Novi plan Europske unije za države na balkanskoj ruti donosi zaokret u borbi s velikom izbjegličkom krizom
Neprihvatljiva je politika pretakanja, piše u nacrtu tajnog dokumenta
Sastanak zemalja koje su najviše pogođene migrantskom krizom – Hrvatske, Austrije, Bugarske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske i Slovenije, kao i Srbije i Makedonije – predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao je za sutra u Bruxellesu.
Države na balkanskoj migrantskoj ruti neće više smjeti bez dogovora sa susjedima dopremati izbjeglice i migrante na susjedne granice, proizlazi iz nacrta deklaracije čije se usvajanje očekuje na sutrašnjem skupu lidera zemalja od Grčke do Njemačke, javlja Večernji list.
Nema politike ‘pretakanja’
“Neprihvatljiva je politika pretakanja”, piše u nacrtu tajnog dokumenta do kojega je prije njegove službene objave došao njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Takav sadržaj deklaracije sutrašnjeg skupa mogao bi značiti da dolazi kraj dosadašnjoj hrvatskoj taktici brzog prosljeđivanja izbjeglica i migranata s granice sa Srbijom dalje prema Sloveniji ili, kako je ranije bio slučaj, Mađarskoj.
No, takva deklaracija zabranila bi i Srbiji da, bez dogovora s Hrvatskom, sve ljude šalje na hrvatsku granicu, a isto bi vrijedilo i za Grčku.
Obaveza registracije
Nacrt deklaracije ima 16 točaka, a jedna od njih govori da “izbjeglice koje se nisu registrirale u zemlju u kojoj su ušli u EU nemaju pravo na prihvat” dalje u drugim zemljama EU. Nacrt deklaracije također govori i o ubrzanju deportacija onih migranata koji nemaju pravo na azil.
“Očekujemo da će skup u nedjelju biti operativan sastanak i da će se dogovoriti nešto što već u ponedjeljak ujutro može promijeniti situaciju na terenu”, rekao je glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas.
Prema nacrtu deklaracije, najbrži učinak bit će obveza da države u roku od 24 sata imenuju po jednu kontakt osobu koja će se baviti razmjenom informacija o veličini nadolazećih valova izbjeglica iz jedne zemlje u drugu i koliki su kapaciteti sljedeće zemlje za prihvat tog vala. Deklaracija će posebno naglasiti i nužnost da države na ruti, poput Hrvatske i Srbije ili Hrvatske i Slovenije, “moraju ponovo pričati jedna s drugom, a ne jedna o drugoj”, odnosno ne optuživati već komunicirati.
Kritike Hrvatskoj
Izvori iz EU upućeni u pripremu sutrašnjeg skupa izražavali su jučer svoje slaganje s tvrdnjama iz Slovenije da bi Hrvatska trebala bolje registrirati izbjeglice i bolje surađivati sa Slovenijom, te da je trenutna situacija na slovensko-hrvatskoj granici “izvan kontrole”.
Slovenija je od drugih zemalja EU zatražila pomoć u obliku dodatnih policijskih snaga za čuvanje slovensko-hrvatske granice, a neslužbeno se govori o tome da će Njemačka, Italija i zemlje Višegradske skupine poslati najmanje 400 policajaca.
Premijer Zoran Milanović je uoči sutrašnjeg sastanka izjavio kako očekuje da se problem riješi tamo gdje je i nastao, u Grčkoj i Turskoj, objavila je Vlada na Twitteru.
ZM o sutrašnjem sastanku u Bruxellesu: Očekujem da se problem riješi tamo gdje je nastao, u Grčkoj i Turskoj. To je jedini način #izbjeglice
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) October 24, 2015
ZM: Neću preuzimati nikakve obaveze koje bi za nas bile nepovoljne, ni jednu. Ovo što radimo je već puno,ne možemo biti hot spot #izbjeglice
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) October 24, 2015