Kako je, uz notornog Vučića, rejting Srbije eksplodirao (i zašto je došlo do dramatičnog obrata na štetu nas)

“Njemačka Komerzial bank i austrijska Raiffeisen bank preporučile su kupovinu srpskih obveznica, što znači povjerenje u srpski financijski sektor. Poslije puno godina, uskoro ću moći objaviti da se povećava kreditni rejting Srbije. Što potvrđuje da Vlada zdušno radi na ekonomskim reformama i poboljšanju kreditnog rejtinga”.

Dramatični obrat na štetu Hrvatske

Istodobno, kreditni rejting Hrvatske se urušava. Donedavni premijer Tihomir Orešković mogao se i osobno uvjeriti kako je došlo do dramatičnog obrata na međunarodnom financijskom tržištu na štetu Hrvatske. Europska turneja ministra financija Zdravka Marića, na kojoj je pokušao prodati državne obveznice, doživjela je potpuni krah. Prvi puta od stjecanja samostalnosti nitko od stranih ulagača nije želio investirati u hrvatske vrijednosne papire premda su uvjeti bili na razini onih koji trenutno vladaju na tržištu kapitala.

To je bio prvi jasan znak gubitka vjerodostojnosti bivše Vlade, ali i pada povjerenja u Hrvatsku da je sposobna realizirati neophodne reforme. I dok je Hrvatska zaokupljena unutarnjim previranjima i političkim borbama, pa nitko nije zainteresiran za ozbiljno bavljenje međunarodnim kontakima i odnosima, Srbija je maksimalno angažirana na internacionalnoj političkoj i ekonomskoj sceni.

Tako je, primjerice, ovih dana Srbiju posjetio kineski predsjednik Xi Jinping, s izlaslanstvom od oko 200 ljudi. Sa srpskim šefom države Tomislavom Nikolićem potpisao je izjavu o strateškom partnerstvu Srbije i Kine, a s predsjednikom Vlade Aleksandrom Vučićem 21 međudržavni sporazum o gospodarsko-tehničkoj suradnji, zajedničkim projektima infrastrukture, prometa, vojno-obrambene industrije, promidžbi turizma, trgovine i telekomunikacija, zajedničkim projektima za obnovljivu energiju… Srpski predsjednik Tomislav Nikolić tom je prilikom izjavio kako je “Kina država koja iz temelja mijenja svjetski ekonomski poredak, a ne miješa se u politiku ni u vojne sukobe. Ja mislim da vam je veliki dio čovječanstva zahvalan na tome”.

Zašto je kineski predsjednik zaobišao Hrvatsku

Predsjednik Xi Jinping najavio je suradnju sa Srbijom u velikim infrastrukturnim projektima, istaknuvši kako je Kina voljna pomoći što ranijem puštanju u pogon željezničke pruge od Beograda do Budimpešte. Dvije zemlje trebale bi ubrzati integraciju inicijative Put svile, izgradnju željezničkih i cestovnih pravaca koji će izravno povezati Kinu s Europom i Azijom, sa srbijanskom nacionalnom strategijom razvoja, rekao je Xi.

Pozvao je obje zemlje da osiguraju realizaciju dogovora o čeličani Smederevo i drugim velikim projektima kako bi se stvorilo više radnih mjesta, poboljšao životni standard stanovnika, promovirao gospodarski rast Srbije i postigli obostrano korisni rezultati. Kina je također spremna surađivati sa Srbijom na promicanju intenzivijeg razvoja suradnje ”16+1” na višoj razini, zaključio je Xi Jinping. Za kratke europske turneje na kojoj je posjetio Srbiju, Bjelorusiju i Poljsku, a u velikom luku zaobišao Hrvatsku, Xi Jinping dogovorio je kineska ulaganja u te države u visini od 16 milijardi eura.

Prošle godine Xi Jinping potpisao je s Bjelorusijom strateške ugovore o kreditima s minimalnim kamatama u vrijednosti od čak 14 milijardi dolara. Time je započela realizacija projekta “Veliki kamen”, u kojem je izdvojeno 100.000 hektara zemlje na kojemu će se proizvoditi hrana za Kinu te proizvodnja kineskog automobila “Džili”. Već je isporučeno 60.000 automobila, a uskoro se očekuje još 120.000. Xi Jinping poklonio je Srbiji 17 milijuna eura za jačanje suradnje dvije zemlje, 4,1 milijuna eura za ekonomsko-tehničku suradnju te 13,4 milijuna eura za privredno-tehničku suradnju.

