Istražujemo: zašto je Vlada protiv EU kvota koje bi povećale broj žena na top pozicijama u velikim tvrtkama?
Hrvatska, kažu iz Vlade, podržava ciljeve prijedloga, no predviđa poteškoće u praktičnoj primjeni direktive
Prošlo je skoro cijelo desetljeće otkako je Europska komisija predložila da se posebnim propisom osigura bolja zastupljenost žena u upravnim odborima velikih tvrtki.
Prema Komisijinom prijedlogu, u tvrtkama koje su uvrštene na burzi, trebalo bi biti 40 posto osoba podzastupljenog spola na neizvršnim funkcijama. S obzirom da su slabije zastupljene najčešće žene, prijedlog je postao poznat kao ‘direktiva o ženama u upravnim odborima’.
Blokada u Vijeću
Međutim, zemlje članice Europske unije ne mogu se dogovoriti oko donošenja ovog propisa koji je zbog toga blokiran u Vijeću. Pojedine države protive se prijedlogu, iz različitih razloga. Neke već imaju slično nacionalno zakonodavstvo, dok druge brine supsidijarnost i proporcionalnost. Među onima koji ne podržavaju prijedlog navodi se i Hrvatska.
U svibnju ove godine, europski čelnici sastali su se u Portu, gdje su raspravljali kako poboljšati socijalna prava u Europi. U najavi njihovog summita, utjecajni europski portal Politico napisao je da osam zemalja, među kojima je i Hrvatska, blokiraju direktivu predloženu još 2012. godine.
Uspješne političarke
Premijer Andrej Plenković nerijetko spominje što je sve njegova Vlada učinila za poboljšanje rodne ravnopravnosti i statusa žena u društvu, politici i gospodarstvu. Osim aktualnih zakonskih prijedloga, činjenica je da je u njegovom prvom mandatu ratificirana i Istanbulska konvencija, unatoč tome što je bio izložen kritikama i otporima unutar HDZ-a.
Plenković se hvali i međunarodnim karijerama političarki iz redova HDZ-a. Ivana Maletić članica je Europskog revizorskog suda, Marija Pejčinović Burić glavna tajnica Vijeća Europe, a Dubravka Šuica potpredsjednica Europske komisije. Zašto se onda Plenkovićeva Vlada protivi propisu koji bi obvezao velike tvrtke da imaju 40 posto žena u upravnim odborima?
S tim smo se pitanjem obratili Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Iz resora ministra Josipa Aladrovića ne negiraju da prijedlog, u njegovom originalnom obliku, s obveznim kvotama od 40 posto, doista hrvatskoj Vladi nije po volji. Mada, tvrde dalje, podržavaju ciljeve koji se žele postići.
Zašto su onda protiv
“(…) Republika Hrvatska pozdravlja ciljeve koji se spomenutim prijedlogom direktive žele postići, no poput drugih država članica (Danska, Češka, Francuska, Poljska, Estonija, Mađarska, Slovačka, Nizozemska, Njemačka, Portugal) predviđa poteškoće u njezinoj praktičnoj primjeni s obzirom na to da bi se na taj način direktno utjecalo na slobodu tržišta”, odgovaraju iz Ministarstva, dodajući da je “upravo zabrinutost oko provedbe razlog što dogovor na razini EU nije postignut od 2012. godine kada je prijedlog objavljen”.
U podužem odgovoru – u kojem, među ostalim, podsjećaju na dokumente i zakone kojima se promovira ravnopravnost – tvrde i da je prema podacima Eurostata “postotak žena u upravnim odborima tvrtki izlistanih na burzi u Republici Hrvatskoj u kontinuiranom porastu”. Zato smatraju da je kombinacija zakona i mjera dovela do “poticajnijeg i pozitivnijeg okruženja koje omogućuje veću uključenost žena u tržište rada”.
Apel EU parlamenta
Europski parlament, s druge strane, tvrdi da se veći napredak u pogledu zastupljenosti žena na top pozicijama ostvaruje tamo gdje postoje obvezujuće kvote. Brzo usvajanje direktive parlament smatra “važnim prvim korakom ka jednakoj zastupljenosti u javnom i privatnom sektoru, a također primjećuje da je napredak najopipljiviji u državama članicama u kojima je donesen obvezujući propis o kvotama u odborima”, piše na stranicama EU parlamenta.
Ta je institucija još 2013. godine podržala prvotni Komisijin prijedlog, tražeći čak i dodatne mjere, poput oštrijih sankcija za tvrtke koje se ne bi pridržavale propisa. Kasnije su zastupnici u nekoliko navrata ponovno raspravljali o toj temi, pozivajući zemlje članice da se dogovore.
I u siječnju ove godine Europski parlament apelirao je “na Komisiju da nastavi surađivati s državama članicama, kao i aktualnim i budućim predsjedavajućim državama EU-a kako bi se Vijeće hitno pomaklo s mrtve točke i usvojilo predloženu Direktivu o ženama u upravnim odborima (…)”.
Trebaju li nam kvote?
Eurozastupnica iz SDP-a Biljana Borzan, koja se u prošlom sazivu kroz rad nadležnog odbora bavila ovom temom, kaže kako bi bila zadovoljna da nam kvote ne trebaju. “Voljela bih da nam je društvo toliko napredno, da se ne mora razgovarati o tome. Ali sve dok nije, kvote su dobro rješenje”, ističe Borzan.
Stav hrvatske Vlade za nju nije iznenađenje. Napominje da unutar grupacije europskih socijalista, kojoj pripada i SDP, prevladava dojam “da je hrvatska Vlada iznjedrila takav stav zbog pritiska poslodavaca”. Što se tiče same direktive i mogućnosti da ipak bude donesena, u nekom kompromisnom obliku, europski socijalisti procjenjuju da su pomaci mogući u vrijeme francuskog predsjedanja. Francuska preuzima predsjedanje početkom sljedeće godine.
Zasad ništa od dogovora?
Portugal, koji trenutno predsjeda EU-om, ovaj je prijedlog, prema neslužbenim informacijama, smatrao vrlo bitnim. Stoga su imali neformalne bilateralne kontakte s nizom zemalja članica, ali su, ističe EU izvor, utvrdili da nema naznaka da bi se postojeća blokada mogla ukloniti. Unatoč tome što je u međuvremenu stigao i kompromisni prijedlog u kojem, prema neslužbenim informacijama, nema obvezujućih kvota.
S druge strane, iz hrvatske Vlade sugeriraju da su mogući određeni pomaci. “Republika Hrvatska svakako pozdravlja najave o ponovnom pokretanju rasprave o navednom prijedlogu te će se zalagati za pronalazak kompromisnog rješenja koja će uvažavati aktualnu situaciju u državama članicama”, kažu iz resornog Ministarstva.
Diplomatski izvori ne vjeruju da će kompromis biti moguć do kraja lipnja. Dakle, po svemu sudeći, dogovora za vrijeme portugalskog predsjedanja neće biti. Hoće li sljedeća predsjedateljica, Slovenija, ako ovu temu stavi na dnevni red, ili Francuska iza nje, biti sretnije ruke, ostaje za vidjeti.