Neven Mimica: 'Izbjeglička kriza trenutno je najveći problem Europe, a zidovi ga neće moći riješiti'
Mimcia je europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj
S Nevenom Mimicom, europskim povjerenikom za međunarodnu suradnju i razvoj, razgovarali smo u petak ujutro, prije samog zaključenja ovog broja tiskanog Telegrama. Mimica je još nekoliko dana u Hrvatskoj, a onda ide natrag u Bruxelles. Glavna tema ovog intervjua nametnula se sama po sebi: izbjeglička kriza na južnim granicama EU. Dok smo razgovarali, u Makedoniji je, doslovno, bjesnio pravi rat između specijalne policije i stotina izbjeglica koji se, preko te države, pokušavaju domoći Europske unije. Mimica drži da je kriza velika, ali da postoje mehanizmi koji omogućavaju da se Unija s time uspješno nosi. “Izbjeglička kriza je, zapravo, najveći problem s kojim se u posljednje vrijeme suočava Europska unija, a samim time i Europska komisija. Naravno, uz gospodarske probleme u Grčkoj koji su sada, barem medijski, manje naglašeni”, pojašnjava hrvatski povjerenik.
TELEGRAM: Kako se EU mora nositi s ovim, gotovo, biblijskim migracijama?
Ovo je prava, velika kriza, koja traži angažman država članica EU. To se sada događa. Europa mora osmisliti i provesti koherentnu politiku koja će djelovati na dvije razine. Prva razina tog djelovanja je u državama unutar granica EU, a druga, isto tako važna, djelovanje je izvan granica Unije, pogotovo u državama koje su izvorište migracija i ovog posljednjeg izbjegličkog vala. Ne smijemo pri tome zaboraviti takozvane tranzitne države koje su, dok radimo ovaj intervju, pod golemim pritiskom. Uz svako političko rješenje, nužno je i ono humanitarno.
TELEGRAM: Pitamo se ima li EU snage nositi se sa svime?
Europa ima takve kapacitete. EU u ovome trenutku, da tako kažem, mora zbrinuti između 10 i 15 posto izbjegličkog priljeva. To je tek dio. Gotovo 80 posto izbjeglica je, zapravo, na brizi država u razvoju. Jasno nam je da EU i zato mora pojačati provođenje politike migracijske solidarnosti.
TELEGRAM: Postoji li mogućnost da Hrvatsku zahvati veliki val izbjeglica? Nešto takvo je rekao i srpski ministar vanjskih poslova Dačić prije nekoliko dana.
Postoje neka pravila u kretanju izbjeglica na putu u države EU. Nisam siguran da neki političari mogu jednostavno usmjeriti izbjeglice iz jedne države u drugu. Ruta koja se proteže od Turske preko Grčke i dalje u Makedoniju, Srbiju i konačno u Mađarsku nije planirana ni određena u bilo kojoj državi EU. Prije bih rekao da se time bave ljudi koji se bave krijumčarenjem koji po nekim drugim kriterijima utvrđuju na koji način mogu te ljude prebaciti do država članica EU. Dakle, ne držim da je to realna opcija kad govorim o Hrvatskoj. S druge strane, ne može se odbaciti mogućnost da Hrvatska ipak osjeti veći pritisak izbjeglica, ali potpuno je jasno da će se svaka reakcija EU temeljiti na konceptu tzv. migracijske solidarnosti.
TELEGRAM: Što to, zapravo, znači?
To znači da Hrvatska, kao i druge države EU, može računati na pomoć u onoj prvoj fazi zbrinjavanja izbjeglica. Dakle, njihove identifikacije, registracije, podnošenja zahtjeva za azil. Nakon toga aktivira se plan EU o zbrinjavanju, zasad oko 10.000 ljudi, u državama članicama.
TELEGRAM: Meni to zvuči smiješno malo s obzirom na to što se zbiva na jugu Europe. Što vi mislite?
To je model puta kojim će se ubuduće pojačati apsorpcijski kapacitet EU u odnosu na zbrinjavanje izbjeglica. To ne znači da će izbjeglice, koje se nalaze na teritoriju članica EU, tu i ostati. Kao što znate, dvije države članice, Italija i Grčka, sada su izložene najvećem pritisku.
TELEGRAM: Mađari grade ogradu na granici. Na koji način to pomaže?
Dugoročno, a to zaista mislim, izbjeglička kriza se ne može rješavati građenjem zidova na granicama.
TELEGRAM: Britanska vlada okreće se jako restriktivnoj useljeničkoj politici. Scene na ulazu u Eurotunel iste su kao i one koje sad gledamo u Makedoniji. Kada Britanci, de facto, odbijaju biti dio zajedničke politike oko useljavanja kako se to može očekivati od drugih?