Vrlo neobična izjava bivšeg premijera

Novac će se koristiti za infrastrukturu, obuke, usavršavanje, mahom za projekte u kojima sudjeluju Kinezi i njihove kompanije. Predviđa se da bi Srbija mogla postati logistički centar za kineske investicije u jugoistočnoj Europi. Po službenim procjenama s Kinom su dogovorena dugoročna ulaganja u Srbiju u visini od oko tri milijarde dolara. Među njima se posebno ističe ulaganje u gradnju dijela autoceste na Koridoru 11 od Surčina do Obrenovca u vrijednosti od 233,6 milijuna dolara.

Kineski predsjednik posjetio je također čeličanu Smederovo koju je kupila kineska tvrtke Hesteel i trebala bi je u potpunosti preuzeti do kraja lipnja. I dok se ekonomska i politička suradnja Srbije s Kinom, drugom najmoćnijim ekonomskom i političkom svjetskom silom, neprekidno proširuje, valja podsjetiti na izjavu bivšeg premijera Zorana Milanovića nakon što je odbio putovati u Beograd na summit “16 plus 1”, inicijative za suradnju Kine i srednje i istočno europskih država.

Tada je Milanović napravio neshvatljivi politički gaf: objasnio je kako se ne isplati pregovarati s Kinezima jer oni samo razgovaraju, a nikada ništa ne ulažu. Međutim podaci o suradnji Kine sa Srbijom i drugim zemljama uvjerljivo ga demantiraju: Kinezi su do 2014. u više od tisuću projekata u 27 država EU uložili 46 milijardi eura, a kupili su i grčku luku u Solunu. U svijetu su pak do 2015. uložili čak 7 tisuća milijardi dolara. Kinezi su bili čak i više zaintersirani za suradnju s Hrvatskom zbog njenog članstva u EU nego li sa Srbijom. Premda su pokazivali ozbiljno zanimanje za za luku Rijeka, za gradnju željezničke pruge Zagreb-Rijeka, za kupnju Croatia Airlinesa, na hrvatskoj strani nisu nailazili na ozbiljne sugovornike.

Rasplamsavanje novog hladnog rata

Primjerice, kada su pitali koja je strategija razvoja Croatia Airlinesa, odgovoreno im je da hrvatska Vlada želi prodati 49 posto dionica. Kad su to čuli, Kinezi su odmah shvatili da se od njih očekuje samo da daju novac, a da nemaju nikakvih prava. Također, da njihovi hrvatski sugovornici nemaju nikakve ideje o tomu kako unaprijediti poslovanje tvrtke, pa su ubrzo digli ruke od tog posla. Tako je bilo i s ostalim projektima: premda je u Hrvatsku došlo više kineskih izaslanstava, odlazili su kući praznih ruku jer im se s hrvatske strane nisu nudili nikakvi ozbiljni projekti. Kao što se uostalom ne nude ni EU.

Zbog rasplamsavanja novog hladnog rata između Rusije te SAD-a i EU, Srbija je, radi svog geopolitičkog strateškog položaja, postala iznimno zanimljiva za obje vojne političke grupacije. Stoga se sada usporedno vodi rat između Moskve te Bruxellesa i Washingtona za što veći utjecaj na Srbiju. Premda je u prosincu 2015. godine Srbija otvorila pregovore o prijemu u EU, neke članice NATO pakta optuživale su Beograd da želi sjediti na dva stolca te da tako pokušava ucjenjivati Bruxelles.

Ali, i da će postati “pravi trojanski ruski konj” usred Europe. No, nakon što je srpska Skupština ratificirala sporazum o suradnji s NATO-om, takvih dvojbi sve je manje. Ali je to odmah izazvalo otvoreno nezadovoljstvo Moskve. Tim sporazumom, naime, Srbija se definitivno udaljila od Rusije koju su u Moskvi nazivali “najvažnijim strateškim saveznikom na Balkanu” te ruskim vratima Europe.

Dosta oštra poruka iz Moskve

Beograd je pristao dati dužnosnicima NATO pakta slobodu kretanja po Srbiji, pristup svim državnim, privatnim i vojnim objektima, pa i onima u kojima se obavljaju istraživanja i eksperimenti. Osoblje NATO-a imati će diplomatski imunitet, imovina NATO-a i njegova osoblja oslobađa se poreza i carine, a uračunata je i razmjena obavještajnih i povjerljivih informacija.

Rusija je preko glasnogovornice Sergeja Lavrova, Marije Zaharove, odmah poslala upozorenje Beogradu: “Rusija prati razvoj odnosa Srbije s NATO-om, ali se nada da će Srbija ostati na poziciji politike vojne neutralnosti”. Nakon što je Aleksandar Vučić rekao da Srbija ostaje neutralna, ali da je Beogradu “NATO potreban kao saveznik koji će štititi i čuvati srpski narod na Kosovu”, iz Moskve je, preko potpredsjednika vlade Dmitrija Rogozina. smjesta stigao brutalan odgovor.

