Istražili smo zašto Hrvatska dramatično zaostaje za drugim državama u pripremama za obranu od terorizma
Budući da ni Vlada ni parlament ne funkcioniraju, nema nikoga tko bi se na stručan i sustavan način bavio posve novim sigurnosnim izazovima kojima je izložen praktički cijeli svijet
Dok je Europa izvrgnuta valu terorističkih napada te svakodnevnom pritisku stotina tisuća izbjeglica, što izaziva ozbiljne političke potrese unutar EU, ali i svake pojedine članice, Hrvatska, koja je već mjesecima u političkoj blokadi i bez Vlade, dramatično zaostaje za drugim državama u pripremama za efikasno suprotstavljanje mogućim terorističkim ugrozama. Budući da ni Vlada ni parlament ne funkcioniraju, nema nikoga tko bi se na stručan i sustavan način bavio posve novim sigurnosnim izazovima kojima je izložen praktički cijeli svijet.
U Hrvatskoj je sve svaljeno isključivo na leđa policije i sigurnosno obavještajnog sustava, koji ni kadrovski, ni materijalno, ni organizacijski, nisu pripremljeni za djelotvornu prevenciju mogućeg izravnog ugrožavanja mira i sigurnosti građana.
Tu valja pridodati političke, geostrateške i vojne promjene do kojih će doći na jugoistoku Europe: Turska, naime, više ne krije da želi što prije postati regionalna, pa i globalna politička i vojna sila. Do sada je, naime, jugoistočna Europa bila interesna sfera Europske unije, SAD-a i Rusije, no sada u igru ulazi Ankara i to kao vrlo ozbiljan i ambiciozan igrač.
Značajni posjeti turskog premijera Bosni
Nakon što turski predsjednik Recep Erdogan ukloni i posljednje ostatke sekularne države, te preobrazi Tursku u striktno islamsku zemlju, do sada manje-više, prigušen žal za vremenima Osmanskog carstva, dobiti će novi zamah. Uostalom, vodeći turski političari ni dosada nisu krilu ambicije da Turska promovira svoje interese u dijelu država s kojima graniči Hrvatska. A s obzirom na osjetljivost položaja Muslimana u zemljama Europe i SAD-a, namjera Turske da postane globalni igrač, ionako narušene odnose u jugoistočnoj Europi, može još više zaoštriti.
Bivši ministar vanjskih poslova i donedavni turski premijer Ahmet Davutoglu, inače profesor na odsjeku za međunarodne odnose Sveučilišta Beykent, koje se smatra rasadištem ideja neoosmanizma, čak je 12 puta posjetio BiH. Za dvije njegove posjete BiH, 2009. i 2016., kada tomu nije pridavan poseban značaj, u svojim je javnim istupima jasno najavio novu strategiju nasljednice Osmanskog carstva.
“Želimo novu balkansku regiju utemeljenu na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuovisnosti, suradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio osmanski Balkan. Mi ćemo obnoviti taj Balkan… Osmanska stoljeća Balkana uspješna su priča, pa ih sada valja obnoviti…. BiH će biti onakva kakvom ju je zamislio Alija Izetbegović. Turci su bili ovdje, sada su ovdje i zauvijek će biti ovdje… Kad nekom u Sarajevu krv krene na nos, u Turskoj krv ide iz žile kucavice. Kada se ovdje ošteti kamen džamije u Turskoj je zemljotres….
Povezivanje zelenom transverzalom
Svoje je ideje Davatoglu je razradio u knjizi „Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske“ objavljene 2001. Ideologija Davutoglua sukladna je idejama koje zastupa turski predsjednik Recep Tyyip Erdogan i njegova stranka AKP. Erdogan i Davutoğlu smatraju da je Turska nasljednik osmanskog carstva te da ima pravo na prostorima BiH, Sandžaka u Srbiji, Kosova, Albanije, Makedonije, Grčke, Bugarske poduprijeti formiranje posebnog koridora, takozvanu “zelenu transverzalu”, zadaća koje je povezivanje teritorija naseljenim muslimanskim stanovništvom.
