Radovan Karadžić osuđen je na 40 godina zatvora. Kriv je za genocid u Srebrenici

Karadžić je kriv za 10 od 11 točaka optužnice

(FILES) This file photo taken on July 11, 2013 shows Bosnian Serb wartime leader Radovan Karadzic appearing in the courtroom for his appeal judgement at the International Criminal Tribunal for Former Yugoslavia (ICTY) in The Hague, The Netherlands.
Now 70, father-of-two Karadzic will hear a verdict on March 24, 2016 from the UN Yugoslav tribunal over 11 counts of war crimes, crimes against humanity and genocide. The worst atrocity on the charge-sheet is the massacre of almost 8,000 Muslim men and boys in the eastern town of Srebrenica in July 1995. / AFP / POOL / MICHAEL KOOREN
FOTO: AFP

Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 40 godina. U to mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru. Kriv je za 10 od 11 točaka optužnice. Nije kriv po točki jedan optužnice za genocid u sedam općina.

Radovan Karadžić proglašen krivim za genocid u Srebrenici. Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju i ubojstvo i zločine protiv čovječnosti u ratu u BiH. Kriv je za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravno širenje terora nad stanovništvom u Sarajevu. Također snosi odgovornost i za uzimanje pripadnika UN-a kao taoca.

Raspravno vijeće Haškog suda danas je izreklo presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za genocid te za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.

1. Eliminiranje žena, djece i starijih iz Srebrenice

Karadžić je dijelio namjeru za ubojstvo vojno sposobnih muškaraca i značajano doprinio provođenju ovog plana. Vijeće ne sumnja da je Karadžić znao da tisuće zatočenika drže snage VRS-a oko Srebrenice i da je to značajan postotak Bošnjačka populacije Srebrenice.

“Optuženi se složio i nije zaustavio ubojstva. On je naredio da se prebace u Zvornik, gdje su izvršena ubojstva”, rekao je sudac Kwon.

Vijeće je zadovoljeno da su Mladić, Krstić, Popović i Kosović dijelili zajedničku svrhu eliminiranja bosanskih Muslimana iz Srebrenice time što će eliminirati ženu, djecu i starije iz Srebrenice. Također su uvjereni da je postojao plan da se ubiju svi muslimanski muškarci i dječaci u Srebrenici te a je on postojao već kad je počeo treći sastanak u hotelu Fontana.

Vijeće govori o zločinima u Srebrenici. Kwon je citirao Ratka Mladića koji je u kamere rekao da je končano došlo vrijeme da se osvete Turcima na tom području.

Kao predsjednik RS-a i vrhovni zapovjednik vojske optuženi je bio jedina osoba koja je mogla intervenirati u to da se pobiju bosanski Muslimani, rekao je sudac. “Optuženi je osobno naredio da se bosanski Muslimani premjeste iz Srebrenice i ubiju”, kaže sudac.

2. Snosi individualnu odgovornost za zločine u Sarajevu

Što se tiče optužnica za zločine u Sarajevu Vijeće je zaključilo da su snage RS namjerno granatirale Sarajevu te da su koristili teško naoružanje. Gađali su djecu na putu do škole dok su snage RS pucale na civile iz snajpera. Navode i kako su gađali grad s lokacije koje su bile trajno postavljene oko Sarajeva.

Zaključuju da je namjera vojnika RS bila ubijanje civila te da je vojska vodila kampanju kako bi terorizirala stanovništvo Sarajeva. To je dovelo do tisuće ranjenih i ubijenih civila.

Vijeće zaključuje i da je Karadžić podržavao Mladića u njegovoj strategiji u Sarajevu. Navode kao je Karadžić znao za napade na civile te je optuživao muslimansku stranu za napade. Odbacivao je sve kritike gađanja i granatiranja te je govorio kako je potrebno tako djelovati da bi se obranio srpski teritorij.

“U odnosu na Sarajevu, optuženi snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravne napade na civile, teror, kršenje zakona i običaja ratova i za ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti”, kazao je sudac Kwon, javlja Net.hr

3. Oslobođen za genocid u sedam općina

Vijeće zaključuje kako je Karadžić mogao predvidjeti ubojstvo, istrebljenje i progon stanovništva. Optuženi snosi individualnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju.

