Slobodnom Europom proširila se epidemija bodljikave žice. Ovo je kratki vodič o tome
Odgovor Europske unije na izbjegličku krizu bio je prilično jadan
Tijekom prošle godine u Europu je stiglo više od milijun ljudi, koji su pobjegli od ratova, siromaštva i progona. Odgovor Europske unije na ovu humanitarnu krizu bio je prilično jadan – tek je 185.000 ljudi u cijeloj Uniji dobilo zaštićeni status, piše Independent.
U Mađarskoj je interventna policija suzavcem i vodenim topovima rastjerivala muškarce, žene i djecu izbjeglice, koji su nekoliko dana prosvjedovali na mađarsko-srpskoj granici.
Izvjesna suspenzija Schengena
Danska je pak odlučila da će od tražitelja azila zadržati dio vrijednih predmeta, kao naknadu za usluge na koje temeljem međunarodnih zakona imaju pravo. Na granicama zemalja balkanske rute sve se više šire ograde od bodljikave žice. Slovenija, Austrija, Mađarska i Makedonija postavile su takve prepreke, kao i timove koji nadziru granice, unatoč Schengenskom sporazumu koji omogućava slobodno kretanje građana EU i nositelja vize.
Očekuje se da će EU suspendirati Schengen na najmanje dvije godine, jer su i mnoge druge zemlje ponovno počele provoditi kontrole granica. Bugarska je prva koja je na granici prema Turskoj podigla ogradu visoku 4,5 metara, ne bi li obeshrabrila izbjeglice da pristižu. Bilo je to u kolovozu 2015. godine.
Protjerivanje izbjeglica
Nakon napada u studenome 2015., i Francuska je počela provoditi oštrije granične kontrole. U Calaisu, Velika Britanija i Francuska počele su aktivnosti ne bi li spriječile izbjeglice smještene u tamošnjem prihvatnom centru da ulaze u tunel ispod Kanala te prelaze u Ujedinjeno Kraljevstvo.
Norveška i ostatak Skandinavije pooštrili su kontrole ulaska od 27. studenoga lani. U siječnju je Norveška protjerala izbjeglica koje su došle iz Rusije, a Rusija je na to odgovorila zatvaranjem svoje granice.
Donosimo vam nekoliko grafika koje zorno prikazuju rastuću epidemiju zatvaranja europskih granica i podizanja ograda unutar Europske unije, zajednice čija je jedna od glavnih karakteristika donedavno bila slobodno kretanje ljudi.
1. Početak 2015. godine – Grčka postaje primarna točka ulaska u Europu za izbjeglice i ilegalne migrante. Vlasti kažu da se ne mogu nositi s velikim brojem tražitelja azila. Grčko-turska kopnena granica još je 2012. osigurana s 12,5 kilometara ograde, a nakon povećanog priljeva izbjeglica u 2015., vlasti EU prisilile su Grčku da ih registrira, identificira i uzima im otiske prstiju.
2. Srpanj 2015. – Ceuta i Melilla, male španjolske eksklave u sjevernom Maroku, doživljavaju masovni priljev sirijskih i afričkih migranata. Oba grada podigla su višestruku, šest metara visoku ogradu od bodljikave žice.
3. Kolovoz 2015. – Bugarska na granici s Turskom podiže 4,5 metara visoku žičanu ogradu, u nastojanju da obeshrabri izbjeglice. Izgradnja je započela još 2013. godine.
4. Kolovoz 2015. – Estonija najavljuje da će podići ogradu duž granice s Rusijom kako bi poboljšala sigurnost i zaštitu schengenske zone.
5. Rujan 2015. – Njemačka ponovno uspostavlja granične kontrole na svojoj granici s Austrijom.
6. Rujan 2015. – Austrija počinje s kontrolama na granicama sa Slovenijom i Mađarskom. Također, podiže ogradu od bodljikave žice ne bi li spriječila ilegalni prelazak izbjeglica iz Slovenije, no prosvjedovali su tamošnji vinari pa nije dovršena.
7. Rujan 2015. – Mađarska je dovršila ogradu duž granice sa Srbijom. Odatle je u tu zemlju pristizalo najviše migranata, koji su potom nastavljali dalje prema Zapadu.
8. Rujan 2015. – Slovačka počinje s graničnim kontrolama.
9. Listopad 2015. – Mađarska dovršava gradnju ograde duž granice s Hrvatskom. Dotad je oko 400.000 migranata prešlo u Mađarsku na svom putu prema zapadnim zemljama.
10. Studeni 2015. – Nakon terorističkih napada u Parizu Francuska na neodređeno vrijeme uvodi granične kontrole. U Calaisu, gdje se u izbjegličkom centru poznatom kao Džungla okupljaju tisuće migranata, britanska i francuska vlada uvode sigurnosni koridor kojim ih žele spriječiti da ulaze u tunel ispod Kanala i prijeđu u Veliku Britaniju.
11. Studeni 2015. – Slovenija počinje podizati ogradu od bodljikave žice na granici s Hrvatskom. Ljubljana kaže da će nametnuti dodatne granične kontrole ako to učine i Njemačka te Austrija.
12. Studeni 2015. – Norveška uvodi granične kontrole kako bi zaustavila dotok izbjeglica preko Švedske.
13. Studeni 2015. – Makedonija počinje izgradnju tri metra visoke ograde od bodljikave žice na svojoj granici s Grčkom.
14. Siječanj 2016. – Švedska nameće provjere putnika koji stižu vlakovima iz Danske.
15. Siječanj 2016. – Danska pojačava kontrolu na južnoj granici s Njemačkom.
16. Siječanj 2016. – Norveška je protjerala izbjeglice koje su došle preko Rusije. Kao odgovor, Rusija zatvara svoje granice iz “sigurnosnih razloga”.
17. Siječanj 2016. – Mađarska je najavila da će podići ogradu i na granici s Rumunjskom, ako se migranti budu prebacili na tu rutu umjesto da putuju preko Hrvatske.