U tim svojim ambicijama Turska uživa punu političku i financijsku potporu Saudijske Arabije i Katara. Davutoglu u svojoj knjizi navodi tri koncentrična geopolitička kruga, odnosno turske interesne sfere. U „Unutrašnjem krugu“ nalaze se Kosovo, Albanija i Makedonija, u „Središnjem krugu“ su Sandžak (Srbija), Grčka, Bugarska i Bosna i Hercegovina, dok „Vanjski krug“ čine Hrvatska, Mađarska i Rumunjska.
Davutoglu također tvrdi da će za projekt obnove utjecajne sfere Osmanskog carstva, odnosno današnje Turske, kao „građevinski materijal“ poslužiti Muslimani, ponajprije Bošnjaci i Albanci, za koje kaže da su “temeljni i tradicionalni oslonci osmansko-panturkističke politike na Balkanu“. Neoosmanizam, za koji se zalaže i Erdogan, drži da je sekularna država glavna prepreka za reislamizaciju turskog društva i globalno jačanje njenog političkog utjecaja.
Novo geopolitičko savezništvo
Val terorističkog nasilja koji je preplavio svijet, nema, dakako, nikakve veze s Turskom, niti je inspiriran promjenama koje se događaju u toj zemlji. No, političke pretenzije vodećih turskih političara, u kontekstu onoga što se događa na Blikom Istoku i u Europi, dobiti će sada drugi značaj i dimenziju. Među ostalim, na nekim područjima tzv. “zelene transferzale”, podstaći će ambicije onih snaga koje se zalažu za stvaranje novog geopolitičkog savezništva pod kapom Ankare. Uostalom, pojava vehabija u BiH, pripadnika najradikalnijih muslimanskih skupina, najbolje pokazuje da je područje susjedne države i te kako osjetljivo i pogodno za rađanje ekstremizama i propagiranje političkog nasilja.
Prema najnovijim podacima u prvih sedam mjeseci 2016. islamski ekstremisti izveli su 1.274 teroristička napada u 50 zemalja. U njima je ubijeno 11.774 ljudi, a ranjeno je 14.303. Dakako, nikome nije ni na kraj pameti izjednačavati Muslimane i islam s terorizmom. Uostalom, papa Franjo potpuno je u pravu kad upozorava kako je društvena i ekonomska marginalizacija mladih muslimana važna za razumijevanje onih koji su se priključili ISIS-u.
Kolosalne društvene i ideološke promjene
Papa je također u pravu kada tvrdi kako nije pravedno govoriti da je islam teroristički nastrojena vjera te da su svi muslimani nasilni. Ipak, s obzirom da SAD i njeni zapadni saveznici ne čine ništa kako bi u Iraku, Siriji, Palestini, Libiji, uklonili izvorišta terorizma, koje je iznjedrila njihova vojna intervencija, kako u Turskoj dolazi kolosalnih političkih, društvenih i ideoloških promjena, u Hrvatskoj se što prije moraju poduzeti mjere kako bi se država što prije osposobila za djelotvorniju zaštitu svojih građana.
I dok druge zemlje grozničavo traže najefikasnije modele obrane od terorizma, u nas, zbog političkog bezvlađa, nitko se ne stigne ozbiljnije pozabaviti tim gorućim problemom. Pitanje je, naime, samo vremena kada će ISIL pronaći nove metode i modele terorističkog djelovanja te proširiti broj država koje će se naći na njihovu udaru.
Stoga nije čudno što bivši ministar obrane Ante Kotromanović smatra da smo suočeni s velikim izazovima na koje treba što prije reagirati. “Kad SDP dođe na vlast jedna od prvih stvari biti će donošenje novog zakona o obavještajno sigurnosnim agencijama. Sadašnji zakon je zastario i nije prilagođen izazovima koje za sobom nosi terorizam, izbjeglice, ali i novi raspored snaga u Europi. Oko 300 milijuna kuna godišnje, koliki je otprilike proračun za obavještajnu zajednicu, premalo je da se naše službe učinkovito suprotstave rastućim opasnostima. Rad naših tajnih službi temeljen je na zastarjelim načelima, pa je nužno cijeli sustav iz temelja reorganizirati”.
