Naletjeli smo na zanimljiv istup Daniela Ellsberga, čovjeka o kojem je Spielberg snimio The Post
The Guardian je ovaj tjedan organizirao Skype debatu Ellsberga i Snowdena
Daniel Ellsberg vojni je analitičar koji je 1971. The New York Timesu predao niz tajnih dokumenata američkog ministarstva obrane u kojima su prikazani pravi razmjeri umiješanosti Amerike u Vijetnamu. Ovaj je tjedan, više od 40 godina nakon što ga je Nixonova administracija proglasila “najopasnijim čovjekom u Americi” odradio zajednički intervju s Edwardom Snowdenom.
The Guardian je ovih dana organizirao Skype debatu njih dvojice, u povodu novog Spielbergovog filma The Post, kod nas prevedenog kao Novine; razgovorali su o udarima na slobodu medija, položaju novinara i putu koji su prošli. Diskutirali su, između ostalog, i bi li danas, nakon svega, postupili drugačije.
Najpopularniji zviždači 20. i 21. stoljeća
Daniel Ellsberg, koji živi u Californiji, i Edward Snowden, u Moskvi, tijekom dvosatnog razgovora s novinarima iz Londona raspravljali su o etici, praktičnosti i svrsi zviždača pozivajući se na trenutnu situaciju u Trumpovoj Americi. Snowden, kojeg je predsjednik Trump nazvao “groznom izdajicom”, složio se s Ellsbergovim mišljenjem da je situacija u Americi više nego ozbiljna. Usput su pozvali zviždače nove generacije da istupe i “raskrinkaju namjere Pentagona i Bijele kuće”.
“Ludo je i nepromišljeno od predsjednika da radi to što radi, bez obzira na to ima li kakvu dijagnozu, je li čovjek lud ili nije”, rekao je bivši vojni analitičar i predvodnik programa planiranja nuklearnog ratovanja, Daniel Ellsberg koji je prošlog mjeseca objavio knjigu Doomsday Machine.
Trivijalizacija problematike
Komentirajući film The Post, Ellsberg je rekao da je zadovoljan što ga u filmu utjelovljuje zgodan Britanac, Matthew Rhys te kako je tajming filma savršen, upravo zbog situacije u kojoj se SAD našao s Donaldom Trumpom na čelu. “Suočavamo se s predsjednikom koji laže dok diše, besramno, predsjednikom koji prezire medije.”
I Snowden je zadovoljan svojim holivudskim prikazom u filmu iz 2016. redatelja Olivera Stonea, a u kojem njegov lik glumi Joseph Gordon-Levitt. “S obzirom na to da je film snimljen na brzinu, zbog situacije u svijetu, mislim da je pogođena srž problematike. Najvažniji dijelovi su točni”, rekao je Snowden te dodao kako je sama problematika puno bolje objašnjena u filmu u odnosu na dokumentarac snimljen o njemu 2014. godine.
Danas se puno lakše postaje zviždačem
Ellsberg se u intervjuu osvrnuo na prednosti današnjeg modernog društva zbog kojeg je puno lakše postati zviždačem. Prisjetio se kako je 70-ih bilo nemoguće medijima predati spise od nekoliko tisuća ili pak milijuna stranica kako su to učinili Chelsea Manning i Edward Snowden. On je sve dokumente, točnije 7,000 stranica, morao fizički kopirati, stranicu po stranicu. Također, ovakvo što nije bilo moguće prije pojave fotokopirnih aparata. “Trebali su mi mjeseci, kopirao sam dan i noć. S druge strane, danas se puno lakše ulazi u trag zviždačima. Više ne postoji siguran način”, kazao je Ellsberg.
Još jedna razlika između operative 20. i 21. stoljeća je u tome što zviždači današnjice sav posao mogu odraditi sami, dok je Ellsbergu trebao tim volontera. Kako je kazao, pomagali su mu studenti, uglavnom s Harvarda, koji su ga skrivali te omogućili da dokumenti zaista dođu u prave ruke. “Njih smo nazvali mafijom s Lavander Hilla prema britanskom filmu u kojem skupina sitnih kriminalaca izvede veliku pljačku”, rekao je te dodao kako je o svojim volonterima želio pisati u knjizi Secrets: A Memoir of Vietnam and the Pentagon Papers, koja je izašla 2015. godine, no oni tada nisu bili spremni da njihova imena budu objavljena.