Kwon je zaključio da je Karadžić kriv za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u 20 općina, ali je oslobođen krivice za genocid 1992. u sedam općina. Nije kriv po točki broj 1 optužnice.

Govoreći o zločinima u općinama, Kwon je rekao da je Karadžić bio u vrhu SDS-a i kreirao paralalne političke, vojne, policijske strukture koje su početkom rata preuzele vlast i radile na ispunjenju ciljeva udruženog zločinačkog poduhvata.

Prvi dio presude, kako je rekao sudac O-Gon Kwon, odnosi se na zločine u 20 općina. Od ožujka 1992. godine, kako je rekao, srpske snage su preuzele vlast i tijekom tog perioda imale su „organiziran i jasan nacrt zločina“ protiv nesrpskog stanovništva.

3. Ljudi su ubijani u masovnim egzekucijama

“Srpske snage su ubijale bosanske Muslimane i Hrvate tijekom preuzimanje vlasti i kasnije. Ljudi su ubijani u masovnim egezekucijama, odvođeni iz logora i mjesta zatočenja, nekada su umrli zbog teških uvjeta“, rekao je Kwon. javlja BIRN.

4. Nije pronađena genocidna namjera

U odnosu na točku genocida u općinama tijekom 1992. Kwon je rekao, “da iako su počinjeni masovni zločini Vijeće nije moglo da nađe genocidnu namjeru kod optuženog iz načina na koji su počinjeni zločini”.

Optuženom se sudilo po 11 točaka optužnice od čega su bile dvije točke za genocid. Tužiteljstvo je u optužnici teretilo optuženog da je sudjelovao u 4 udružena zločinačka pothvata.

5. Uništenje bosanskih Muslimana i Hrvata

Nakon analize dokaza, Vijeće ne može zaključiti da je jedino logično da je namjera bila uništenje grupe bosanskih Muslimana i Hrvata.

Vijeće zaključilo rekao da je u BiH ranih 1990-tih bio rat i da su se dešavali široko rasprostranjeni zločini nad civilima. Također je utvrdilo da je postojao oružani sukob u BiH i vremenu relevantnom za optužnicu.

Utvrđeno je i da je postojao napad na civile. Također su utvrdili da su počinitelji bili svjesni da je postojao sistematski progon civilnog stanovništva.

Traži se doživotni zatvor

Podsjetimo Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.

“Poštovani suci, pravda za sve žrtve ne zahtijeva ništa manje od doživotne kazne zatvora”, kazao je tužitelj Alan Tieger u rujnu 2014. u završnom obraćanju tročlanom vijeću na kraju četverogodišnjeg suđenja.

Pristigle obitelji žrtava

Obitelji žrtava genocida u Bosni i Hercegovini počele su ulaziti u zgradu suda kako bi sudjelovale izricanju presude. Nekoliko sati prije izricanja presude Radovanu Karadžiću Vlasenica je osvanula oblijepljena plakatima Karadžića, na kojima uz njegovu fotografiju piše: „Svi smo mi Radovan“, javlja bh. novinska agencija Patria, javlja N1.

Hatidža Mehmedović iz Udruženja Majke Srebrencie u razgovoru za N1 u Haagu, kazala je da će velike sile napraviti sve da normalizuju BiH, a ne da ju stavljaju u geta i torove.

Munira Subašić je ispred Majki Srebrenica za kazala kako će presuda Karadžiću biti “povijesna”: “Sudi se najvećem zločincu koji je pokrenuo rat, koji je svoj narod gurnuo u propast. Tisuće su ubijene i tisuće su raseljene, tisuću žena su silovane…”, kazala je Subašić za BIRN BiH.

Uhićena Florence Hartmann

Florence Hartmann, bivša glasnogovornica bivše glavne tužiteljice Haškog suda uhićena je i uvedena u zgradu Međunarodnog suda pravde.

Hartmann je došla pratiti izricanje presude Radovanu Karadžiću. No zbog knjige “Mir i kazna” koju je napisala i izdala, optužnica ju tereti za nepoštivanje Suda zbog objave tajnih odluka Žalbenog vijeća Haškog suda u predmetu Slobodan Milošević. Doznaje se da je i imala zabranu pristupa Haškom sudu, javlja HRT.

Svjetski mediji raspisali se o presudi

O presudi Karadžiću pišu i važni svjetski mediji, među njima i Guardian koji ističe da je riječ o jednoj od najiščekivanijih presuda u Europi.