Neki kažu da nam prijeti novo ledeno doba, ali istina je zapravo sasvim drugačija (i prilično zastrašujuća)
Sunčeva aktivnost mogla bi pasti za 60 posto tijekom 2030-ih godina
Nova studija i nedavna priopćenja Kraljevskog astronomskog društva kazuju da je po statističkoj analizi ciklusa Sunčevih pjega izvjesno da će “Sunčeva aktivnost pasti za 60 posto tijekom 2030-ih”, do razine koja je zadnji put zabilježena prije 300 godina, kad je završilo tzv. Malo ledeno doba. Tu su tvrdnju odmah prenijeli neki svjetski mediji i društvene mreže.
Ipak, prije no što nastupi panika treba prvo razmotriti nekoliko činjenica. Sunčeve pjege redovito se prate u zadnjih 400 godina, a tijekom tog razdoblja konstatirano je da postoji slaba korelacija između broja Sunčevih pjega i globalne temperature. Teorija da je broj tih pjega povezan sa zahladnjenjem na svjetskoj razini korijene vuče iz opadanja njihova broja u periodu od 1645. do 1715., otprilike u isto vrijeme kad je Europu zahvatio val hladnoće, kasnije poznat kao Malo ledeno doba.
Broj Sunčevih pjega varira u 11-godišnjem ciklusu
Iako ta ideja još uvijek široko cirkulira, ona je već opovrgnuta. Dokazano je da broj pjega varira u 11-godišnjem ciklusu. Tomu u prilog ide i činjenica da je, iako je trenutni ciklus najslabiji u zadnjih 100 godina, prošla godina bila najtoplija otkad je bilježene povijesti, piše Slate.
Autorica studije Valentina Žarkova nikad nije istaknula da nam neminovno slijedi novo ledeno doba, već je samo navela da se očekuje oštar pad broja Sunčevih pjega. Količina energije koju primamo od Sunca ukupno gledano vrlo je stabilna i jednostavno se ne mijenja dovoljno brzo da bi uzrokovala ledeno doba za samo nekoliko desetljeća.
Čak i ako pretpostavimo da bi se Sunčeva aktivnost znatno smanjila, to bi usporilo globalno zatopljenje za tek oko pola stupnja u sjevernoj Europi, što je na globalnoj razini zanemarivo. Neka od prošlih istraživanja sugeriraju da bi ekstremni pad Sunčeve aktivnosti doveo do pomaka od samo 0,16 stupnjeva Celzija.
Jedini smo krivci – mi sami
Usporedbe radi, zahvaljujući fosilnim gorivima ljudi su zagrijali planet za oko 0,8 stupnjeva Celzija od 1880., a unatoč desetljećima razgovora o tom problemu, većina se znanstvenika slaže da i dalje držimo tempo koji bi nas mogao dovesti do toga da do kraja stoljeća zatopljenje iznosi između 3 i 4 stupnja. Ako ništa drugo, promjene temperature oceana, osobito Tihog, ukazuju na neposredne posljedice globalnog zatopljenja. Vrijednosti koje su zabilježene dosad su bez presedana.
Iako će nekima možda laknuti što nam ne prijeti novo ledeno doba, zastrašuje saznanje o razlozima za to – čovječanstvo svaki dan u amtosferu ispusti 110 milijuna tona ugljičnog dioksida. Promjena u našem globalnom klimatskom sustavu toliko je golema da nadvladava sve prirodne atmosferske sile, uključujući i Sunce. Jedini smo krivci pritom – mi sami.