Konzervativci u Vatikanu negoduju zbog modernih reformi pape Franje (kojeg drugi zovu revolucionarom)
Za jedne je papa reformist, a drugi kažu da iskrivljuje crkveno učenje
“Papinska moć nije apsolutna. Papa nema ovlasti da promijeni učenje ili doktrinu Crkve”, rekao je nedavno kardinal Raymond Burke, jedan od najvećih konzervativnih protivnika pape Franje.
Papa Franjo, kojeg neki nazivaju pravim revolucionarom, čovjek je koji je omogućio svećenicima da oproste ženama pobačaj (tijekom Svete godine) i koji je pozvao svaku katoličku župu u Europi da pruži utočište barem jednoj izbjegličkoj obitelji iz Sirije, no susreće se sa sve većim konzervativnim otporom promjenama, i to na iznimno visokim razinama crkvene vlasti.
U više od deset intervjua mnogi dobro upućeni izvori iz vrha Katoličke crkve govore da je crkvena hijerarhija polarizirana najviše u posljednjih pedesetak godina, piše Washington Post. Prema pisanju tih uglednih američkih novina, crkveni konzervativci i liberali bili su tako oštro suprotstavljeni u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, tijekom pontifikata Ivana XXIII. i Pavla VI., koji su predvodili mnoge crkvene reforme izglasane na Drugom vatikanskom koncilu.
Mnogi oblici otpora
Konzervativni otpor reformama poprima mnoge oblike, od javnih komentara visokih dužnosnika, ali i rasta popularnosti konzervativnih web-stranica. Možda i najbitnije je curenje osjetljivih vatikanskih informacija medijima. Burke, koliko god njegove izjave zvučale kao upozorenje ili prijetnja papi Franji, samo govori činjenice. Crkvena doktrina služi kao svojevrsni ustav koji komplicira konkretne promjene crkvenog učenja.
Papa Franjo, međutim, ograničava svoje djelovanje na suptilno, ponekad samo implicitno davanje podrške liberalnim crkvenim vođama. Primjerice, prilikom otvaranja biskupskog sastanka prošle godine, papa Franjo izjavio je: “Neka nitko ne kaže ‘Ovo ne smiješ reći'”. Otada liberalni svećenici ispituju granice svoje slobode za reformama pa je jedan belgijski biskup pozvao na priznavanje istospolnih zajednica.
S druge strane, konzervativci tvrde da “obrana pravih učenja Crkve dovodi do toga da izgledate kao neprijatelj papi”, rekao je jedan visoki vatikanski dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
Unutarnja dinamika sukoba
Reformist Franjo susreće se s gotovo tajnim otporom u Vatikanu, a posebice nakon radikalnih izmjena vatikanskih financija. Naime, čitav upravljački vrh Vatikanske banke i agencije za nadzor financija razriješen je dužnosti. Protivnici takvih promjena nisu ostali dužni papi, ali nisu ni pretjerano javno djelovali.
Protivnici reformi počeli su davati povjerljive informacije talijanskim medijima, ali ne samo iz osvete. Naime, vatikanski dužnosnici smatraju da je najveće curenje informacija iz Vatikana, objava papinske enciklike, bilo motivirano pohlepom jer su uvjereni da je rana verzija enciklike bila prodana talijanskim medijima. Međutim, ni drugi bitni dužnosnici nisu ostali netaknuti. Primjerice, konzervativni australski kardinal George Pell bio je žrtva curenja informacija kad je objavljena njegova navodna ljubav prema raskoši.
Crkva ipak ima hijerarhiju
Konzervativni crkvenjaci bore se protiv promjena, međutim, budući da u Katoličkoj crkvi vlada stroga hijerarhija, konzervativci ipak ne napadaju izravno papu. Njemački kardinal Walter Kasper kaže da je on postao zamjenska meta crkvenim dužnosnicima koji nemaju dovoljno hrabrosti da kritiziraju samog papu.
Međutim, čak i neki papini pristalice tvrde da je ovakva rasprava upravo ono što Franjo želi. “Uvjeren sam da ljudi izražvaju svoje stavove zato što imaju dosta čvrsta uvjerenja. Papa je otvorio prostor za javnu raspravu o nekim stvarima, ali nije predodredio zaključke”, kaže Blase J. Cupich, čikaški nadbiskup.