HDZ je zadnji put ovoliko trošio na plaće i penzije u vrijeme Tuđmana, uoči pada s vlasti
Rast troškova zaposlenih raste više od 32 posto, na penzije će otići 1,1 mlrd. eura više
Kao i svi premijeri prije njega, pa i on sam proteklih sedam godina, Andrej Plenković pohvalio se na današnjoj sjednici Vlade kako je proračun za 2024. godinu koji je u parlament poslala njegova Vlada odgovoran, poticajan za ulaganja, ambiciozan i kako vodi računa o socijalnoj koheziji u Hrvatskoj.
Vjerojatno se u proračunu mogu pronaći deseci stavki koji idu u prilog tim tvrdnjama, ali i onih iz kojih se može zaključiti suprotno, ali proračun za 2024. godinu je onakav kakva će biti i sljedeća godina – superizborni.
Vlada ukinula vlastita ograničenja da poveća potrošnju
Vlada je u godini u kojoj se održavaju izbori za parlament, za Europski parlament i za predsjednika države povećala proračunsku potrošnju za više od 11 posto i najvećim dijelom novac će otići skupinama čiji se kućni budžeti pune iz državnog proračuna, a ti će građani sljedeće godine na birališta. S druge strane, ukupni prihodi rastu samo tri posto, a projicirani rast BDP-a od 2,8 rezultirat će rastom poreznih prihoda od 4,2 posto.
Odluka da se rashodi povećaju značila je i da se mora izmijeniti Odluka o proračunskom okviru za razdoblje 2024.-2026 i skinuti ograničenja za potrošnju koja je sama Vlada postavila u lipnju ove godine. Samo pet mjeseci kasnije Vlada ta ograničenja ruši za čak 3,4 milijarde eura i podiže proračun u sljedećoj godini na 32,6 milijardi eura.
Trošak za zaposlene u izbornoj godini raste 32,2 posto
Najviše koristi od tog manevra imat će 240 tisuća ljudi koji primaju plaće iz državnog proračuna. Ukupan trošak za zaposlene u sljedećoj će godini porasti za čak 32,2 posto.
Ove je godine nakon nekoliko prijetnji štrajkom i nakon štrajka pravosudnih službenika trošak zaposlenih porastao za oko 16 posto.
Rastrošan kao Tuđman uoči izbornog poraza 1999. godine
Tako snažan porast za troškove plaća i ostalih materijalnih prava zaposlenih kakav se najavljuje za sljedeću godinu dogodio se jedino u vrijeme Franje Tuđmana, u predizbornoj 1999. godini, kada je HDZ nakon uvođenja PDV-a odlučio povećanje proračunskih prihoda preliti u plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru.
Nakon promjene vlasti, koalicijska Vlada Ivice Račana poprilično se poskliznula i potrošila na smanjenje tih prava, a godinama nakon toga Hrvatska je bila suočena s plaćanjem presuda po tužbama zaposlenih u javnom sektoru koji su osporavali to smanjenje.
Vlada kaže da je hrana poskupjela 30 posto
Za tako snažan rast plaća Vlada je dala i objašnjenje u izmjeni odluke o proračunskom okviru pa navodi da je visoka stopa inflacije u posljednje dvije i pol godine bila izvan očekivanja. Posebno ističu da je u tom razdoblju inflacija, kad je hrana u pitanju, kumulativno bila veća od 30 posto. Dosad je Vlada izbjegavala komunicirati taj podatak, ali sada kažu da je “navedeno dovelo do potrebe usklađivanja rasta plaća s inflatornim pritiscima”.
Uz to, treba s rastom plaća i potrošačkih cijena uskladiti i mirovine i zaštititi ostale ranjive skupine u društvu pa Vlada predviđa da će sljedeće godine trošak mirovina porasti za 1,1 milijardu eura. U ovoj godini trošak mirovina planiran je na 6,56 milijardi kuna, što znači da raste za 16,7 posto.
Proračun se udvostručio u Plenkovićevim mandatima
Ne bježe u Vladi od toga da povećavaju transfere građanima pa su novinarima ponudili i prezentaciju u kojoj se jasno vidi koliko su ti transferi rasli u odnosu na vrijeme kad je na vlasti bila Vlada Zorana Milanovića, i u pojedinim slučajevima sada se za socijalne transfere, ali i određene sektore, izdvaja dvostruko više novca.
No, nisu spomenuli to da je proračun od te 2016. godine također udvostručen.
Vlada vjeruje da i dalje može smanjivati javni dug
Iako nije štedjela na izdacima prema pojedinim skupinama, Vlada vjeruje kako će uz namirenje svih tih potreba nastaviti smanjivati javni dug, koji bi sljedeće godine trebao pasti ispod 60 posto, te da će proračunski minus konsolidirane države zadržati na 1,9 posto BDP-a, što je milijardu i pol eura.
No, na oprez poziva to što je središnja država u manjku od četiri milijarde eura, a ravnotežu donose lokalna država i izvanproračunski fondovi.