Dok ovo čitate, Kina usred oceana gradi nove otoke. Amerika i njeni saveznici nisu baš sretni zbog toga

Američki obavještajci tvrde da će biti pomorska vojna baza. Buldožeri i bageri najprije su prokopali kanale koji su taj dio odvojili od ostalih dijelova podvodnog grebena, zatim su ga nasipali pijeskom, podigli zidove tako da je iz mora izronio umjetni otok dugačak 300 i širok 250 metara.

Širenje vojnog utjecaja

Gradilište koje se prostire na oko 4 četvornih kilometara osigurava vojni brod s oko 800 vojnika, a Amerikance i njihove azijske partnere najviše brine što se kineski vojni utjecaj proširio na udaljenost od čak 1500 kilometar od njihove obale.

Teške optužbe iz Washingtona

Zapovjednik američke pacifičke flote admiral Harry Harris Jr. optužio je Peking da je, izgradnjom umjetnog otoka na području na koje nekoliko država polaže pravo, prekršio temeljne zakone međunarodnog prava. Istakao je da se Kina ponaša krajnje bezobzirno prema državama koje su, po teritoriju i ljudskim potencijalima, puno manje od nje. Takva ekspanzija i demonstracija vojne sile, upozorio je admiral Haris, pokazuje da kineske vojne i političke ambicije nemaju granica.

Odmah po objavi satelitskih fotografija u Pentagonu je poduzet niz mjera koje imaju za cilj upozoriti Peking da Wahington neće tolerirati pokazivanje mišića i agresivno ponašanje. Najavljeno da će SAD u pomorske vode Singapura poslati četiri vojna broda, a istodobno su održani pompozni pomorski manevri američke i južnokorejske vojske.

SAD i Australija razmatraju opciju u kojoj bi američki brodovi intenzivnije koristili australske pomorske vojne baze, ali i razrađuju program gradnje američkih pomorskih vojnih baza u toj zemlji. Amerikaci također planiraju poslati na Pacifik takozvanu Amphibious Ready Group flotu, koja se sastoji od nosača aviona i nosača helikoptera te više pratećih brodova. Istodobno, Washington je predložio Indiji da se njihove zajedničke pomorske vojne vježbe prošire i pojačaju ratnim brodovima i podmornicama Japana i Australije.

Pacifik najveće krizno žarište na svijetu

Kako Pentagon procjenjuje da se potencijalno najveće svjetsko krizno žarište, upravo zbog ponašanja Kine, nalazi u Aziji i na Pacifiku, stižu prijedlozi da se na to područje pošalje i nevidljivi razarač klase Zumwalt, ponos američke vojne industrije, oklopno plovilo velike vatrene moći. Izrada tog razačara košta nevjerojatnih 3,5 milijarde dolara, dok je program razvoja te klase razarača stajao više od 12 milijardi dolara.

Ovo je prvi put da je jedan mali umjetni otok izazvao napetosti između dvije velesile kao što su SAD i Kina. U Washingtonu je, dakako, odmah upaljeno crveno svjetlo: na Nansha arhipelag koji broji od 750 grebena, otočića, atola i sprudova i koji je potpuno nenaseljen, pravo polažu, uz Kinu, Malezija, Vijetnam, Filipini pa i Tajvan. Međutim, sve njih, kao i Amerikance, Kinezi su stavili pred gotov čin: ta isturena vojna baza samo što nije dovršena i više nema načina da se Kineze zaustavi mirnim putem i spriječi u preuzimanju kontrole nad cijelim tim područjem. A ono je od iznimnog strateškog značaja, kako u vojnom i političkom, tako i u ekonomskom smislu. Iz nove baze na rubu Južno kineskog mora Peking će kontrolirati pomorske i zračne koridore, i što je jednako važno, nesmetano će istraživati podmorje za koje se tvrdi da je iznimno bogato naftom i plinom.

Hua Chunying, glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova, rezolutno je odbila zahtjeve za prekid gradnje baze tvrdeći da to ne dolazi u obzir jer je taj dio Južno kineskog mora pod suverenitetom Kine. Ponovila je također da je to njeno pomorsko dobro na kojemu ima pravo sagraditi luku u koju će moći pristajati brodovi da bi se sakrili od tajfuna i nevremena. Zaključila je kako svi vide da Peking nije taj koji stalno pokazuje mišće i snagu, već je to Washington.

