This NASA iceberg image released on November 28, 2014 shows NASA Earth Observatory's first look at B31 following the Southern Hemisphere winter, acquired by the Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer (MODIS) on the Aqua satellite on November 22, 2014. By that date, B31 had moved west in the Amundsen Sea and was free of surrounding debris and sea ice. Scientists expect that the berg will continue moving west. Winter has lifted from Antarctica’s Pine Island Bay, covering the area in summer sun. As a result, overpassing satellites can once again acquire sunlit views of massive iceberg B31 as it drifts in the Amundsen Sea. In early November 2013, the giant iceberg separated from the front of Antarctica’s Pine Island Glacier and began to move across Pine Island Bay, a basin of the Amundsen Sea. Icebergs of this size are irregular but not infrequent in Antarctica, noted University of Sheffield geographer Grant Bigg in a recent article about B31. In fact, the Southern Ocean routinely has between 30-40 icebergs that are larger than 18 kilometers (10 nautical miles) long. Still, scientists and others will track the trajectory of B31 closely as it enters the Southern Ocean. Maritime agencies, in particular, track icebergs because of the danger they can pose to ships. AFP PHOTO/NASA EARTH OBSERVATORY/JEFF SCHMALTZ/HANDOUT = RESTRICTED TO EDITORIAL USE / MANDATORY CREDIT: "AFP PHOTO HANDOUT-NASA EARTH OBSERVATORY/JEFF SCHMALTZ"/ NO MARKETING - NO ADVERTISING CAMPAIGNS/ – NO A LA CARTE SALES / DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS / = / AFP / NASA / JEFF SCHMALTZ
Politika & Kriminal
Stručnjaci analizirali kad će Zemlja ući u ledeno doba i kakav čovjek ima utjecaj na to. Rezultat je fascinantan
Zemlja je propustila ući u novo ledeno doba prije otprilike 200 godina
Piše Raif Okić 176 preporuka 15. 01. 2016.
Život
Prošla godina bila je jedna od 3 najtoplije. Mjerenja se provode više od stoljeća
U 2019. prosječna globalna razina mora postavila je novi rekord osmu godinu zaredom
Piše Hina 7 preporuka 13. 08. 2020.
Život
Sjajno nam ide s uništavanjem našeg planeta. Ljetos je na Arktiku izmjereno rekordnih 38°C, stigla potvrda
Temperaturni rekord, koji je iznosio više od 38 Celzijevih stupnjeva, evidentiran je prošle godine krajem lipnja
Piše Katarina Škaro 1 preporuka 14. 12. 2021.
Politika & Kriminal

Rok za spašavanje Zemlje (možda) je istekao 2015., smatraju znanstvenici

2015. je bila prijelomna za spašavanje Zemlje od klimatskih promjena

(FILES) This file photo taken on October 23, 2015 shows plants growing in the cracked soil following drought on the bed of the Aleixo Lake, in the rural area of Manaus, Amazonas, Brazil. When future generations write the history of humanity's faltering quest to repair Earth's climate system, 2015 will have its own chapter. Whether the Paris Agreement, inked on December 12, is the key to our salvation or too-little-too-late depends on what happens starting now, a wide range of experts and activists told AFP. / AFP / RAPHAEL ALVES
FOTO: AFP
20. 01. 2016. 46 preporuka

Prošla godina imat će posebno poglavlje kad buduće generacije budu ispisivale kronologiju neuspjeha ljudske vrste u borbi protiv klimatskih promjena, piše AFP.

Priroda, zajedno s uobičajeno nesložnim nacijama, surađivala je kako bi zajednički zabilježili neviđenu godinu. Priroda je osigurala globalno najtopliju godinu otkako postoje mjerenja temperature, a države su pokazale nekarakterističnu složnost kada se 195 država svijeta založilo za ograničavanje onečišćenja što pomaže globalnom zatopljenju.

Hoće li Pariški sporazum od 12. prosinca 2015. godine biti ključ našeg spasenja ili će taj čin biti premalo napora uloženog prekasno, ovisi o tome što će se dogoditi u bliskoj budućnosti, smatraju AFP-ovi sugovornici.

“Najbitnija stvar o Pariškom sporazumu nije da je on spasio naš planet već da je spasio šansu za spašavanje planeta”, izjavio je Bill McKibben, osnivač nevladine organizacije 350.org i arhitekt pokreta koji radi na prestanku korištenja fosilnih goriva.

Procjena uspješnosti tek za nekoliko desetljeća

Robert Stavins, ravnatelj Harvardskog programa za ekonomiju okoliša također je bio suzdržan: “Tek za nekoliko godina ili nekoliko desetljeća moći ćemo procijeniti uspješnost tog sporazuma”. Međutim, bez obzira na to što budućnost donosi, svi se slažu da je prošla godina bila prijelomna točka za klimatske promjene. “Pariz je predstavljao pravu promjenu u ozbiljnom shvaćanju ozbiljnosti problema”, rekao je Alden Meyer, dugogodišnji klimatski analitičar u washingtonskom Savezu dotičnih znanstvenika.

