Kakav šlamperaj: novac za vrtiće Vlada bi dijelila prema beznadno zastarjelom indeksu razvijenosti
Radi se na novom indeksu razvijenosti temeljem podataka iz popisa stanovništva. Ali dodjela novca kreće već od rujna
Od rujna ove godine gradovi i općine počet će dobivati državne subvencije kako bi lakše mogli financirati svoje dječje vrtiće. Prema Vladinom prijedlogu, godišnji iznos, koji pojedina lokalna jedinica može dobiti, ovisit će i o stupnju njezine razvijenosti. Najmanje razvijenim sredinama sufinancirat će se 50 posto prosječnih troškova smještaja u vrtićima, a najrazvijenijima 6,25 posto.
Reforma je odavno dogovorena s Bruxellesom: u planu oporavka, za koji je Hrvatska dobila EU novac, predviđeno je da Vlada donese novi model „kako bi se osigurala dugoročna održivost financiranja“ vrtića i „povećani doprinos države“ u njihovom financiranju, „uzimajući u obzir financijske sposobnosti lokalnih općina“.
Zastarjeli podaci
Vladin prijedlog izazvao je kritike. Iz SDP-a, na primjer, tvrde da se – umjesto da država osigura besplatne vrtiće za sve – djecu neopravdano dijeli na one iz razvijenih i manje razvijenih krajeva. U javnom savjetovanju su se, pak, pojavili prijedlozi da se pri izračunima u obzir uzmu i specifičnosti pojedinih krajeva, poput otoka i brdsko-planinskih područja.
Indeks razvijenosti, prema kojem Vlada planira odrediti koliki će postotak sufinanciranja koja lokalna jedinica dobiti, ima, međutim, još jedan problem: izračunat je zadnji puta prije više od pet godina, a podaci na kojima se temelji sad su već zastarjeli. Stoga je logično pitanje pokazuju li realno situaciju na terenu.
U primjeni od 2018.
Država bi, prema zakonu, svake tri godine morala nanovo ocjenjivati stupanj razvijenosti županija, gradova i općina. No, iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU potvrdili su nam da je na snazi uredba o indeksu razvijenosti iz 2017., kao i odluka Vlade iz te iste godine kojom su općine i gradovi razvrstani u osam skupina, ovisno o stupnju (ne)razvijenosti. Oboje se primjenjuje od početka 2018.
Podaci temeljem kojih se računa indeks razvijenosti – poput stope nezaposlenosti, stope obrazovanja, kretanja stanovništva – u međuvremenu su zastarjeli. Kao što je poznato, 2021. proveden je popis stanovništva. Osim toga, u vrijeme bivše ministrice Nataše Tramišak, Ministarstvo je analiziralo model po kojem se računa nerazvijenost, očito smatrajući da ga treba poboljšati.
Planovi Ministarstva
„Dosadašnje iskustvo u primjeni postojećega modela za izračun indeksa razvijenosti ukazalo je na njegova ograničenja, poglavito u odnosu na odabir pokazatelja te je Ministarstvo krajem prošle godine, u Zakonom propisanom roku od tri godine, na osnovi stečenih iskustava i informacija tijekom trogodišnje primjene, pokrenulo njegovu analizu”, pisali su u veljači 2021. godine.
“Predmetna analiza je u tijeku, a prilazi joj se izrazito sustavno kako bi se unaprjeđenjem postojeće metodologije te uvođenjem novih, dodatnih pokazatelja osiguralo pravedno ocjenjivanje i razvrstavanje lokalnih i županijskih jedinica prema stupnju razvijenosti”, objašnjavalo je Ministarstvo u odgovoru na zastupničko pitanje Damira Bakića iz stranke Možemo!.
Čekali statistiku
Iz Možemo! su u više navrata inzistirali da Vlada konačno objavi nove indekse razvijenosti. O tome je, primjerice, u travnju ove godine na aktualnom satu Sandra Benčić pitala i premijera Andreja Plenkovića. No, prema informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja, na novom indeksu, kao i na novom razvrstavanju općina i gradova još se uvijek radi jer su, kažu, čekali obrađene podatke iz zadnjeg popisa stanovništva.
“S cjelovitom statistikom, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je aktivnosti za izračun novog indeksa razvijenosti i donošenje nove odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, te će se oni izraditi u što je moguće kraćem roku”, odgovorili su na naš upit. Je li, u odnosu na 2018., došlo do promjena u razvrstavanju lokalnih jedinica i koliko su te promjene opsežne, iz Ministarstva ne otkrivaju.
(Ne)pouzdan popis
No, budući da smo već u kolovozu, čini se malo vjerojatnim da bi nove odluke mogle biti spremne prije nego što Vlada krene dijeliti javni novac. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja potvrđuju da bi prve isplate trebale početi već u rujnu. „Svi gradovi i općine, osnivači vrtića, ostvaruju sredstva temeljem Uredbe i ne trebaju se prijavljivati“, kažu u resoru ministra Radovana Fuchsa.
Za četiri mjeseca ove godine, od rujna do prosinca, u proračunu je planiran iznos od 4,3 milijuna eura. Ostaje, dakle, za vidjeti hoće li Vlada u foto finišu uspjeti osigurati da se taj javni novac raspodjeljuje temeljem friških podataka. Ili će naprosto zaključiti da popis stanovništva ionako nije bio previše pouzdan. Ne bi, doduše, bilo prvi put.