Iza sebe možda nema veliku stranku, ali Macron sada stvarno ima realnu šansu postati francuski predsjednik

Economist kontekstualizira poziciju Emmanuela Macrona na izborima

Emmanuel Macron, "En Marche" movement candidate for the French presidential election, flanked by French European Deputy Jean Arthuis, speaks to a farmer during a visit to a dairy farm in Gennes-sur-Glaize on February 28, 2017. / AFP PHOTO / JEAN-FRANCOIS MONIER
FOTO: AFP/AFP

Emmanuel Macron, pro-eruropski kandidat na francuskim predsjedničkim izborima nedavno je u sklopu kampanje posjetio London. Bivši ministar gospodarstva iz redova Socijalista tamo je posjetio francuske glasače u inozemstvu i kako piše Economist, upravo je onakav “optimistični, otvoreni tech entuzijast kakvog londonski Francuzi obožavaju” .

Macron se na predsjedničkim izborima natječe kao nezavisni kandidat i skuplja glasove s obje strane. Takva ga je strategija od autsajdera na početku kampanje dovela, prema anketama,dovela na prag drugog kruga. No, što je bliže mjestu predsjednika, to će mu kampanja biti teža.

Okupljeni su bili više motivirani znatiželjom

Par dana prije no što je došao u London, Macron je posjetio puno manje prijateljsko mjesto – mediteransku luku Toulon u kojoj tradicionalno pobjeđuje desnica. Ulaz na njegov skup blokirali su članovi Nacionalne fronte koji su uzvikivali “Macron izdajica”. Ranije tog tjedna, Macron je posjetio Alžir, gdje je francusku kolonizaciju te sjevernoafričke zemlje nazvao “zločinom protiv čovječanstva”.

Skup se svejedno održao. Macron je okupljenima rekao da žali ako je nekoga uvrijedio, ali da se Francuska mora suočiti sa svim aspektima svoje povijesti. Dvorana je bila tek polu puna, a atmosfera je bila slaba. Činilo se da su posjetitelji skupa više motivirani znatiželjom nego čvrstim političkim uvjerenjem. Jean Luc, srednjoškolski profesor matematike koji je prisustvovao okupljanju rekao je da je tamo jer nikada nije bio na političkom skupu i da ga Macron “intrigira”. Robert, umirovljeni trgovac rekao je da je na republikanskim predizborima glasao za Fillona i da sada traži nešto novo.

Prije par godina otišao iz Hollandeove administracije

Do prvog kruga ostalo je dva mjeseca, a ovogodišnji francuski izbori nanepredvidljiviji su u nedavnoj povijesti. Jedino što se čini izglednim je da će u drugi krug ući kandidatkinja Nacionalne fronte Marine Le Pen . Prvi krug izbora zapravo je audicija za osobu koja će se suočiti s njom. Više od tri četvrtine glasača Marine Le Pen apsolutno je sigurno je za koga će glasati. Kod Macrona, taj postotak je manji od pola.

Sama činjenica da se Macron nalazi u poziciji u kojoj se nalazi dovoljno je iznenađujuća. U lipnjju 2014. dao je otkaz na mjesto zamjenika šefa ureda predsjednika Francoisa Hollandea. Tada je dosta veselo razmišljao o tome da napiše knjigu Ili da možda počne predavati filozofiju. Danas je sjedište En Marchea, pokreta koji je osnovao prošle godine puno mladih ljudi i izgleda kao mješavina startupa i studentskog društva.

Kako poruku prenjeti širem glasačkom tijelu?

Na svoju je stranu privukao i neka poznata i važna lica, poput, na primjer, ekonomista Jean Pisani Ferryja i Francoisa Bayroua, centrista koji se odbio sam kandidirati. Cilj mu je, kaže, odbaciti stare političke izbore i izgraditi novu Francusku. No, osim neiskustva, dvije prepreke stoje na Macronovu putu da pobijedi Fillona i uđe u drugi krug. Prvo, pitanje je može li pronaći način da svoju poruku komunicira širom izbornom tijelu, izvan velikih gradova i kruga visoko obrazovanih. “Previše je intelektualan”, kaže jedan umirovljeni prodavač starina na terasi kafića u Toulonu, piše Economist.

Macronova izrazito pro-europska politika nije pretjerano popularna u mnogim dijelovima Francuske. Njegova podrška njemačkoj politici otvorenih vrata za sirijske izbjeglice, za koju kaže da je spasila europsko “kolektivno dostojanstvo”, suprotstavljena je općem raspoloženju rastućeg nacionalizma, a njegova oduševljenost tehnologijom ne zvuči najbolje onima koji strahuju da će biti njene sljedeće žrtve.

Nitko nikada nije imao takvu priliku

Druga važno pitanje na koje Macron mora naći odgovor je to koliko je za uspjeh u anketama zaslužna njegova osobnost, a koliko uvjerljiv program. Država, kako kaže Macron, treba viziju, no on sam ne govori o preciznim politikama. Upitani o tome koje su im najbolji Macronovi politički prijedlozi, okupljeni na skupu u Toulonu nisu mogli naći odgovor. Macron će uskoro morati predstaviti konkretne planove koje je do sada, možda taktički, dugo skrivao. To mu donosi nove rizike.

Postizanje ravnoteže između onoga što misli da Francuska treba i onoga za što će Francuska glasati biti će ključno. Macron na vršcima prstiju ima povijesnu priliku. Posve je moguće da će pobijediti kandidate velikih stranaka, bez stranke ući u drugu rundu i postati predsjednik. Ankete mu daju više šanse protiv Le Pen od oštećenog Fillona. U petoj republici nijedan nezavisni kandidat nije postigao takvo što. Nijedan nije ni imao takvu priliku, zaključuje Economist.