Kad se u zraku već krene osjećati miris predizborne kampanje, stvari često znaju iskliznuti iz stvarnosti na spektakularne načine. Grudi se nadimlju od velikih obećanja, obrazi žare od žestokih replika, a fragmenti bolje budućnosti nedužnu publiku krenu zasipati u pljuskovima.
Ovaj put će, čini se, biti još luđe i frenetičnije. Nije se još skoro ni osušila tinta sa sedmog (brojkom, 7.) obećanja u posljednjih deset godina o tome da će se uvesti reda u plaće državnih službenika i da će, konačno&napokon “oni koji rade” dobiti više novca, a “oni koji zabušavaju otkaz”, a već se otišlo nekoliko koraka dalje.
Napokon&konačno
Danas se, eto, svečano kroz usta neimenovanog izvora i premium plasman u medijima najavljuje kako će se konačno uvesti reda u kronično zapuštenom poslovanju državnom imovinom. Koja će, napokon&konačno biti popisana u registru državne imovine, kojeg, kako je u naslovu istaknuto s uskličnikom, Vlada osniva.
“Nakon više od 20 godina samostalnosti, država je objavila prvi popis imovine u posjedu državnih institucija i poduzeća”, kaže se u tekstu s predstavljanja dugo iščekivanog registra državne imovine. “Ovo nije popis za rasprodaju”, našalio se, ali i pokušao otkloniti strahove javnosti potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić.
Ostojić?! Ah, da, prethodni pasus je iz 2014. godine, kad je objavljen prvi Registar državne imovine.
Posebno ministarstvo
HDZ je, međutim, nakon pobjede na izborima 2016. godine odlučio cijeloj stvari pristupiti mnogo ozbiljnije. Državnoj imovini su namijenili cijelo jedno ministarstvo koje je, pod svoje ravnanje, zajedno s Registrom, dobio Goran Marić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ozbiljnost su dokazivali i namjerom da se izradi poseban Zakon o središnjem registru državne imovine, čiji cilj je trebao biti “uspostava kvalitetnije i ažurnije evidencije državne imovine, te brže i učinkovitije popunjavanje te evidencije”, kako se kaže u obrascu prethodne procjene učinka propisa iz prosinca 2017. godine. Jer, kako se veli u istom dokumentu, “vođenje Središnjeg registra od strane Ministarstva državne imovine pokazalo se neučinkovitim”. S obzirom, kaže se dalje, “na administrativnu preopterećenost Ministarstva, te činjenicu da do sada registar nije kompletiran, potrebno je njegovo vođenje izdvojiti iz sustava Ministarstva”.
Što se i dogodilo 2018. godine. – zakon je donesen, a registrar državne imovine povjeren Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva. Gdje se i danas nalazi, javno dostupan na posebnoj web stranici.
Neučinkovitost kao ključna riječ
Trebale su samo još dvije godine kasnije da Vlada donese Uredbu o Središnjem registru državne imovine. “Cilj uspostave Registra je doprinijeti bržem i efikasnijem upravljanju državnom imovinom“, kazao je državni tajnik Bernard Gršić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Još tri i po godine su prošle do danas. Zakon čiji je cilj bio razriješiti problem neučinkovitosti u upravljanju registrom od strane ministarstva u primjeni je od 2018. godine, ali, neučinkovitost je, čini se, ipak i dalje ključna riječ. “Ministarstvo je zatrpano zahtjevima za prodaju državnog zemljišta jer je, primjerice, netko u Vrlici na njemu prije 15 godina podigao zid i sada bi tih pet metara kvadratnih otkupio od države. (…) Ministarstvo je sve te predmete moralo rješavati, angažirati vještake, raditi procjene… To nisu velike vrijednosti, a zatrpavaju sustav”, kaže za Jutarnji list izvor iz Ministarstva.
Ako je netko pomislio kako je, zaboga, sve gotovo isto vara se. Nadležno ministarstvo se 2017. godine zvalo Ministarstvo državne imovine, a sad je to, šest godina i pet ministara kasnije, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Kapacitet, učinkovitost, investicije
No, nema ni traga umora na uspostavljanju, kako je ono bilo… “bržeg i efikasnijeg upravljanja državnom imovinom”. Jer, priča o izradi registra, koji, eto, postoji godinama, nije jedina novost. Naime, kako već danima najavljuju resorni ministar Branko Bačić i Andrej Plenković, pripremaju se i zakonske izmjene kojima će se jedinicama lokalne samouprave dati na upravljanje dio državnih nekretnina na njihovom području.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Smatramo da imate kapacitete i mogućnosti te da ste najbliži ljudima na terenu i možete rješavati pitanja vezana uz imovinu na najbolji i najučinkovitiji način, uključujući i ona vezana uz investiranje i za propulzivnost hrvatskog gospodarstva”, kazao je Plenković predstavnicima Hrvatske zajednice županija prije mjesec i po dana u Rijeci.
Ministar je bio nešto konkretniji. Nakon što je potpisao dva ugovora o darovanju državne imovine Gradu Novom Vinodolskom, kazao je kako je u svom mandatu potpisao “2600 sličnih ugovora za darovanje državne imovine lokalnim jedinicama u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijarde kuna, što će otvoriti mogućnost investicijskih projekata vrijednih oko 10 milijarda kuna“. Kuna?! Ah, da, prethodni pasus je iz 2019. godine. S tiskovne konferencije na kojoj je ministar državne imovine, Goran Marić, podnio ostavku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kakva podvala. Vlada stalno prebrojava državne nekretnine, i uvijek to predstavi kao senzacionalni uspjeh
Kratka povijest svečanih najava u uvođenju reda u gospodarenju državnom imovinom
Danas se, eto, svečano kroz usta neimenovanog izvora i premium plasman u medijima najavljuje kako će se konačno uvesti reda u kronično zapuštenom poslovanju državnom imovinom. Koja će, konačno biti popisana u registru državne imovine, kojeg, kako je u naslovu istaknuto s uskličnikom, Vlada osniva. Registar postoji od 2014. godine
Kad se u zraku već krene osjećati miris predizborne kampanje, stvari često znaju iskliznuti iz stvarnosti na spektakularne načine. Grudi se nadimlju od velikih obećanja, obrazi žare od žestokih replika, a fragmenti bolje budućnosti nedužnu publiku krenu zasipati u pljuskovima.
