Odnosi Washingtona i Pekinga sve su napetiji, Kina poručuje da se ne boji rata

Zamjenik kineskog šefa diplomacije pozvao je na konzultacije ambasadora SAD-a

Chinese paramilitary guards march during a flag-raising ceremony in Hefei in central China's Anhui province, 01 October 2007, to mark China's National Day.  Millions of Chinese throughout the country gather on city squares to celebrate the 58th anniversary of the founding of the People's Republic of China.          CHINA OUT GETTY OUT       AFP PHOTO
FOTO: AFP

Kina se ne boji rata s Amerikom u Južnom kineskom moru, stoji u redakcijskom komentaru kineskih državnih novina Global Times.

“Peking se treba ponašati diplomatski, ali i pripremati se za najgore. Takav pristup treba uvjeriti SAD da se, usprkos kineskoj nevoljkosti, Kina ne boji rata s Amerikom u regiji”, piše Global Times.

Dnevnik Narodne oslobodilačke vojske, najprodavaniji kineski vojni časopis, na naslovnoj stranici donosi redakcijski komentar u kojem, između ostaloga, stoji: “Čvrste činjenice pokazuju da SAD kontinuirano koristi vojnu silu i počinje sukobe, sijući nemir tamo gdje je nekad stabilnost vladala i time nanoseći nemjerljivo zlo upletenim zemljama”, prenosi Reuters.

Apsurdni i licemjerni postupci SAD-a

Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Zhang Yesui pozvao je na konzultacije američkog veleposlanika u Kini Maxa Baucusa kako bi izrazio snažno nezadovoljstvo nakon patroliranja američkog ratnoga broda u vodama Južnog kineskog mora. “Ovakvi potezi SAD-a prijete kineskom suverenitetu i sigurnosnim interesima. Ugrožavaju sigurnost osoblja i objekata na grebenima što predstavlja obzbiljnu provokaciju”, prenosi Zhangove riječi People’s Daily.

Cui Tiankai, kineski veleposlanik u SAD-u, rekao je u razgovoru za CNN da američki postupci predstavljaju ozbiljnu političku i vojnu provokaciju. “Apsurdno je, a pomalo i licemjereno, tražiti od nekoga da ne militariziraju regiju, kad sami često šaljete brodove na to područje”, kaže Tiankai.

Ovakva reakcija dolazi nakon što je američka ratna mornarica poslala razarač USS Lassen svega 12 nautičkih milja od umjetnih otoka što ih grade Kinezi.

Snažna kineska osuda

Kina je snažno osudila prisustvo američkog ratnog broda na manje od 12 milja od umjetnih otoka koje Peking gradi u Južnokineskom moru, spominjući “prijetnju njezinu suverenitetu”, javlja Hina. Manevre su nešto kasnije potvrdile kineske vlasti i izrazile “čvrsto protivljenje”. Brod “je ušao ilegalno i bez dopuštenja Kine” u vode koje okružuju te otočiće, kazao je Lu Kang, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova u priopćenju objavljenom na internetu.

To “predstavlja prijetnju suverenitetu Kine i njezinim sigurnosnim interesima”, nastavio je on, podsjećajući da zemlja posjeduje “neosporiv” suverenitet nad arhipelagom i okolnim vodama. Peking “se apsolutno protivi da treća zemlja koristi slobodu navigacije i nadlijetanja kao izgovor za narušavanje nacionalnog suvereniteta Kine ili njezinih sigurnosnih interesa”, naglasio je Lu, dodajući da će kineska vlada “odgovoriti na odlučan način na svaku provokativni čin”.

Kineski projekt umjetnih otoka

Kineski brodovi nanose pijesak
Kineski brodovi nanose pijesak CSIS

Kina je 2014. počela veliki projekt pretvaranja grebena u arhipelagu Spratly u umjetne otoke. Na njima planira izgraditi luke, uzletišta i infrastrukturne objekte, a neki kažu da ondje doprema i oružje (protuzrakoplovne topove) te radare. To su potvrdile i snimke američkih špijunskih satelita, a SAD smatra da Kina ondje gradi vojne pomorske baze.

Australija je objavila kako razmatra pridruživanje svojih obrambenih snaga misijama zrakoplovnih i mornaričkih postrojbi SAD-a na tom području. Naime, Južno kinesko more strateški je važna trgovačka ruta, pogotovo za azijsko-pacifičke zemlje.

Američki saveznici u regiji

SAD i Australija razmatraju opciju u kojoj bi američki brodovi intenzivnije koristili australske pomorske vojne baze, ali i razrađuju program gradnje američkih pomorskih vojnih baza u toj zemlji. Amerikaci također planiraju poslati na Pacifik takozvanu Amphibious Ready Group flotu, koja se sastoji od nosača aviona i nosača helikoptera te više pratećih brodova. Istodobno, Washington je predložio Indiji da se njihove zajedničke pomorske vojne vježbe prošire i pojačaju ratnim brodovima i podmornicama Japana i Australije.

Istodobno, Japan je odlučio imati puno aktivniju vojnu i političku ulogu u Aziji, a prvi je korak ojačati proizvodnju oružja te vojno pomoći svim državama koje se suprotstavljaju kineskoj ekspanziji. Japan ne krije kako ga muči neprekidan rast kineskog vojnog budžeta te ambicije Pekinga da postane vojni i politički lider u Aziji.