Komentar: Prijedlog da bankar bude na čelu Vlade varanje je svih birača
Ako je Mostu doista stalo do reformi, SDP je znatno prikladniji partner
Najava Mosta da neće koalirati ni s HDZ-om ni s SDP-om ubrzo se pretvorila u njihov ultimativni prijedlog da koaliraju istodobno s obje te međusobno suprotstavljene stranke. Nije dugo trebalo pa da se zamisao o tome da Most svojim glasovima u Saboru kontrolira manjinsku vladu jedne od tih stranaka pretvori u nerealni prijedlog da Mostovog mandatara u Saboru složno podržavaju HDZ i SDP. To ukazuje na nepostojanje strategije i jasno definiranih ciljeva. Marketinški nejasan potez s potpisivanjem javnobilježničke isprave o tome da se neće koalirati ni s HDZ-om niti s SDP-om zapravo je bio pokušaj da se prevlada nepovjerenja članstva prema vodstvu Mosta. Unutarstranački odnosi reguliraju se statutom i dogovorima na stranačkim tijelima, a ne pravnim jamstvima. Objava pak vijesti o izbacivanju jednog od istaknutijih članova stranke Drage Prgometa govori da je na pomolu prvi raskol.
Naivni lideri
Ako bi se dogodilo da Most prihvati spasonosno rješenja koje se svodi na to da kao svog mandatara izabere jednog od nestranačkih stručnjaka koje bi mu predložio HDZ, onda bi to pokazivalo krajnju naivnost lidera i članstva ovog novog igrača na nacionalnoj političkoj sceni. Sagledan u kontekstu činjenice da se najveće hrvatske banke, odnosno njihovi šefovi koji su već unovčili premije na očekivane profite od financijskog inženjeringa sa švicarskim francima, osjećaju pogođeni nametnutom im zakonskom obvezom da provedu konverziju kredita u toj valuti, prijedlog da jedan od ponuđenih mandatara bude umirovljeni bankar jasno upućuje na to koji se interesi kriju iza prijedloga da novi premijer bude navodni neovisni stručnjak. S premijerom kao eksponentom trenutačno najsnažnije interesne grupe, čiji su interesi izravno suprotstavljeni interesima i očekivanjima gotovo svih građana, buduća bi vlada predstavljala korak unatrag u odnosu na zakašnjele pokušaje SDP-a da banke učini društveno odgovornima. Takav prijedlog, dakako, dezavuira i HDZ kao stranku spremnu na to da, u skladu sa svojim programom povratka u devedesete, organizira još jednu spektakularnu pljačku građana.
Nije potrebna žurba
U ovom trenutku nije jasno kako će se razriješiti sadašnja pat situacija. Ne treba isključiti mogućnost da stranački pregovori potraju. S različitih strana stižu upozorenja da vladu treba formirati što prije kako bi se izbjegao daljnji pad kreditnog rejtinga. Premda takva mogućnost nije isključena, ipak sudionici pregovora ne bi trebali podleći tim pritiscima. Iza njih se kriju interesi samozvanih spasitelja, navodnih neovisnih stručnjaka, koji bi htjeli preuzeti izvršnu vlast bez sudjelovanja u izbornom nadmetanju. Ne treba smetnuti s uma da su upravo najuspješniji profesionalci rukovodili bankama i rizičnim fondovima koji su 2008. godine izazvali najveći financijsku krizu u povijesti. Oni su ujedno bili najpouzdaniji savjetnici vladama koje su dopustile deregulaciju bankarskog tržišta i koje su, nakon što je kriza izbila, pohrlile spašavati posrnule banke novcem poreznih obveznika. Jedan od rezultata je bio taj da su menadžerima banaka koje bi bile bankrotirale da im vlada nije pomogla isplaćene premije za uspješno poslovanje jer je državni novac za sanaciju knjižen kao poslovni prihod za koji su zaslužni upravo ti menadžeri.
Povijest koalicija
Ako se poslije dugotrajnih međustranačkih pregovora formira stabilna vlada, to će biti prvi put u povijesti hrvatske demokracije da vlada funkcionira temeljem detaljno razrađenog i usuglašenog koalicijskog programa. Dosadašnje koalicije nisu se odlikovale ni nedvojbeno utvrđenim ciljevima ni precizno definiranim načinima i rokovima njihova ostvarivanja. Programski čvrsto definirana stabilna vlada mogla bi relativno brzo otkloniti rizike pada kreditnog rejtinga do kojih bi došlo zbog dugotrajnog pregovaranja i neizvjesnosti povezane s tim. Bolje bi bilo pregovarati dulje i dobiti vladu sposobnu za provedbu reformi negoli na brzinu sklepati trajno nestabilnu izvršnu vlast kojoj međunarodne financijske institucije neće vjerovati.