Kineske ambicije bez granica

Uzaludni su bili protesti Filipina i Malezije koji također polažu pravo na arhipelag udaljen od njihove obale 250 odnosno 750 kilometara, dakle neusporedivo bliže od kineske obale. Uzaludni su bili i zahtjevi Amerikanaca da se Kina mora pridržavati bilateralnog dogovora po kojem će se svi teritorijalni sporovi rješavati mirnim i diplomatskim putem.

Za Wahington i njegove saveznike to je još jedan dokaz kako kineskoj vojnoj ekspanziji nema kraja, te da je stoga nužno napokon poduzeti odlučne korake kako bi se obuzdale imperijalne ambicije Pekinga. U protivnom, procjenjuje administracija Baracka Obame, doći će do dramatičnih promjena u vojnim, političkim i ekonomskim odnosima u Aziji. Pri tomu većina azijskih država ne zaboravlja riječi upozorenja koje je svojedobno izrekao bivši kineski ministar vanjskih poslova Yang Jiechi: ”Kina je velika zemlja. Veća od bilo koje zemlje u Aziji”.

Položaj američke vojske u Aziji

Nakon što se Kina učvrstila u svijetu kao nesporna ekonomska i politička velesila, sada se želi nametnuti u Aziji i svijetu kao vodeći i nezaobilazan vojni čimbenik. Samo ako ima odgovarajuću vojnu moć, smatra se u Pekingu, Kina će moći početi rješavati brojna sporna teritorijalna i morska granična pitanja sa susjedima. Koliko je situacija u tom dijelu svijeta napeta, najbolje pokazuju to da Kina ima granične probleme s Filipinima, Vijetnamom, Sjevernom i Južnom Korejom, Indijom te Japanom. Kina također očekuje da će se i Tajvan kad-tad pripojiti matici zemlji.

U Pekingu su također uvjereni da su svi napori SAD-a i njegovih saveznika usmjerni samo prema jednom cilju: onemogućiti Kinezima da otjeraju američku vojsku iz jugoistočne Azije i Pacifika.

Sukob Kine i Vijetnama

Prošle je godine Kina instalirala platformu za vađenje nafte u teritorijalnim vodama na koje polaže pravo i Vijetnam. Odmah su intervenirali vijetnamski brodovi kako bi spriječili postavljanje platforme, ali su ih kineski brodovi u tome onemogućili. U Vijetnamu došlo do žestokih antikineskih demonstracija u kojima je poginulo više od dvadesetak ljudi.

Iako Vijetnamci nisu uspjeli zaustaviti Kineze, odmah su dobili potporu SAD-a. Šef udruženog stožera američke vojske general Martin Dempsey posjetio je Vijetnam kao najviši časnik američke vojske, 40 godina nakon završetka američko-vijetnamskog rata u kojemu je poginulo 58.220 američkih vojnika i oko milijun vijetnamskih civila i vojnika. Washington je odmah najavio ukidanje sankcija Vijetnamu, a Japan im je poklonio šest patrolnih brodova za obalnu stražu.

Istodobno, Japan je odlučio imati puno aktivniju vojnu i političku ulogu u Aziji, a prvi je korak ojačati proizvodnju oružja te vojno pomoći svim državama koje se suprotstavljaju kineskoj ekspanziji. Japan ne krije kako ga muči neprekidan rast kineskog vojnog budžeta te ambicije Pekinga da postane vojni i politički lider u Aziji.

Peking ispravlja povijesne nepravde

Zbog toga što Japan, jednako kao i Kina, želi osigurati svojim trgovačkim brodovima sigurnu plovidbu što je sada ugroženo zbog neprestanih incidenata između kineskih te sjevernokorejskih, vijetnamskih, filipinskih i tajlandskih brodova, Tokio je odlučio promijeniti čak i pacifistički ustav što su im ga 1945. nametnuli Amerikanci. U Tokiju, naime, procjenjuju da je eskalacije sukoba u Istočnom i Južnom kineskom moru neizbježiva te da se Japan zbog toga mora pripremiti za sve mogućnosti.

Iako su u Pekingu svjesni da su potpuno usamljeni u zahtjevima da se isprave nepravde koje su nanesene Kini te da im se vrate teritoriji i mora koja su im oduzeta kroz turbulentna povijesna zbivanja, odlučni su pod svaku cijenu ostvariti svoja prava.