Kako je krahirala nekad najuglednija europska banka, i vodeći Trumpov financijer, u koju je jučer spektakularno upala policija
Vrijednost dionice nekoć moćne banke je u manje od deset godina pala za 90 posto
Spektakularni upad 170 službenika Državnog odvjetništva, Saveznog kriminalističkog ureda, Službe za borbu protiv utaje poreza i savezne policije u šest objekata Deutsche Bank AG u Frankfurtu, Eschbornu i Groß-Umstadtu, mogao bi označiti početak kraja najveće njemačke i nekad najuglednije europske banke. Pod sumnjom da su se bavili pranjem novca na udaru istražitelja našla su se dvojica 50-godišnjaka te jedan 46-godišnjak, kao i druge odgovorne osobe u Deutsche Bank.
Nakon analize takozvanih “Offshore-Leaks” i “Panama Papers”, Savezni kriminalistički ured pokrenuo je istragu zbog sumnje da su službenici banke pomagali klijentima da u poreznim oazama osnivaju takozvane offshore-tvrtke preko kojih se nezakonito stečen novac prebacivao na račune Deutsche Bank, a ona o tomu nije podnijela prijavu Uredu za borbu protiv pranja novca. Čak 900 klijenata prebacilo je oko 311 milijuna eura preko jedne kompanije sa sjedištem na Djevičanskim otocima u vlasništvu Deutsche Bank.
Sve to otkriveno je u takozvanim Panamskim dokumentima koji se pokazali da su preko offshore-tvrtki brojni svjetski političari, kriminalci, teroristi, krijumčari oružja i droge, nelegalno stečen novca prebacivali u porezne oaze.
Pod sumnjom su zbog slabe borbe protiv pranja novca
Zbog svega toga Deutsche Bank, nekoć ikona gospodarskog uspjeha Njemačke i svjetski financijski div, našla se pod istragom njemačkih pravosudnih organa pod sumnjom da nije poduzela dovoljno u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Među ostalim, istražuje se njena uloga u skandalu vezanom uz pranje novca u Dansk Bank. Ekspozitura te banke u Estoniji navodno je u globalni financijski sustav uložila desetke milijardi eura upitnog podrijetla iz Rusije, a u tomu joj je izdašno pomagala upravo Deutsche Bank.
Samo nekoliko minuta nakon što je policija upala u prostorije Deutsche bank, njene dionice srušile su se za čak 4,9 posto, na svega 8,17 eura. Deutsche Bank tako je postala najveći gubitnik na njemačkom Dax indeksu što će, nema sumnje, još više poljuljati povjerenje u tu banku. Vrijednost dionica Deutsche Bank nastavila je tonuti pa se oko 15 sati u četvrtak našla na jedva 8,05 eura po dionici.
U travnju su smijenili izvršnog direktora
Bankarski mastodont Deutsche Bank osnovana je 1870., ima predstavništva u 70 zemalja te zapošljava više od 101.000 ljudi. Unatoč golemih gubitaka još uvijek raspolaže imovinom vrijednom čak 1,629 milijardi eura. Deutsche Bank objavila je početkom ove godine da je u 2017. poslovala s neto gubitkom od 512 milijuna eura. U 2016. zabilježila je neto gubitak od 1,4 milijarde eura, a 2015. od čak 6,8 milijarde eura. U 2016. dionice Deutsche Bank ukupno su se srušile za više od 45 posto. Kao i mnoge druge europske banke, i Deutsche Bank stradala je ponajviše zbog vlastitih promašaja.
Zbog katastrofalnog poslovanja u travnju ove godine smijenjen je John Cryan, izvršni direktor te najveće europske investicijske banke. Cryan je uspio donekle smanjiti troškove zatvarajući stotine ogranaka i ukidajući desetke tisuća radnih mjesta, ali to nije pomoglo da dođe do značajnijeg oporavka. Nije ga spasilo ni to što je 2016. uspio više nego prepoloviti kaznu od 14 milijardi dolara koju su namjeravali donijeti američki regulatori što bi banku odvelo u propast.
Propast počela s krizom 2008. godine
Sunovrat Deutsche Bank započeo je tijekom financijske krize 2008. godine. Od tada pa do 2017. Deutsche Bank platila je regulatorima u inozemstvu više od 9 milijardi dolara kazni. Među ostalim zato što se služila raznim trikovima, kamuflažama i varkama bila je upletena u oko 7.800 pravnih sporova po cijelom svijetu. Samo travnju 2015. američke regulatorne agencije kaznile su ju zbog namještanja libora, dnevne kamatne stope po kojoj si banke međusobno posuđuju novac, s 2,5 milijarde dolara, a britanske vlasti, zbog iste prevare, s 227 milijuna eura.
Utvrđeno je da su malverzacije počinila 29 zaposlenika koji su se bavili ilegalnim aktivnostima. Krajem iste godine New York State Department of Financial Servicex te Unites States Federal Reserve bank odredili su da Deutsche Bank plati penale od 258 milijuna dolara zbog toga što je obavila oko 28.000 transakcija vrijednih 10 milijardi eura s Burmom, Iranom, Libijom, Sudanom, Iranom, Sirijom, državama koje su bile pod američkim sankcijama.
