Iskusni balističar analizira: 'Po meni su tri strane imale motiv za lansiranje drona na Zagreb, ne samo Ukrajina i Rusija'
Dubravko Gvozdanović analizira istragu o bespilotnoj letjelici koja je pala u Zagrebu
Hrvatskoj javnosti danas je službeno potvrđeno da je u vojnom dronu koji se prije mjesec dana srušio u Zagrebu bila aviobomba. Doduše ta aviobomba imala je punjenje koje vještaci, kako uvjeravaju, nisu uspjeli identificirati, ali se nije radilo ni o vojnom ni o privrednom eksplozivu. Tragovi eksploziva, objavljeno je, nisu nađeni.
To sve međutim, po stavu iskusnog vještaka balističara Dubravka Gvozdanovića, i nije ključno, dok se ne sazna tko je i s kojim ciljem lansirao ovu bespilotnu letjelicu naoružanu eksplozivnom napravom.
Improvizacija s aviobombom
“Nakon ovoga što smo čuli od povjerenstva, te prema informacijama koje su poznate od ranije postavlja se pitanje tko je improvizirao ovu aviobombu, odnosno tko je umjesto vojnog eksploziva u nju stavio tvar organskog porijekla. Nije do sada neviđeno da se bombe prerađuju, ali se postavlja pitanje što se ovakvom preinakom željelo postići”, otvara problem Gvozdanović.
Sam na njega nudi i dio odgovora: “Možda je namjerno sve tako napravljeno kako bi se dron pripisao nekom nestručnom. No, ja i nakon svega sumnjam da je letjelica slučajno doletjela do Hrvatske i da je došlo do kvara u navigaciji. Vjerojatno će se u okviru NATO-a nastaviti istraga kako bi se utvrdilo odakle je lansirana. Po mom mišljenju i ukrajinska i ruska strana imale su za to motiv, kao i treća strana tzv. black ops”.
Koju je poruku poslao vojni dron?
Gvozdanović na osnovu najnovijih podataka o improviziranoj eksplozivnoj napravi u vojnom dronu zaključuje da su proruske i ruske snage, ako su ju ispalile, mogle kao cilj imati poruku ‘Niste daleko’, ili su pak htjeli ukazati Hrvatskoj da pomaže Ukrajini iz koje je ispaljena ova opasna letjelice.
Ukrajinska strana pak, po Gvozdanovićevom mišljenju, mogla je kao cilj imati izazivanje reakcije insceniranjem napada na članicu NATO-a. I trećoj strani, prema njegovim riječima, cilj je mogla biti aktivacija Članka 5. NATO sporazuma.
Nakon što je objavljeno da se aktivirao sustav slijetanja drona, no da je zbog retrorakete koja je ostala u svom ležištu iskliznuo iz padobrana i pao okomito na zemlju, Gvozdanović smatra da kompromitirano slijetanje drona nije slučajnost. Drži da je kvar namjerno izazvan. Sasvim precizno drži da je prvi padobran sabotiran.
Nešto će sigurno ostati i vojna tajna
Zbog činjenice da je izvješće prezentirano s previše nepoznanica Gvozdanović zaključuje kako nije isključeno da se već zna odakle je bespilotna letjelica ispaljena i da se to drži kao vojna tajna. “Zbog složenosti situacije moguće je da nešto ulazi i u tu sferu”, naglašava ovaj vještak balističar.
Prema njegovim riječima od početka nije bitno je li na dronu bila bomba ili ne, već je problem što je preko Rumunjske i Mađarske koje nisu reagirale, doletjela do Hrvatske. “Dok je bila u zraku nismo ni mogli znati imali bombu ili ne. Dakle morali smo ju tretirati kao prijetnju. Sve što se kasnije događalo oko komentara o bombi po mom je mišljenju služilo u političke svrhe”, dodaje Gvozdanović.
Mogu li vještaci utvrditi baš sve?
Kad govori o konkretnim preinakama avio-bombe, ovaj vještak podsjeća na činjenicu da je tijekom Domovinskog rata sve i svašta bilo prerađivano.
U ovom slučaju od početka se znalo da je u pitanju aviobomba jer je bio pronađen upaljač s natpisom. Što se tiče organskog punjenja u aviobombi, Gvozdanović, kao ni stručnjaci iz Centra za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić, nema jednoznačan odgovor, odnosno napominje kako puno tvari organskog porijekla može služiti kao eksploziv. “Nemaju vještaci odgovore baš na sve”, dodaje na kraju.