Iz kineske vlade procurili su mučni dokumenti koji dokazuju kako nadziru i maltretiraju muslimanske manjine

Nove tehnologije omogućuju masovni nadzor, a algoritam odlučuje koga treba uhititi

China's President Xi Jinping reviews a military honour guard during a welcome ceremony at the Great Hall of the People in Beijing, on December 10, 2018. (Photo by FRED DUFOUR / AFP)
FOTO: AFP

U posljednja dva tjedna objavljena su dva ogromna izvještaja s tajnim dokumentima kineske vlade, u kojima se detaljizira progon Ujgura i drugih muslimanskih manjina u Kini. Neki od ključnih dijelova tih izvještaja odnose se na tehnologije kojima Kina provodi masovno nadziranje i kontroliranja, što im omogućuje do sada nezamislive mogućnosti praćenja života ljudi. Inače, u Kini je preko deset milijuna Ujgura.

Prvo je objavljen članak u The New York Times u kojem se analizira više od 400 stranica procurenih internih dokumenata. U njima se detaljizira kako vlasti, uključujući predsjednik Xi Jinping, razvija i provodi politiku protiv Ujgura. Nekoliko dana kasnije stigao je izvještaj Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ), neovisne i neprofitne organizacije, u kojem se analizira više od 24 stranice dokumenata u kojima se opisuju nove tehnologije za nadziranje stanovništva.

Kršenje ljudskih prava na industrijskoj razini

S tim novim tehnologijama provodi se masovni nadzor,koji omogućuje prepoznavanje grupa stanovništva iz regije Xinjiang koje treba uhititi i zadržati. U koncentracijskim logorima u toj regiji navodno se nalazi oko milijun Ujgura, Kazaha i drugih manjina, što uključuje i ljude bez kineskog državljanstva.

Curenje informacija iz kineske vlade i Kine vrlo rijetka pojava, što ovim izvještajima daje dodatnu važnost. Njima se također potvrđuju priče nekih bivših zatočenika, ali istovremeno i novinara koji su pratili kako se Kina odnosi prema Ujgurima.

ICIJ-ova novinarka Bethany Allen-Ebrahimian piše da su ove dokumente verificirali neovisni eksperti i lingvističari. Ti dokumenti također pokazuju “snagu tehnologije koja omogućuje nadziranje stanovništva na industrijskoj razini, što posljedično omogućuje kršenje ljudskih prava na ogromnoj razini”.

Nadrizu i najsitnije detalje o ljudima

Temeljem tih dokumenata, istražitelji su ustanovili da aplikacija IJOP, koju koristi policija, zahtijeva unošenje iznimno detaljnih podataka o takozvanim osumnjičenicima, poput visine, krvne grupe, brojeva registracijskih pločica, obrazovanja, profesije, nedavnih putovanja pa čak i podatke po potrošenoj struji u njihovom domu. Ti podaci se potom unose u sustav IJOP pa algoritmi odlučuju radi li se zaista radi o osumnjičeniku te treba li ga policija privesti.

Prema dokumentima, kineska vlada naredila je sigurnosnim agentima u Xinjiangu da nadziru aplikaciju Zapya, koja ima oko 1,8 milijuna korisnika. Sumnjali su da se tu aplikaciju povezuje s terorističkim ćelijama. Radi se o aplikaciji koja omogućuje preuzimanje Kurana na mobitel te slanje poruka i datoteka bez spajanja na internet. Lansirana je 2012. godine i od tada je privukla hrpu investicija, pogotovo iz Silicijske doline. Kineska policija nadzire mobitele Ujgura još od srpnja 2016. godine.