ISIS-ovi napadi ujedinili su svjetske sile, no analitičari upozoravaju da bi im se zračni udari u Siriji mogli odbiti u glavu
Francuska i Rusija su odlučne da naprave veliku koaliciju protiv ISIS-a
Teroristički napadi Islamske države koji su se zaredali u zadnje vrijeme zbližile su dvije velike sile koje su izravno pogođene tim napadima- Francusku i Rusiju.
Prošlotjedni pariški napad i rušenje ruskog aviona, za što je zaslužan ISIS, nagnale su dvije države, koje su u protekle dvije godine bile u prilično zategnutim odnosima zbog ukrajinske krize, da se ujedine u naporima za rješavanje sukoba u Siriji.
Francuska i Rusija zajednički su ovaj tjedan zračnim napadima bombardirali ISIS-ovo uporište u sirijskoj Raki. Upravo logiku takvih zračnih napada stručnjaci dovode u pitanje, piše AFP.
Putinov povratak u međunarodnu zajednicu
Francuski predsjednik Hollande pozvao je na veliku koaliciju u kojoj će, kaže, biti “svi oni koji se mogu boriti protiv terorističke vojske unutar jedne velike, ujedinjene koalicije.” Ruski predsjednik Vladimir Putin je pak naredio ruskoj mornarici u Sredozemlju da uspostavi kontakt s francuskim kolegama i da budu saveznici.
“Na neki način, Putin se uspješno vratio u međunarodnu zajednicu, nakon što je protjeran iz nje,” tvrdi Michel Goya, vojni povjesničar iz Instituta za političke studije u Parizu.
Oprečni stavovi oko napada na financijske ciljeve
Jedan viši francuski dužnosnik izjavio je u razgovoru za AFP kako će krvoproliće u Parizu potaknuti međunarodne napore da se “inteligentnije zajedničkim snagama udari na ISIS,” da im se zada više velikih udaraca, te da se osobito pokuša oslabiti njihove financijske resurse. Istaknuo je kako pritom misli na naftu i prometne pravce koji su zapravo ključ financiranja ISIS-a.
Analitičar Hassan Hassan, autor knjige “ISIS; Unutar armije terora,” ne slaže se s francuskim dužnosnikom. Smatra kako će se na taj način, napadima na gospodarske resurse, u najgori položaj dovesti one koji ionako najviše pate – civile.
“Ljudi ovise o nafti za svoje egzistencijalne potrebe. Ako im se to oduzme, tjera ih se da pobjegnu i postanu izbjeglice, ili da se pridruže ISIS-u kako bi imali neki izvor prihoda,” obrazlaže Hassan.
Napadi na civile
#France conducting major airstrikes on #ISIS targets in #Syria in revenge to #ParisAttacks https://t.co/7jveOQOhX6 pic.twitter.com/fWRG9k29J7
— Adam Milstein (@AdamMilstein) November 15, 2015
Povećanjem broja zračnih napada također se podiže vjerojatnost da će pritom stradati civili, što će povećati gnjev ljudi i dovesti do toga da zapravo podržavaju ISIS.
“Francuzi žele pokazati svojim građanima svoju snagu, ali njihovi novi ciljevi su problematični jer su tu stambena područja. Upravo iz tih razloga Amerikanci nisu htjeli “udarati” na ta područja,” kaže Hassan.
“U svakom slučaju, francuskih sedam zračnih napada koliko je dosad počinjeno su tek kap u moru u odnosu na 2,500 koliko su ih dosad počinili Amerikanci,” kaže povjesničar Goya i dodaje da bi za učinkovitije zračne napade, Francuzi morali angažirati i helikoptere i vojne zrakoplove pa čak i pješadiju i specijalne snage.
Malo je vjerojatno da će se Francuska na to odlučiti bez podrške SAD-a, što je američki predsjednik Barack Obama ovog tjedna ponovno odbacio u izjavi da SAD trenutno vrši rutinske vojne akcije u Siriji.
Temeljna promjena ruskog stava
Zbog pada ruskog aviona kojeg je bombom raznio ISIS, ruski pristup situaciji u Siriji se promijenio iz temelja. Tu je i nova odlučnost za rješavanje sirijskog sukoba, jer se ključni igrači napokon mogu naći za istim stolom i naći neko adekvatno rješenje.
“Optimistično u svemu ovome što se događa je to što će sve strane zauzeti manje tvrdolinijašku pozicijiu i prihvatiti mogućnost kompromisa, iako ostaje sporno pitanje hoće li Assad ostati na čelu Sirije,” rekao je Julien Barnes- Dacey, stručnjak za Bliski istok Vijeća za vanjske poslove EU.
Sunitski muslimani ključni
Assadov ostanak bio je i glavni predmet spora prilikom Putinova i Hollandeova sastanka u listopadu, kada je Hollande doslovno postavio ultimatum Putinu; ili će Assad odstupiti ili nema suradnje dviju zemalja. Francuski dužnosnik tvrdi kako se stav oko toga nije promijenio ni nakon pariških napada. Ipak, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovio je u srijedu da ne bi trebali biti “preduvjeta za udruženje svjetskih sila u borbi protiv terora.”
Stručnjaci su složni da će presudnu ulogu odigrati sunitski muslimani i kome će oni dati svoje povjerenje. “Sunitski arapi su zarobljeni, pogođeni sa svih strana, potlačeni režimima u Bagdadu i Damasku,” kaže Goya. “Što s tim stanovništvom? To je temeljno pitanje,” zaključio je u svom razgovoru za AFP.