Potencijalna žarišta koja bi mogla ugroziti granice
Jedan bivši visoko rangirani dužnosnik u sigurnosnom sustavu, smatra također da su imperativ radikalne promjene u u radu tajni službi. Više nije dovoljno pokrivati domaći teren i baviti se kućnim problemima, potrebno je krenuti s ofanzivnijim obavještajnim operacijama. Valja pokriti sva područja u susjedstvu koja su potencijalna izvorišta terorizma, ali i svih drugih vrsta ugroza. Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da se u BiH, na Sandžaku u Srbiji, na Kosovu, u Makedoniji, stalno regrutiraju borci ISIL-a, a da se mnogi od njih vraćaju kući još više zadojeni ekstremizmom i spremnošću da žrtvuju vlastite živote kako bi izazvali što više žrtava i stradanja.
To su potencijalna žarišta iz kojih bi se, na izravan ili neizvravan način, mogla ugroziti sigurnost hrvatskih građana. A ta će opasnost, kako sada stvari stoje, sve više rasti. Umjesto da kupujemo njemačke haubice i raketne sustave na što trošimo golema financijska sredstva, premda ne znamo kada bismo i gdje to oružje mogli upotrijebiti, valjalo bi povećati broj specijalnih jedinica za djelovanje u kriznim situacijama te ih žurno pripremiti za najsloženije operacije i naoružati najmodernijim oružjem. Isto tako tajne službe i policiju trebalo bi opremiti najsuvremenijom opremom kako bi mogle nadzirati i držati pod kontrolom sve one koji su potencijalna prijetnja. A to znači da bi naše obavještajne službe trebale pomno pratiti što se zbiva u bližem i daljem susjedstvu: to je, naime, jedini način da se spriječi moguće ugrožavanje mira i sigurnosti građana Hrvatske”.
Teze stručnjaka za pitanja migracije
Sugovornik Telegrama, stručnjak za sigurnosna pitanja, upozorava također da posebnu pozornost valja pokloniti izbjeglicama koje se zadržavaju ili koje će stići u Hrvatsku. Valja ponajprije presjeći njihove eventualne veze ili povezivanje s terorističkim organizacijama te spriječiti njihovu eventualnu radikalizaciju. Pri tomu valja imati na umu što o problemu migranata, posebice mladih, misli sociolog Armin Nassehi, koji proučava pitanja migracije na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu.
On upozorava da su mladi imigranti vrlo podložni manipulaciji i emocionalnoj nestabilnosti te da je glavni problem to što izbjeglice imaju puno kompliciranije životne situacije nego ostali ljudi. To su osobe koje s jedne strane imaju traumatična iskustva, dok s duge nemaju pojma što će im se dogoditi u budućnosti, i zbog toga su prijemčljivi za sve, pa i najluđe ideje i projekte”.
Zbog stalnog rasta broja terorističkih napada brojne države poduzimaju sve više izvanrednih mjera: Belgijanci su na ulice izveli vojsku, Francuska je rasporedila 4000 vojnika u Parizu i još 6000 po drugim gradovima, bavarski premijer Horst Seehofer zaziva slične mjere u Njemačkoj, policija u SAD-u sve se više militarizira i po naoružanju izjednačava se s vojnim postrojbama… U Francuskoj bivši premijer Nicolas Sarkozy predlaže čak uhićenja i interniranje svatko tko je sumnjiv ili je simpatizer islamskih ekstremističkih skupina. S tim da za takvu odluku, policija neće trebati dobiti suglasnost sudova.
Ozbiljnost kojom Europa pristupa terorizmu
Premda se na taj način krše temeljne ljudske slobode i elementarna ljudska prava, takav prijedlog ima potporu tri četvrtine francuskih građana. Njemačka kancelarka Angela Merkel predložila je pak devet mjera koje trebaju povećati učinkovitost borbe protiv terorizma. Uz to što predlaže bolju suradnju policije i vojske, Merkel traži da se najozbiljnije razmotre sva rana upozorenja o mogućim terorističkim napadima, da se poveća broj policajaca i sredstva koja se izdavajaju iz državnog proračuna za Ministarstvo unutarnjih poslova, da se osnuju novi odjeli za borbu protiv kriminala na internetu, da se uspostavi jača kontrola oružja, bolja suradnja s tajnim službama drugih država…
Nitko, dakako, ne zaziva takve mjere u Hrvatskoj jer njena sigurnost, za sada, nije neposredno ugrožena, ali na te mjere valja podsjetiti kako bi se vidjelo s koliko se ozbiljnosti države nastoje zaštiti od terorizma.