Može li se Ukrajina pretvoriti u Putinovu katastrofu kakva je za SSSR bio Afganistan
Za Telegram govori povjesničar, publicist i novinar Tihomir Ponoš
Kriza u Ukrajini, koja je u četvrtak ujutro, napadom Rusije, eskalirala u rat, i dosad je prizivala u sjećanje povijesne paralele. Je li ovo trenutak “naše kubanske krize”, pitali su se pojedini zapadni političari sredinom veljače, dok je Rusija gomilala svoje snage uz granicu s Ukrajinom, a diplomacija napeto pokušavala spriječiti najgori ishod. Aludiralo se, dakako, na opasnu epizodu iz jeseni 1962., kada je svijet bio na rubu nuklearnog sukoba SAD-a i Sovjetskog Saveza.
Napad Rusije na Ukrajinu, koji je započeo u četvrtak u ranim jutarnjim satima, i ulazak ruskih trupa u teritorij te suverene države – tijekom popodneva bili su na dvadesetak kilometara od glavnog grada Kijeva – potaknuo je još jednu povijesnu usporedbu. S intervencijom u Afganistanu, ali ne onom koja je za zapad završila kaotičnim povlačenjem prošlog ljeta. Već na Afganistan 1980-ih, koji je u konačnici, zbog visoke cijene intervencije, pridonio i padu Sovjetskog Saveza.
Scenarij podsjeća na 1980-e
U osvit ruskog napada na Ukrajinu, bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, koja je na toj dužnosti bila u vrijeme Clintonove administracije, za New York Times se prisjetila svojih dojmova o prvom susretu s Vladimirom Putinom i njegovoj hladnoći i odlučnosti da Rusiji vrati njezinu veličinu.
Njegovu namjeru (u trenutku objave komentara ruska invazija još nije krenula) da napadne Ukrajinu ocijenila je pritom povijesnom greškom te, među ostalim, istaknula da to ne bi bilo kao ankesija Krima 2014. godine – koja je za Rusiju prošla relativno bezbolno – nego “scenarij koji podsjeća na nesretnu okupaciju Afganistana od strane Sovjetskog Saveza 1980-ih”.
Propaganda nekad i sad
Usporedba s Afganistanom 80-ih godina prošlog stoljeća bila je aktualna i dok je ruska invazija bila tek tema obavještajnih brifinga na zapadu i oštrih (očito lažnih) demantija iz Moskve. Niz uglednih medija i autora podsjećalo je upravo na tu desetogodišnju kampanju bivšeg SSSR u Afganistanu koja je završila neuspjehom, a Sovjetski Savez je za nju platio vrlo visoku cijenu – prvenstveno u životima, ali i novcu.
Paralela s Afganistanom, smatra povjesničar, publicist i novinar Tihomir Ponoš, može se povući, ali zasad, po njegovom sudu, “vrlo ograničeno”. Što se tiče samog početka invazije, Ponoš kaže da je Sovjetski Savez 1979. odlučio “očuvati komunistički režim, napavši komunističku zemlju”. “Putin sada tvrdi da pomaže svojoj ‘braći’, ruskom i rusofonom stanovništvu za koje tvrdi da je na brojne načine ugoženo”, ističe Ponoš, napominjući da je i intervenciju u Afganistanu pratila “jaka propaganda”, kao i ovu sada u Ukrajini, “još i jača i sofisticiranija”.
Što je Moskva tvrdila
Može li se Ukrajina pretvoriti u ruski Afganistan? To je “vrlo teško reći” u ovom trenutku, kaže Ponoš, podsjećajući da je Afganistan “poznat kao groblje velesila” još otkako su u 19. stoljeću “kad su bili najjači, na njemu zube polomili Britanci”. U slučaju Ukrajine pitanje je što ruski predsjednik Putin hoće i hoće li ovo biti kratak sukob ili dugotrajan rat.
“Tvrde – a dosad su puno toga tvrdili, pa su sami sebe demantirali – da ne namjeravaju okupirati Ukrajinu, što je drugačije nego u Afganistanu”, ističe Ponoš.
Fatalni pad ugleda
No, u jednoj stvari Ukrajina bi se već sada mogla za Rusiju pokazati nalik Afganistanu. “Po pitanju prestiža i mjesta u globalnoj zajednici, Afganistan je za SSSR bio fatalan”, napominje naš sugovornik. Putin ni dosad nije bio omiljena figura na zapadu, ali ovotjedna akcija neminovno će dodatno potkopati njegov imidž i ugled Rusije na međunarodnoj sceni.
Desetogodišnju okupaciju Afganistana Sovjetski Savez je, kako smo već spomenuli, skupo platio. “Šteta po SSSR iznutra bila je ogromna”, kaže Ponoš, “a Afganistan je Sovjetski Savez užasno iscrpio i oslabio – vojno, financijski, materijalno, ekonomski – i bio je jedan od važnijih razloga za sve izraženije nepovjerenje ljudi prema vlasti”. Hoće li se povijest ponoviti?