“U slučaju ulaska Srbije u NATO, Rusi ne mogu biti veći Srbi od Srba pa će Moskva odmah priznati neovisnost Kosova”. Inače, početkom godine Dmitrij Rogozin ponudio je Srbiji proturaketni sustav S-300 te MiG-ove i neko drugo rusko oružje po povoljnim, točnije diskontnim cijenama. Sergej Železnjak, visoki dužnosnik vladajuće jedinstvene Rusije i potpredsjednik Državne dume, koji je bio na završnom predizbornom mitingu Srpske napredne stranke u Beogradu, otvoreno je zaprijetio Srbiji.

Istaknuti proruski političari u Srbiji

“Nama je potpuno jasno da ćemo zbog duboke integracije srpskih partnera u EU najvjerovatnije biti prisiljeni preispitati niz sporazuma između naših zemalja, kako bi zaštitili svoje ekonomske interese. Rusiju veoma brine pokušaj NATO-a da ojača svoje pozicije na Balkanu, uključujući i u bratskoj Srbiji“. Istodobno, Rusija je počela sve otvorenije podupirati proruske stranke i pokrete u Srbiji, a čovjek njihova najvećeg povjerenja je predsjednik Tomislav Nikolić koji ne krije svoja proruska raspoloženja.

Među najistakntijim proruski orijentiranim političarima u Srbiji je i filmski redatelj Nemanja, odnosno Emir Kusturica. Istodobno s potpisivanjem ugovora s EU, iz Moskve je došao prijedlog da rusko-srpska humanitarna baza u Nišu dobije status eksteritorijalnosti te zapravo postane ruska vojna baza čije bi osoblje imalo diplomatski imunitet. To je izazvalo burne reakcije u proeuropskim krugovima u Beogradu. Riječ je, naime, o Srpsko ruskom humanitarnom centru u Nišu koji ima za cilj pružati pomoć stradalim područjima od potresa, požara ili poplava u Srbiji, ali i u susjednim državama.

Iz te baze već je odaslana pomoć poplavljenima u Srbiji, ali i Sloveniji kada su je zarobile ledene kiše te BiH za velikih šumskih požara. No, mnogi se u Srbiji pribojavaju da Rusi žele tu, za sada vatrogasnu postaju, pretvoriti u vojnu bazu. Nedavno su se pojavili napisi da postoje planovi da aerodrom Ečka kod Zrenjanina postane druga ruska baza u Srbiji. Naime, ideja je da se na toj lokaciji, za potrebe Srpsko-ruskog humanitarnog centra iz Niša, izgradi poligon za obuku za djelovanje u izvanrednim situacijama. Moskva je odmah najavila da je spremna za to izdvojiti značajna financijska sredstva.

Nelagodna situacija za premijera Aleksandra Vučića

Kako je već postojanje baze u Nišu trn u oku za Bruxelles i Washington, gradnja druge baze ne dolazi u obzir, pa se sada premijer Vučić pokušava izvući iz te neugodne situacije tako da ne dopusti prenamjenu aerodroma Ečka kod Zrenjanina, a da pri tomu ne povrijedi Moskvu. Pitanje rudne rente još je jedan kamen smutnje u odnosima između Beograda i Moskve. Zbog nepovoljnog ugovora koji je srpska Vlada potpisala s ruskim Gazprom Neftom o prodaji Nafte industrije Srbije, ta ruska kompanija plaćat će do 2023. godine rudnu rentu umjesto zakonskih sedam, samo tri posto.

Zbog toga će se Rusima pokloniti čak 640 milijuna eura. Istodobno, Gazprom Neft bi u Rusiji za to morao platiti blizu tri milijarde eura. Stoga sada u Beogradu traže žurnu promjenu ugovora. Zahvaljujući trenutnom odnosu snaga u svijetu, ali i u želji Bruxellesa i Washingtona da se Beograd izvuče iz bratskog zagrljaja Moskve, proces prijema Srbije u EU i NATO pakt, po svemu sudeći, znatno će se ubrzati.

Pri tomu Zagreb nes mije ponoviti pogrešku koju je počinio kada je već na samom početku pregovora pokušao opstruirati dogovore Beograda i Bruxellesa. Naime, ulazak Srbije u EU i NATO od strateškog je političkog i ekonomskog interesa za Hrvatsku. Stoga Zagreb na tom putu Beograda ne smije biti prepreka.