Ozbiljno shvaćanje problema vjerojatno je posljedica ekstremnog vremena i povećanog uvjerenja znanstvenika u točne elemente klimatskih promjena.

Novo ledeno doba

Mogli bi spomenuti i El-Nino, klimatski fenomen koje sije kaos diljem južnog Pacifika, ali mogli bi posvetiti pažnju i novom istraživanju njemačkih znanstvenika o ledenom dobu. Znanstvenici su analizirali uvjete zaslužne za pokretanje procesa glacijacije poput onih kakvi su vladali na Zemlji prije 12.000 godina. Zaključili su da je oblik zemljine orbite oko Sunca odgovarajući za novo ledeno doba, ali količina ugljičnog dioksida u atmosferi je previsoka. Zemlja se sprema za produljenu toplu fazu, izjavili su znanstvenici.

“Hipotetski govoreći, sljedeće ledeno možda je čak i dalje u budućnosti, ali nema nikakve praktične važnosti raspravljati hoće li novo ledeno doba početi za 50 ili 100 tisuća godina od danas”, izjavio je Andrej Ganopolski iz Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu. “Najvažniji zaključak je da je to samo ilustracija o tome da trenutačno posjedujemo geološku moć. Možemo promijeniti prirodni slijed događaja u sljedećih nekoliko desetaka tisuća godina”, ispričao je Ganopolski.

Profesor Eric Wolff sa sveučilišta Cambridge kaže: “Imali smo i ranija istraživanja što su zaključivala da nam je iduće ledeno doba udaljeno desetke tisuća godina. Imali smo i istraživanja što su zaključivala da kombinacija Sunčevog zračenja na odgovarajućim zemljopisnim širinama i količina ugljičnog dioksida utječu na početak ledenog doba. Ali ovo istraživanje ide dublje u određivanje točne granice potrebne za nastanak ledenog doba”.

“Istraživanje predstavlja dobru potvrdu relativno jednostavnog načina procjene kombinacije osunčanosti i količine ugljičnog dioksida potrebne za početak novog ledenog doba”, smatra Wolff. Profesor Chris Rapley dodaje kako je ovo zanimljiv rezultat istraživanja. “Ovo su novi dokazi što pokazuju da smo ušli u novu geološku epohu ‘antropocen’ u kojoj ljudska djela utječu na sami metabolizam planeta”.

300 milijardi eura ulaganja u čišću energiju

U poslovnom svijetu, ulaganja se okreću prema obnovljivim izvorima energije te postupno odmiču od fosilnih goriva.

Naime, samo u 2015. godini, uloženo je oko 300 milijardi eura u čišće izvore energije. Usprkos sve većim ulaganjima u takve izvore energije, mnogi upozoravaju da tradicionalne industrije i kompanije neće nestati bez borbe.

“Postoji ogromna količina otpora i inercije u sustavu. Nije tako jednostavno promijeniti globalnu ekonomiju”, izjavio je Saleemul Huq, ravnatelj Međunarodnog centra za klimatske poromjene i razvoj u Dhaki u Indiji. Meyer također podsjeća kako je industrija ugljena na aparatima, ali upozorava: “Industrija nafte i plina znatno je veća. Ne smijemo se zavaravati da će bez otpora otići u povijest.”

2015. najtoplija godina otkad postoje mjerenja

Inače, Američka agencija za ocean i atmosferu objavila je danas da je 2015. godina bila daleko najtoplija otkad se krajem 19. st. počela mjeriti temperatura, jasno potukavši rekord iz 2014.

Prosječna temperatura kopna i mora za čitavu 2015. bila je 0,9 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka za 20. st., što je najviše od početka mjerenja 1880. Prethodni rekord zabilježen 2014. premašen je za 0,16 stupnjeva.

Deset mjeseci je potuklo pojedinačni temperaturni rekord
Deset mjeseci je potuklo pojedinačni temperaturni rekord AFP

Kao točka na ‘i’ u toj rekordnoj godini, utvrđeno je i da je prosinac bio najtopliji mjesec u zadnjih 136 godina.

Od dvanaest mjeseci u 2015., deset ih je potuklo pojedinačni temperaturni rekord.

Ovo je ujedno i četvrti put da je od početka stoljeća potučen globalni temperaturni rekord.

Najviše temperaturne vrijednosti dosad zabilježene su gotovo posvuda u svijetu, pa tako i u Srednjoj Americi, u sjevernoj polovici Južne Amerike, na sjeveru, jugu i istoku europskog kontinenta te na zapadu Azije i u mnogim dijelovima Sibira.

Prosječna temperatura na površini kopna bila je u 2015. za 1,33 Celzijeva stupnja veća od prosjeka za 20. st., ili najviša u razdoblju od 1880. do 2015., potukavši raniji rekord od 0,25 stupnjeva zabilježen u 2007.

Prosječna temperatura na površini svjetskih mora i oceana bila je za 0,74 stupnja veća od prosjeka za prošlo stoljeće, potukavši rekord od 0,11 stupnjeva iz 2014.

globalno zatopljenje, klima, klimatske promjene, ledeno doba,