Deutsche Bank omogućila je također ruskim tajkunima da preko njezine podružnice na Djevičanskim otocima, prebace u inozemstvo oko 10 milijardi dolara, pri čemu je, dakako, ostvarila sjajnu zaradu.
Za prijavu banke SEC-u, ekspresno dobio otkaz
Bankarski službenik Eric Ben-Artzi prijavio je 2011. Deutsche Bank američkoj regulatornoj agenciji, SEC, tvrdeći da napuhavanjem vrijednosti portfolija s kreditnim derivacijama, banka ostvaruje golemu nezakonitu dobit. Zbog toga mu je u banci ekspresno uručen otkaz.
SEC je kaznio Deutsche bank s 55 milijuna dolara kazne, što je ogorčilo Ben-Artzija koji je smatrao da je kazna premala te da su kažnjeni banka, obični činovnici i dioničari, a ne visoko pozicionirani šefovi koji su najodgovorniji jer su tu prevarantsku operaciju osmislili i realizirali. Kad su odlazili u mirovinu, žalio se Ben-Artiz, dobili su od banke višemilijunske bonuse i to na temelju lažnih bilanci.
Trump je od banke dobio ukupno 2,5 milijardi dolara
Zanimljivo je da je Deutsche Bank bila godinama najveći financijer Donalda Trumpa dok se bavio nekretninskim biznisom. Suradnja je počela 1995. kad je Trump kupio neboder “The Bank of Manhattan Trust Building” za 125 milijuna dolara koje mu je posudila banka iz Frankfurta. Banka je 2003. posudila Trumpu 468 milijuna dolara kako bi kupio nekoliko kasina, a 2005. odobrila mu je još 640 milijuna dolara za kupnju “International Hotel & Tower” u Chicagu.
Kako Trump nakon 2008. nije bio u stanju vratiti 334 milijuna dolara kredita zbog krize na tržištu nekretnina, tužio je Deutsche Bank za tri milijarde dolara, tvrdeći da su uvjeti pod kojim je dobio kredit doveli do krize zbog koje je morao trpjeti posljedice. Banka je uzvratila tužbom zbog neisplaćenih 40 milijuna dolara za koje je osobno jamčio. Nikada nije objavljeno kakav su sporazum postigle dvije zaraćene strane.
Donald Trump od Deutsche Bank ukupno je dobio 2,5 milijarde dolara kredita. No njemačka banka nije samo najveći zajmodavac Donalda Trumpa, ona mu je ujedno i jedina odobravala kredite budući da je najveći broj američkih banaka, Citigroup, JP Morgan Chase i Morgan Stanley, odavno prestao poslovati s tim njujorškim hazarderom i špekulantom.
Najveće rupe ostavili su bankarski derivati
Najveće rupe u poslovanju Deutsche banke, kao i većine ostalih velikih europskih banaka, ostavili su za sobom takozvani bankarski derivati. To su svojevrsne bankarske oklade i predviđanja koliko će u budućnosti iznositi cijene nekih dionica, kolike će biti kamatne stope, cijene raznih valuta, roba i koječega drugoga. Banke pri tomu dogovaraju cijene po kojima će u budućnosti moći kupovati dionice ili što drugo, nadajući se da će te cijene porasti te da će na tome zarađivati golemi novac.
Problemi nastanu kad cijene ne porastu, nego čak i padnu, pa onda banke izgube na stotine milijuna dolara. Deutsche Bank dovela je poslovanje s derivatima do apsurda: BDP Njemačke iznosi oko 3,5 tisuće milijardi eura, a Deutsche Banka ima u svom posjedu derivata u vrijednosti od gotovo 70 tisuća milijardi eura.
Dionica je od 2009. godine do danas pala za 90 postotnih bodova
Zbog svega toga vrijednost dionica Deutsche Bank pala je od 2009. do 29. studenoga ove godine za više od 90 postotnih bodova, odnosno na oko 10 eura, što je najmanje u povijesti. No, 29. studenoga u četvrtak sunovratila se na 8,3 eura pa trenutno banka ne vrijedi više do 12 milijardi eura. Deutsche Bank zauzima tek 78. mjesto na svjetskoj ranglisti banaka, u društvu je onih iz Malezije i Brazila. Dionice Deutsche Bank izbačene su iz burzovnog indeksa Euro Stoxx 50, zbog pada vrijednosti.
U normalnim okolnostima sada bi došlo do pomame za kupnjom dionica po tako niskoj cijeni, ali to se ne događa jer se u bilancama Deutsche Bank skrivaju dubioze u obveznicama i drugim vrijednosnim papirima ukupne vrijednosti od 1,7 bilijuna eura.
Kad bi Deutsche Bank kolabirala izazvala bi svjetsku krizu jer je ona dio globalnog financijskog sustava. Stoga je gotovo nemoguće predvidjeti kako će se rasplesti najnovija drama s upadom policije u Deutsche Bank te u kakvom će stanju, možda čak i na samrtnoj postelji, za dvije godine, dočekati 150 obljetnicu osnivanja.