Mogu li napadi u Bruxellesu dovesti do konačnog sloma Europske unije?

Velika Britanija svoje je građane uvjeravala da trebaju ostati u EU zbog sigurnosti

European flags fly at half mast in front of the headquarters of the European Commission in Brussels on March 23, 2016, a day after triple bomb attacks in the Belgian capital killed about 35 people and left more than 200 people wounded. A series of explosions claimed by the Islamic State group ripped through Brussels airport and a metro train on March 22, killing around 35 people in the latest attacks to bring bloody carnage to the heart of Europe.  AFP PHOTO / KENZO TRIBOUILLARD / AFP / KENZO TRIBOUILLARD
FOTO: AFP

Nakon ovotjednih strašnih napada u Bruxellesu, u kojima je po zadnjim podacima poginula 31 osoba, a ozlijeđeno ih je 300, činjenica je da strah koji su oni izazvali nanosi novi udarac Europi i njenim temeljima: otvorenim granicama, slobodi kretanja i govora te toleranciji. Politički lideri pozivaju građane da ne dopuste teroristima da ih podijele, ali neuspjeh vlasti da spriječe napade to čini sve težim.

Prvo, pogled na ponovno zatvorene europske granice jasno govori o propadanju Schengena, sporazuma koji jamči slobodu kretanja ljudi i roba unutar granica EU. Nakon pariških napada postalo je jasno da propusnost granica ujedno omogućava i slobodno kretanje terorista, piše Telegraph.

Džihadistička Hidra

Tek nekoliko dana nakon uhićenja Salaha Abdeslama, jedinog preživjelog napadača iz Pariza, džihadistička Hidra ponovno je podignula jednu od svojih glava i počinila nove zločine, ovaj put u Bruxellesu. Svima je jasno da je teško zaustaviti napade terorista na otvorenom, na ulicama, koje provode bombaši samoubojice, no ovdje je bila riječ o zračnoj luci i stanici podzemne željeznice, prostorima koji bi trebali biti sigurni i pod nadzorom.

Drugo, ako bi se – kao što se dogodilo nakon Pariza – ispostavilo da su oni koji su odgovorni za napade u Bruxellesu bili među migrantima koji su prošli Europom u zadnjih 12 mjeseci, to bi dodatno pogoršalo stavove o izbjeglicama i uzrokovalo daljnje urušavanje europske multikulturalnosti.

Zatvaranje balkanske rute stvorilo nove napetosti

Po zasad dostupnim informacijama, do toga ipak nije došlo, ali turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan jučer je kazao kako je njegova zemlja lani uhitila jednog od napadača te ga izručila Belgiji, pod optužbom da je bio strani ISIS-ov borac, no belgijske vlasti nisu mogle pronaći vezu s teroristima pa su ga pustile. Riječ je o Ibrahimu El-Bakraouiju, jednom od bombaša. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Ostaje činjenica da sporazum Europske unije i Turske, dogovoren nakon zatvaranja balkanske rute, stvara novu napetost kako u samoj Turskoj, tako i u Europi, jer se radikalni islamisti, članovi ISIS-a i s njima povezanih terorističkih grupa, fokusiraju na osvetničke napade, koje izvode na najfrekventnijim mjestima, s ciljem stvaranja atmosfere straha.

Brexit sve izgledniji

Na koncu, ovi će se napadi neminovno odraziti i na Veliku Britaniju, čiji bi građani 23. lipnja na referendumu trebali odlučiti žele li ostati u Europskoj uniji. Downing Street je kao jedan od ključnih argumenata kojima su htjeli uvjeriti svoje građane da se isplati ostati u Uniji isticao upravo sigurnost, što se sada čini kao gorka šala. Premijer David Cameron naglašavao je da europske agencije poput Europola i Eurojusta, čija bi članica Velika Britanija ostankom u Uniji i dalje bila, mogu znatno pomoći smanjenju prijetnje od terorističkih napada, no tu će kampanju sada biti teško opravdati.

Napadi poput onih u Bruxellesu stoga ozbiljno ugrožavaju cjelovitost Europske unije, koliko god bi možda Brexit sada izgledao kao kratkovidan potez. Nužno je stoga da Unija povuče poteze koji će vratiti povjerenje građana u to da je sposobna oduprijeti se prijetnji terorista, kao i da prestane održavati beskonačne summite i počne naprosto – djelovati.