Ideja o vladi stručnjaka primamljiva je floskula iza koje stoji dubinsko i suštinsko varanje birača koji su se jasno izjasnili
Ne treba isključiti ni mogućnost raspisivanja novih izbora ako nijedan od mandatara koje odredi predsjednica Republike ne uspije dobiti podršku većine zastupnika. I to bi bila novost u povijesti hrvatske demokracije. Time bi demokratska praksa bila obogaćena za još jedno iskustvo. Takva iskustva nisu nepoznata i nisu uvijek nužno negativna. Ona mogu biti poučna i za građane i za političare. Građani bi mogli postati još svjesniji važnosti svoje uloge u demokraciji, a političarima bi spoznaja o tome da su zamjenjivi i da je interes države i društva važniji od njihovih ambicija mogla pripomoći da se odgovornije ponašaju i kad vode izbornu kampanju i kad obnašaju vlast.
Kako su međustranački pregovori tek započeli, ne čini mi se da je već sad moguće predvidjeti da je raspisivanje novih izbora najizglednija opcija. Ne isključujući ni tu opciju kao jedno od mogućih demokratskih rješenja trenutačne pat situacije, ipak bi prije toga trebalo ispitati mogućnosti za formiranje izvršne vlasti.
HDZ-ov interes
Distribucija glasova na izborima pokazuje da je koalicija Hrvatska raste pobijedila u onim dijelovima Hrvatske gdje je razvijenije poduzetništvo, gdje su lokalne i regionalne vlasti odgovornije i gdje je, općenito govoreći, veći stupanj poštivanja zakona. HDZ prevladava u ekonomski nerazvijenijim dijelovima Hrvatske koji su takvi dobrim dijelom zbog toga što većinom jedinica lokalne samouprave na tim područjima upravlja HDZ. Ondje gdje su nezavisni kandidati izvojevali pobjedu nad oligarhijama stranaka Domoljubne koalicije proračunski rashodi usklađeni su s prihodima i jedinice lokalne samouprave kreću putem održivog funkcioniranja. Neovisno o izbacivanju Drage Prgometa iz stranke, pouka je jasna: u interesu provođenja reformi državne, regionalne i lokalne uprave perspektivnije bi bilo surađivati s SDP-ovom nego s HDZ-ovom koalicijom.
HNS-ov klijentelizam
U žaru izborne kampanje predstavnici Mosta su se zauzimali za preuzimanje rizika da se izgube sljedeći izbori zbog provedbe navodno nepopularnih reformi. Pritom kao da su zaboravili da su protestni glasovi koji su od Mosta napravili prvorazrednu senzaciju dobrim dijelom motivirani činjenicom da reforme državne i lokalne uprave te pravosuđa nisu provedene. Da su reforme provedene, SDP bi vjerojatno uvjerljivo pobijedio na izborima. Ako je Mostu doista stalo do reformi, SDP je u tom pogledu znatno prikladniji partner nego HDZ. Ukidanje županija i ekonomski neodrživih općina za HDZ je potpuno neprihvatljivo kao i fiskalna i upravna decentralizacija. Upravo je HDZ, u vrijeme kad je apsolutno dominirao Saborom, donio zakone koji su oktroirali prevelik broj ekonomski neodrživih jedinica lokalne i regionalne samouprave. A gradonačelnici s Mostove liste stekli su slavu svojim pobjedama nad HDZ-ovim i HSS-ovim suparnicima i uspješnom sanacijom posljedica njihove vladavine. Kako su u SDP-ovoj koaliciji IDS i PGS, jasno je da u tom okruženju Most može naći znatno veću razinu razumijevanja za svoje reformske zahtjeve nego u HDZ-ovim redovima. A sudjelovanje Mosta u unutarkoalicijskim dogovorima moglo bi rezultirati jačim angažmanom SDP-a na provedbi reformi koje i sami smatraju nužnim i marginalizacijom dosad nezajažljivih klijentilističkih apetita HNS-a što bi tu koaliciju moglo učiniti doista uspješnom.
Komentar je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 14. studenog 2015.