Nova priča o birokratskom besmislu. Vlada dijeli novac po suludom kriteriju, lokalni čelnici uzalud preklinju da se urazume
Lokalni čelnici upozorili su resorno Ministarstvo na problematičan indeks razvijenosti
Vlada je prošlog tjedna objavila precizan izračun koliko će koja općina i grad dobiti novca iz državnog proračuna za vrtiće na njihovom području. Odluka Vlade uvelike će olakšati financiranje vrtića, ali u njoj postoji problematičan element: izračun svote temelji se na pokazateljima koji su zastarjeli. Stupanj razvijenosti gradova i općina, koji ulazi u ovu formulu, zadnji puta je izračunat prije više od pet godina.
Pritom, nije problem samo u formuli za fiskalnu održivost vrtića, o kojoj smo nedavno i pisali. Problemi s indeksom razvijenosti su širi i tiču se i drugih natječaja na kojima država raspodjeljuje javni novac, tvrdi troje nezavisnih lokalnih političara koji su krajem prošlog tjedna to pitanje problematizirali u dopisu upućenom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.
‘Nije odraz pravog stanja’
Sporno im je što se neki natječaji, koje provode Vladini resorni, temelje upravo na indeksu razvijenosti, a odluka o razvrstavanju županija, gradova i općina prema stupnju razvijenosti datira još iz 2017., “otkada se u državi i globalno toliko toga promijenilo u gospodarskim kretanjima te općim kretanjima stanovništva, da ona ni po čemu ne može više biti odraz pravog stanja stvari”.
Zakon o regionalnom razvoju predviđa da se ocjenjivanje stupnja razvijenosti provodi svake tri godine. No, taj zakonom propisani rok se očigledno ne poštuje. Na snazi je još uvijek skoro šest godina staro razvrstavanje, mada je novo ocjenjivanje već odavno trebalo biti odrađeno. Dapače, već je bilo vrijeme za još jedan krug ocjenjivanja. Ali, ništa se od toga nije dogodilo.
Nisu mogli konkurirati
Potpisnicima dopisa, među kojima je gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić, posebno je sporno što se na nekim javnim pozivima za dodjelu proračunskih sredstava upravo to (zastarjelo) razvrstavanje uzima kao kriterij. Kao primjer navode Program podrške regionalnom razvoju na koji su se lokalne jedinice mogle javljati proljetos.
No, konkurirati su mogle uglavnom samo one od prve do pete skupine razvijenosti (osma je najrazvijenija), dok su ostale skupine “izostavljene, a jednako, ako ne i više im je potrebna financijska pomoć za obnovu postojeće i gradnju nove infrastrukture”, tvrde u dopisu resornom Ministarstvu od kojeg traže da provede “novo detaljno ocjenjivanje stupnja razvijenosti”.
Potrebni dodatni kriteriji?
Ne brine ih, međutim, samo to što su podaci zastarjeli, već smatraju da bi, pri izračunu stupnja razvijenosti, trebalo uzeti u obzir i šire kriterije od postojećih (a oni su stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi po stanovniku, stopa obrazovanosti, kretanje stanovništva, indeks starenja). Prema pokazateljima “na terenu” i stanju infrastrukture neke lokalne jedinice u višim skupinama nisu ništa bolje od onih u nižim, tvrde u dopisu.
Oroslavje spada u sedmu skupinu, dakle pri samom vrhu razvijenosti, no gradonačelnik Šimunić ovako nam objašnjava problem: “Mi smo grad kojem nedostaje vrtićkih kapaciteta, koji ima puno nerazvrstanih cesta koje nisu asfaltirane, nije bilo ni reciklažnog dvorišta… a svrstani smo u sedmu skupinu što nas ograničava”. Stoga smatra da bi trebalo u obzir uzimati i druge pokazatelje kao što je stanje infrastrukture na nekom području.
Sprema se nova odluka
I neki drugi lokalni čelnici, s kojima smo zadnjih tjedana kontaktirali, žalili su se u neslužbenim razgovorima da se ne uzimaju dovoljno u obzir zemljopisne i druge specifičnosti njihovih krajeva, ali i da su podaci na kojima država bazira razvrstavanje – a onda, u nekim slučajevima, temeljem toga dijeli proračunski novac – zastarjeli. No, iz resora ministra Šime Erlića nedavno su nam potvrdili da rade na novom izračunu.
Tvrde da su morali pričekati cjelovite podatke sa zadnjeg popisa stanovništva, pa su onda pokrenuli “aktivnosti za izračun novog indeksa razvijenosti i donošenje nove odluke o razvrstavanju (…), te će se oni izraditi u što je moguće kraćem roku”. Dok se to ne dogodi javni novac i dalje će se, očito, dijeliti temeljem pokazatelja kojem je rok trajanja davno istekao.