Izvukli smo sve što se dosad zna o hakiranju Emmanuela Macrona (a nažalost, ne zna se puno)
Francuski mediji fileove će smjeti objavljivati tek sutra nakon 20.00
Kako smo već pisali, dva dana prije drugog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj, kandidat Emmanuel Macron, predstavnik centrističke opcije, bio je žrtva hakerskog napada. Tisuće privatnih dokumenata objavljeno je na internetu, međutim, zbog zakona o predizbornoj šutnji, mediji ne smiju otkriti njihov sadržaj do sutra u 20h, kada predizborna šutnja prestaje. Njegova glavna konkurentica je desničarka Marine Le Pen. Može li ovaj hakerski napad utjecati na konačni ishod sutrašnjih izbora?
Sporni dokumenti pribavljeni su nekoliko tjedana prije nego što su javno objavljeni po društvenim mrežama. Hakeri su ciljali na Macronove stranačke suradnike i ušli u njihove profesionalne, ali i privatne email račune. Riječ je o dokumentima koji uključuju razne ugovore, knjigovodstvene zapisnike i račune te email korespondenciju – a to je potvrdila Macronova stranka En Marche! u službenom priopćenju za javnost.
Kakvi dokumenti su ukradeni i objavljeni?
Za sada je potvrđeno kako su hakeri otuđili devet gigabajta informacija. WikiLeaks, organizacija inače vezana za transparentnost i pravo na istinito informiranje, negira odgovornost za hakiranje, ali svejedno je na svojem službenom Twitteru objavila dokumente, pojasnivši kako je riječ o “nekoliko desetaka tisuća mailova, fotografija, i priloga mailovima, s konačnim datumom 24. travnja, 2017. godine”. Glasnogovornici Macronove stranke napomenuli su kako su lažni dokumenti izmiješani s autentičnima.
Informacije su šture, odnosno, službeni izvori nisu dali detaljnije informacije. Razlog su francuski zakoni o predizbornoj šutnji koji zabranjuju objavljivanje bilo kakvih informacija koje mogu štetiti kandidatima u vrijeme izbora. Stoga, službeni predstavnici Macronove stranke pravilno su tempirali svoje izjave za medije, i obratili se javnosti nekoliko minuta prije uvođenja obvezne predizborne šutnje, a to je bilo u petak, u ponoć. Predizborna šutnja službeno završava u nedjelju u 20 sati. Jedan od vladinih glasnogovornika potvrdio je kako nitko od predstavnika ministarstava neće komentirati događaj sve dok ne prođe razdoblje predizborne šutnje.
Tko je odgovoran, i što se dalje može dogoditi?
Spekulacije su odmah krenule, i razni mediji, poput britanskog Telegrapha, za krađu dokumenata i njihovu objavu optužuju ruske hakere. Ruska vlada, kako prenosi BBC, poriče bilo kakvu upletenost u ovo hakiranje. Situacija je slična kao i u vrijeme predsjedničke kampanje u Sjedinjenim državama; Državno vijeće Demokratske stranke bilo je hakirano u listopadu 2016. godine, s ciljem da se našteti kandidatkinji Hillary Clinton, te pomogne Donaldu Trumpu. Američke tajne službe za to optužuju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Francuski odbor za praćenje izbora danas održava sastanak čija je glavna tema hakerski napad na Macrona. To nije jedina tema kojom će se baviti. Naime, Le Pen je nakon prvog kruga izbora javno prigovorila o njihovoj valjanosti, tvrdeći da se u nekoliko okruga manipulira glasačkim listićima. Predstavnici Macronov predizbornog tima zamolili su medije da s odgovornošću prenose vijesti o hakiranju, te da se suzdrže od objavljivanja sadržaja dokumenata.