Poziciju vlade Velike Britanije u ovoj izbjegličkoj krizi valja promatrati u dva konteksta. Prvi je onaj formalno-pravni, ranije dogovoren, koji određuje mogućnosti primjene određenih dijelova pravne stečevine EU te se odnosi na sudjelovanje u politici migracijske solidarnosti. Drugim riječima, Velika Britanija ima pravo odabrati želi li i u kojoj razini sudjelovati u nekim dijelovima zajedničke politike EU, a koja se odnosi na migracije. Druga je razina, da recentne poteze vlade u Londonu valja promatrati u općem kontekstu najave referenduma o izlasku iz Europske unije. Sve to zajedno smanjuje mogućnost sudjelovanja Londona u europskoj politici migracijske solidarnosti.
TELEGRAM: I što sad?
Jasno je da potpuno distanciranje od migracijske politike EU za Veliku Britaniju ili bilo koju drugu državu članicu EU nije moguće. Prema tome, mislim da će ubuduće vlada u Londonu snažnije sudjelovati u zajedničkoj politici. Ako zbog ičega, onda svakako zbog jačanja pritiska migranata na Ujedinjeno Kraljevstvo, što zahtijeva jedinstvenu akciju EU, a ne tek jedne države.
TELEGRAM: Mislite li da je teret zbrinjavanja izbjeglica jednako raspoređen po državama članicama?
Već sam rekao da je u Europskoj komisiji sasvim jasno da se suočavamo s golemim problemom te da trebamo sustavno pomagati države članice da stvore uvjete za rješavanje i olakšavanje ove krize. Zato je i usvojena europska migracijska politika. Ona definira raspodjelu izbjeglica po državama EU. Kako onih koji se tu već nalaze, ali i onih čiji se dolazak očekuje. Cilj je da se sustavno i ravnomjerno raspodjeli teret zbrinjavanja izbjeglica. Jasno nam je da države članice, koje su na prvoj liniji, očekuju više i to je normalno. Ali, na sjednicama povjerenika niti izvan tih formalnih sastanka u kontaktima s predstavnicima tih država članica EU nemam dojam da itko ova pitanja povezuje s nekim drugim političkim pitanjima.
TELEGRAM: Postoji li neka procjena kako će se dalje kretati brojevi izbjeglica koji stižu u Europu?
Bojim se da ova kriza nije tek pitanje trenutka. Nije ovaj val pokrenut samo jednim događajem gospodarske ili ratne naravi. Ni formiranje tzv. Islamske države nije bitno doprinijelo povećanju broja izbjeglica. To se ne treba povezivati. Držim da postoji čitav niz zemljopisnih i političkih razloga za ovakav pritisak izbjeglica koji će biti dugoročan. Po meni, dugoročno rješenje, nije, opet kažem, dizanje ograda ili zidova.
TELEGRAM: To je očito prvi refleks. Kontrola granica je imperativ svake države. Ne slažete se?
Dakle, nije glavno pitanje kako spriječiti ulazak izbjeglica u Europu već na koji način doprinijeti rušenju svih mogućih podjela u državama odakle se mobiliziraju izbjeglice. Tako se mogu stvoriti uvjeti za ravnopravno sudjelovanje svih građana, bez podjela, u društvenom i gospodarskom razvoju tih zemalja. To je, po meni, pravi put i odgovor na to pitanje bit će dugoročni cilj prema kojem treba djelovati Europska unija. Jačanje solidarnosti i sigurnosti samo je dio, i to manji dio naših napora. EU mora biti spremna na osmišljavanje dugoročnog razvojnog plana koji će objediniti političke, humanitarne, ekonomske i razvojne komponente u državama koje generiraju izbjeglički val. Ključ je ojačati njihove sposobnosti za rješavanje temeljnih problema koje dovode do masovnih migracija.
TELEGRAM: Srbija poziva EU da reagira na izmjene statuta garda Vukovara oko ćirilice. Hoće li je biti?
To je pitanje u kojem Europska komisija definira svoj stav prema odredbama europske pravne stečevine. Brane se temeljna načela i temeljne vrijednosti prava nacionalnih manjina. Ali Komisija ne ulazi u konkretne zahvate zakona te uredbi koje poduzima pojedina država članica. Komisija se drži, dakle temeljnih načela. Ne propisuje ili određuje koji su to konkretni standardi i kakvi trebaju biti.
TELEGRAM: Što će biti s arbitražom oko granice sa Slovenijom iz koje je Hrvatska izašla?
Europska pravna stečevina, a to je jasna činjenica, ne definira način na koji se trebaju rješavati granična pitanja između zemalja članica. Prema tome, Europska unija nije u poziciji ni mogućnosti da sudjeluje ili definira načine na koji bi se takav spor trebao razriješiti. Komisija, po pitanju sporne granice Hrvatske i Slovenije, može reći da to nije u nadležnosti komisije i drugo, da može politički pomagati procese koji će dovesti do rješavanja spora.
TELEGRAM: Koji su to načini?
Bilo kroz arbitražu ili na neki drugi način. Važno je sporazumno definirati pitanje granice.
TELEGRAM: Hoćete li pomagati SDP-u na izborima?
Kao član Europske komisije ne sudjelujem u unutarnje političkim procesima u zemljama članicama. Prema tome jasna su ograničenja koja sprečavaju članove Europske komisije da sudjeluju u izborima ili kampanjama.
Objavljeno 22. kolovoza u tiskanom izdanju Telegrama