Novi dokumenti razotkrili paranoju Kremlja: 'Spremaju se za Xijevu invaziju preko Kazahstana i pobunu kineske dijaspore u Sibiru'

Iako se izgledi za rat između Kine i Rusije danas doimaju minornima, ovi hipotetski scenariji daju detaljan uvid u to kako je moskovska vojska percipirala potencijalne prijetnje iz Kine, kao i taktike koje je primijenila tijekom ratovanja u Ukrajini.

Slabosti na istoku

U jednom od scenarija, Kina šalje prosvjednike-plaćenike da se sukobe s policijom na dalekom istoku Rusije, a zatim šalje sabotere da u tajnosti napadnu rusku sigurnosnu infrastrukturu, piše Financial Times. Nakon što napetosti dođu do vrhunca, Kina će početi s jačanjem obrambene industrije, proširivati vojsku na granici te optuživati Rusiju za “genocid”.

Aleksander Gabuev, šef think-tanka Carnegie Russia Eurasia Centra, rekao je kako se Rusija redovito pripremala za takve situacije u periodu od 2008. do 2014., a Kinu je vidjela kao prijetnju.

“Mnogi novi sustavi oružja prvo su raspoređeni na Daleki istok, iako je Rusija uvijek govorila da je NATO glavna prijetnja, a Kina partner”, rekao je. Strahovi u Moskvi da bi Peking mogao iskoristiti ruske slabosti duž zajedničke granice koja je vrlo rijetko naseljena s ruske strane, bili su posebno izraženi tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

‘Vječno prijateljstvo’

Do napetosti je došlo i tijekom devedesetih, kada se oslabljena Rusija suočila s Kinom koja je tada krenula s usponom. Međutim, nakon što je krajem desetljeća na vlast došao Vladimir Putin, dinamika odnosa Moskve i Pekinga se promijenila. Kina i Rusija potpisale su sporazum prema kojem nikada neće izvršiti invaziju jedna na drugu, niti izvesti nuklearni napad.

Putinov glasnogovornik jučer je izjavio kako sumnja u vjerodostojnost novootkrivenih dokumenata. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjasnilo se da je između dviju zemalja “pravno uspostavljeno vječno prijateljstvo”. Međutim, nakon curenja dokumenata, na takvo se prijateljstvo gleda sa sumnjom – ono može biti tek fasada za kineske imperijalističke planove na ruskom dalekoistočnom teritoriju.

Fiktivna zemlja Dasinija

U jednom od dokumenata spominje se fiktivna zemlja Dasinija. Njezina geografska obilježja su identična onima Kine, a u dokumentu se opisuje politička situacija te fiktivne zemlje.

Kako se navodi, sukobi bi kulminirali nakon uspona na vlast “nove generacije nacionalističkih vođa”. U početku se navodi da Dasinija želi produbiti svoje veze sa “Sjevernom Federacijom”, pandanom za Rusiju.

Međutim, Dasinijanci nastoje iskoristiti napetosti između Sjeverne Federacije i zapadnih zemalja. Prema dokumentu, Dasinija bi od Sjeverne Federacije zahtijevala naglo povećanje izvoza sirovina pod izuzetno nepovoljnim uvjetima kako bi pokrenula svoje prenapregnuto gospodarstvo.

Srednjoazijske pretenzije

Neki dokumenti ukazuju na zabrinutost da bi Kina mogla pokrenuti ofenzivu preko Kazahstana – što bi moglo dovesti do napada na zapadni Sibir, pa čak i na Ural. “Rusija je vjerojatno zabrinuta da bi Kina mogla pokušati iskoristiti ometenost Moskve ratom na zapadu kako bi izgurala Ruse iz središnje Azije”, rekao je William Alberque, direktor strategije, tehnologije i kontrole naoružanja na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Prema jednom od dokumenata, navodi se da su neke vježbe usmjerene na invaziju Kazahstana i zapadnog Sibira gdje Kina navodno želi pronaći više prostora za svoje stanovništvo, ali i dodatne resurse.

No, u nekoliko dokumenata koji datiraju iz 2008., krajnji cilj invazijskih snaga je preuzimanje ruskog Dalekog istoka. Rusi također strahuju od kineske dijaspore unutar Rusije. Međutim, broj Kineza u Rusiji prilično je malen. Prema popisu iz 2010. godine, službeno ih ima 29 tisuća.

Scenariji nisu stvarnost?

Michael Kofman, viši suradnik na Carnegieju, upozorava kako su hipotetske situacije često izmišljene i služe samo kao temelj za vježbe. “Ovi scenariji često ne odražavaju ono što je najvjerojatnija, odnosno najrealnija prijetnja”, rekao je.

Ruska vojska posljednjih godina pokazuje nešto manje opreza prema Kini. U velikim vježbama Vostok koje su moskovske snage održale 2018. i 2022. na Dalekom istoku, djelomično je sudjelovala i Kina, a pekinške vlasti nabavile su i nešto ruskog naoružanja.

Dvije su zemlje prošle godine održale najveću zajedničku pomorsku i zračnu vježbu na pragu Japana. Međutim, Alberque kaže kako je vojna suradnja uglavnom pitanje estetike. Drugi stručnjaci ističu da su nedavne ruske vježbe s nuklearnim raketnim sustavima bile održane u blizini kineske granice te da to sugerira kako se Rusija još uvijek sprema za mogući sukob.

Važnost vojne diplomacije

Također, kompetitivnost između Rusije i Kine, osobito u središnjoj Aziji, i dalje postoji. “Ruski fokus na Kazahstan u dokumentima ukazuje na to da je Moskva uočila kako je Peking bacio oko na središnju Aziju, osobito u vidu vojne diplomacije”, rekao je Jack Watling s think-tanka Royal United Services Institute.

“Kinezi privlače kazahstanske činovnike u svoj vojni obrazovni sustav do te mjere da su počeli prestizati Ruse. Također, mnogi ruski partneri moraju se pozicionirati između Moskve i Pekinga kako bi se zaštitili”, rekao je Watling.

Gabuev je za Financial Times rekao kako je prenapregnutost Rusije dovela do toga da prihvaća primat Kine u središnjoj Aziji. “Rusija više nema resurse da bude glavni regionalni policajac. Nastoji podijeliti teret s Kinom kako bi zaustavila bilo kakvu zapadnu prisutnost u tom području”, zaključio je.