Ovaj put će, čini se, biti još luđe i frenetičnije. Nije se još skoro ni osušila tinta sa sedmog (brojkom, 7.) obećanja u posljednjih deset godina o tome da će se uvesti reda u plaće državnih službenika i da će, konačno&napokon “oni koji rade” dobiti više novca, a “oni koji zabušavaju otkaz”, a već se otišlo nekoliko koraka dalje.
Napokon&konačno
Danas se, eto, svečano kroz usta neimenovanog izvora i premium plasman u medijima najavljuje kako će se konačno uvesti reda u kronično zapuštenom poslovanju državnom imovinom. Koja će, napokon&konačno biti popisana u registru državne imovine, kojeg, kako je u naslovu istaknuto s uskličnikom, Vlada osniva.
“Nakon više od 20 godina samostalnosti, država je objavila prvi popis imovine u posjedu državnih institucija i poduzeća”, kaže se u tekstu s predstavljanja dugo iščekivanog registra državne imovine. “Ovo nije popis za rasprodaju”, našalio se, ali i pokušao otkloniti strahove javnosti potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić.
Ostojić?! Ah, da, prethodni pasus je iz 2014. godine, kad je objavljen prvi Registar državne imovine.
Posebno ministarstvo
HDZ je, međutim, nakon pobjede na izborima 2016. godine odlučio cijeloj stvari pristupiti mnogo ozbiljnije. Državnoj imovini su namijenili cijelo jedno ministarstvo koje je, pod svoje ravnanje, zajedno s Registrom, dobio Goran Marić.
Ozbiljnost su dokazivali i namjerom da se izradi poseban Zakon o središnjem registru državne imovine, čiji cilj je trebao biti “uspostava kvalitetnije i ažurnije evidencije državne imovine, te brže i učinkovitije popunjavanje te evidencije”, kako se kaže u obrascu prethodne procjene učinka propisa iz prosinca 2017. godine. Jer, kako se veli u istom dokumentu, “vođenje Središnjeg registra od strane Ministarstva državne imovine pokazalo se neučinkovitim”. S obzirom, kaže se dalje, “na administrativnu preopterećenost Ministarstva, te činjenicu da do sada registar nije kompletiran, potrebno je njegovo vođenje izdvojiti iz sustava Ministarstva”.
Što se i dogodilo 2018. godine. – zakon je donesen, a registrar državne imovine povjeren Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva. Gdje se i danas nalazi, javno dostupan na posebnoj web stranici.
Neučinkovitost kao ključna riječ
Trebale su samo još dvije godine kasnije da Vlada donese Uredbu o Središnjem registru državne imovine. “Cilj uspostave Registra je doprinijeti bržem i efikasnijem upravljanju državnom imovinom“, kazao je državni tajnik Bernard Gršić.
Još tri i po godine su prošle do danas. Zakon čiji je cilj bio razriješiti problem neučinkovitosti u upravljanju registrom od strane ministarstva u primjeni je od 2018. godine, ali, neučinkovitost je, čini se, ipak i dalje ključna riječ. “Ministarstvo je zatrpano zahtjevima za prodaju državnog zemljišta jer je, primjerice, netko u Vrlici na njemu prije 15 godina podigao zid i sada bi tih pet metara kvadratnih otkupio od države. (…) Ministarstvo je sve te predmete moralo rješavati, angažirati vještake, raditi procjene… To nisu velike vrijednosti, a zatrpavaju sustav”, kaže za Jutarnji list izvor iz Ministarstva.
Ako je netko pomislio kako je, zaboga, sve gotovo isto vara se. Nadležno ministarstvo se 2017. godine zvalo Ministarstvo državne imovine, a sad je to, šest godina i pet ministara kasnije, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Kapacitet, učinkovitost, investicije
No, nema ni traga umora na uspostavljanju, kako je ono bilo… “bržeg i efikasnijeg upravljanja državnom imovinom”. Jer, priča o izradi registra, koji, eto, postoji godinama, nije jedina novost. Naime, kako već danima najavljuju resorni ministar Branko Bačić i Andrej Plenković, pripremaju se i zakonske izmjene kojima će se jedinicama lokalne samouprave dati na upravljanje dio državnih nekretnina na njihovom području.
“Smatramo da imate kapacitete i mogućnosti te da ste najbliži ljudima na terenu i možete rješavati pitanja vezana uz imovinu na najbolji i najučinkovitiji način, uključujući i ona vezana uz investiranje i za propulzivnost hrvatskog gospodarstva”, kazao je Plenković predstavnicima Hrvatske zajednice županija prije mjesec i po dana u Rijeci.
Ministar je bio nešto konkretniji. Nakon što je potpisao dva ugovora o darovanju državne imovine Gradu Novom Vinodolskom, kazao je kako je u svom mandatu potpisao “2600 sličnih ugovora za darovanje državne imovine lokalnim jedinicama u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijarde kuna, što će otvoriti mogućnost investicijskih projekata vrijednih oko 10 milijarda kuna“. Kuna?! Ah, da, prethodni pasus je iz 2019. godine. S tiskovne konferencije na kojoj je ministar državne imovine, Goran Marić, podnio ostavku.