Trenuci koji su promijenili tijek povijesti
Snowden i Ellsberg komentirali su tijek događaja uslijed kojih su odlučili postati oni koje vlada, kao i velik dio naroda, mrzi. Snowden je otkrio da je, kada se premišljao treba li u javnost pustiti tajne dokumente NSA-a, hrabrost i inspiraciju za ono što je na koncu učinio pronašao upravo u dokumentarcu iz 2009. “The Most Dangerous Man in America: Daniel Ellsberg and the Pentagon Papers”. Puno je, kaže, razmišljao, a onda je 2013. predao materijale novinarima. Ellsberg je bio među prvima koji mu je dao podršku.
I Ellsberg je kazao da je morao tražiti inspiraciju da učini to što je učinio. Hrabrost je pronašao u velikom broju mladih Amerikanaca koji su bili spremni otići u zatvor zbog jasnog iznošenja stava da ne žele da Vijetnamski rat, koji je bio rat za krive ciljeve, bude i njihov rat.
“Bez tih ljudi Pentagon Papers nikada ne bi bili mogući. Hrabrost je zarazna. Sve u vašoj glavi, u društvu i sve što smo indoktrinirali u vjeri vrišti: “Nemoj to učiniti!”, a onda se s druge strane pojavi neki glas koji s vremenom sve više jača, koji vas uvjerava da se tu ne radi samo o pravu da to učinimo ili ne, već da je to odgovornost koju treba ispoštovati. I na kraju se možete samo nadati da će vaš postupak biti motivator da se neke loše stvari počnu ispravljati”, rekao je Ellsberg.
Nalazimo se u iznimno opasnim vremenima
Na pitanje je li Trump veća prijetnja od Nixona, Snowden i Ellsberg su se složili da je doba u kojem se trenutno nalazimo puno opasnije od onoga prije 40 godina. “Predsjednik Trump osudit će novinare, što se u našoj zemlji još nikada nije dogodilo. Nikada do sada nismo ukinuli prvi amandman koji štiti novinarske slobode, no sve ide prema tome da se i to učini. Klima se promijenila. Obamina je administracija za curenje informacija optužila tri puta više ljudi od svih svojih prethodnika. Trump će sasvim sigurno nastaviti tim putem i na koncu se obrušiti i na novinare”, uvjeren je Ellsberg.
Upitan je li osnivač WikiLeaksa, Julian Assange, koji se nalazi u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, jedan od onih kojima će predsjednik presuditi, Snowden je kazao da Assange ima dobru obranu koja počiva na činjenici da nikada nije ništa pokušao objaviti što ne bi bila istina potkrijepljena dokazima. “Ima tu mnogo kritika na račun njegovih osobnih političkih stavova i na način izražavanja, no na kraju – samo je jedna istina.”
Ellsberg je na to dodao kako su svi oni koji misle da će Assange, ako se preda, dobiti blažu kaznu zbog kršenja manjih zakona i propisa, u krivu. “Mislim da bi ga Britanci u sekundi poslali u Ameriku, a onda više nitko nikada ne bi za njega čuo”, rekao je Ellsberg te dodao kako bi time Assange bio prvi optuženi novinar nakon kojeg bi se i druge lakše optuživalo.
Poziv zviždačima nove generacije
Što se tiče informacija koje se odnose na napad SAD-a na Sjevernu Koreju, Ellsberg je uvjeren da stotine ljudi u Pentagonu i Bijeloj kući imaju informaciju o tome kada će i na koji način biti izvršen napad. Dodaje kako bi to bila neviđena katastrofa, osobito zbog postojanja brojnih studija koje ukazuju na razorne posljedice. “Svi oni koji znaju za napad imaju nešto što ja 70-ih nisam imao. Oni u svakom trenutku mogu otići direktno na internet. Ali to nije nešto što bih im ja preporučio. Snowden se obratio The Guardianu, nije podatke objavio na internetu, iako je mogao. Mislim da je to bio najbolji način”, poručio je Ellsberg.
Ellsberg se na kraju intervjua podsjetio Snowdenove izjave u kojoj kaže kako na svijetu postoje stvari zbog kojih vrijedi umrijeti. Prisjetio se i da je isto rekla zviždačica Manning. “Kada sam pročitao te njihove izjave pomislio sam: to je ono što sam i ja osjetio. Vrijedno je. Je li vrijedno očuvati nečiju slobodu i život u zamjenu za informacije o napadu na Sjevernu Koreju? Vrijedno je. Je li vrijedno da Snowden provede čitav život u izbjeglištvu zbog onoga što je učinio? Vrijedno je. Je li vrijedno što je Manning provela sedam i pol godina u zatvoru? Vrijedno je. I mislim da oni koji se spremaju na slične stvari misle isto. I u pravu su”, zaključio je Ellsberg.