Iskusni vještaci za Telegram: Kako se može utvrditi brzina kojom je Audi jurio Dubravom i što nakon toga
Razgovarali smo s vještakom Srećkom Hlišćem i njegovim kolegama o nesvakidašnjoj nesreći
Vozač koji je u Dubravi u ponedjeljak poslije podne skrivio tešku prometnu nesreću, oštetivši svojim jurećim Audijem osam automobila odgovarat će za obijesnu vožnju. To je kazneno djelo za koje zakon predviđa do tri godine zatvora, a jedno od njegovih obilježja je brzina vožnje veća od 50 kilometara na sat preko ograničenja.
Prema kaznenoj prijavi vozač Audija doista je vozio toliko, no pri kojoj je brzini sletio s kolnika i počeo sumanuti pohod za sada se ne zna. Svjedoci su nakon udesa tvrdili da je jurio oko 150 kilometara na sat, no precizan podatak o brzini što ju je Audi razvio prije udesa, dat će vještaci. Neki od njih uvjereni su da će u ovom konkretnom slučaju biti dosta teško utvrditi točnu brzinu vožnje što je, pak, jedna od ključnih odrednica kaznenog djela za koje je vozač prijavljen.
Razgovarali smo s vještacima
A kako će vještaci utvrđivati brzinu? Pitali smo to iskusnog prometnog vještaka Srećka Hlišća koji o konkretnom slučaju iz Dubrave za sada ima samo podatke iz medija.
“Ako se želi utvrditi brzina vožnje, to je moguće učiniti. Neće biti lako, no nije nemoguće. Pri tome mi vještaci koristimo standardnu metodu u kojoj se u obzir uzima gubitak brzine udarom u prepreku, prijeđeni put od prve točke zanašanja do mjesta gdje se vozilo zaustavilo, te koliko je prevrtanja bilo”, objašnjava.
Njegovi kolege s kojima smo također razgovarali ali nisu željeli javno istupati, upozoravaju da će mali problem ipak predstavljati to što je neke parkirane automobile Audi samo okrznuo.
Ima li video snimki vožnje?
Vještak Hlišć dalje navodi kako bi najkorisniji dokaz bila snimka video nadzora. Iako jedna snimka postoji i njezini dijelovi objavljeni su u medijima, važno je da na snimci bude vidljiva i vožnja Audija prije naleta.
“Ako je neka kamera snimila vožnju onda je relativno jednostavno utvrditi koliko se brzo vozilo kretalo. Na osnovu snimke brzina se može utvrditi dosta precizno”, govori nam Hlišć.
Naime, snimke video nadzora sastoje od određenog broja sličica. Što ih je više u sekundi to bolje, pojašnjava vještak. Dakle, na kvalitetnoj snimci ako je pri tome vidljiv i kolnik na kojem se vidi dužina bilo rubnika bilo iscrtanih linija, mogu se odrediti tzv. reperne točke, točke poznatih koordinata. Na osnovu kretanja vozila između njih može se izračunati brzinu.
Podaci iz ‘crne kutije’ Audija
Postoji i treća metoda koja je već viđena u slučaju Marina Kameničkog, mladog vozača koji je izazvao tragičnu prometnu nesreću na Ilici. Tamo su poginule dvije osobe, a vozila su skršena.
Vještaci nisu mogli utvrditi precizno brzinu vožnje klasičnim metodama vještačenja već je bila potrebno doći do podataka iz tzv. ‘crne kutije’ automobila. U pitanju je Event Data Recorder (EDR) uređaj koji sva novija vozila imaju, a bilježi ono što se zbiva prije nego što se nešto, poput primjerice prometne nesreće, dogodi.
“U ovom slučaju pronašli bismo podatke prije udara u prvo vozilo, te bismo mogli očitati što se u automobilu događalo, je li primjerice vozač pritiskao kočnicu i slično. No, EDR se očitava samo u tvornici, pa je to dosta komplicirano”, napominje vještak Hlišć. Policija je službeno potvrdila da je Audi vozaču privremeno oduzet i poslan na vještačenje. Izvjesno je, neslužbeno doznajemo, da će se tražiti upravo podaci iz EDR-a.