Ovaj jednostavni graf pokazuje zašto Ostojić i SDP apsolutno nisu u pravu kad napadaju turske investicije
Zemlje poput Njemačke i SAD-a šire suradnju s turskim firmama
Potpredsjednik SDP-a i saborski zastupnik Ranko Ostojić, uoči posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Hrvatskoj, na svom je fejsu pozvao građane Hrvatske da “kao pravi podanici, kada bude prolazio Sulejman na svim zabranjenim rutama da kleknete i odate počast kapitalu i domaćim slugama koji će prodati sve što mogu. Poklonite se gušenju ljudskih prava, ukidanju slobode tiska, jer nas i to čeka. Pripremite se”.
Sutra vas molim kao pravi podanici kad bude prolazio Sulejman na svim zabranjenim rutama da kleknite i odate pocast…
Gepostet von Ranko Ostojić am Montag, 25. April 2016
Politički je netaktično, u najmanju ruku, tako dočekati čelnika države koja u svojim rukama drži ključeve rješavanja imigrantske krize u Europi i s kojim već mjesecima pregovaraju svi vodeći političari Europske unije na čelu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Milanovićev gaf s Kinom i Gazpromom
Dok je u Banskim dvorima stolovala vlada u kojoj je Ranko Ostojić bio potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova, bilateralni kontakti Hrvatske i ostalih država svijeta bili su svedeni na minimum, a službenih posjeta kojima je bio cilj proširenje ekonomske suradnje između Hrvatske i drugih država jedva da je bilo.
Dovoljno se prisjetiti kako premijer Zoran Milanović nije želio primiti predsjednika Uprave Gazproma Alekseja Millera, jednog od najmoćnijih ljudi u svijetu biznisa, a nije otišao ni na gospodarski sajam u Beogradu na kojemu je Kina dogovarala ekonomske projekte i investicije sa šesnaest država srednje i istočne Europe. Kazao je kako se s Kinom ne isplati pregovarati o ulaganjima, jer oni samo obećavaju i razgovaraju, a ništa ne ulažu.
Gigantske kineske investicije
Što, dakako, nije točno: samo 2015. Kina je investirala 23 milijarde dolara u europske države, dok su ukupne kineske investicije u inozemstvu do početka 2016. dosegnule svotu od 1300 milijardi dolara.
Turski predsjednik Erdogan stiže u Zagreb u pratnji šest ministra – pravosuđa, gospodarstva, energetike, europskih poslova, kulture, turizma te, možda i važnije, 90 turskih biznismena. Što je iznimno značajno jer je Turska sa svojih gotovo 80 milijuna stanovnika izrasla u 16. najjaču ekonomiju svijeta i 7. Europe. S prosječnim rastom BDP-a od 2003. do 2015. od gotovo 4 posto, postala je jedna od najprosperitetnijih država svijeta koja je do sada privukla 120 milijardi dolara stranih investicija.
Veliko rezanje duga i deficita
Od 2003. do 2014., u doba najveće svjetske ekonomske krize, Turska je prepolovila inozemni dug sa 67 na 33 posto BDP-a, dok je deficit državnog proračuna svela na minimalnih 1,5 posto. Ankara je u Hrvatsku i države bivše Jugoslavije uložila 3,4 milijarde, a do 2020. namjerava uložiti još 8,8 milijardi dolara. Riječ je o zemlji golemih ekonomskih potencijala i posve je normalno da se s Turskom žele uspostaviti bolji odnosi i tješnja suradnja. 
Turske tvrtke uložile su u Hrvatsku oko 212 milijuna eura, a samo prošle godine 31 milijun eura. Jedna od najvećih turskih tvrtki, Dogus Tourism Group, otvorila je u Šibeniku hotelski resort u koji je uložila 400 milijuna kuna te zaposlila 350 ljudi. Uz hotelski bisnis u Hrvatskoj Dogus grupa uložila je do sada oko 2 milijarde kuna.
Dogus grupa investirala je u marine u Šibeniku, Sukošanu, Boriku, hotele Makarska, Vilu Dubrovnik, hotelski lanac Rixos obnovio je hotel Libertas u Dubrovniku, dok je tvrtka Uzel turizam investirala u hotel Pucić Palace u Dubrovniku. Izvoz iz Hrvatske u Tursku iznosio je 2015. 104,4 milijuna eura, dok je uvoz dosegao 244,4 milijuna eura.
Sloboda tiska i napadi na udruge
Jasno, ne treba zatvarati oči pred činjenicom da se u Turskoj, primjerice, u ovom trenutku istražuje oko 1900 građana pod optužbom da su vrijeđali predsjednika Erdogana, da vlasti guše slobodu tiska, da maltretiraju pripadnike civilnih udruga… Što su sve pitanja za tursku vladu, a ne turske biznismene.
Istodobno, s obzirom na to da je riječ velikom ekonomskom partneru s golemim potencijalima, nije ni čudo što se najmoćnije države svijeta, poput Kine, Njemačke, SAD-a, Engleske, Rusije, Japana i Brazila, koje su ujedno i najveći trgovinski partneri Turske, trude još više unaprijediti tu suradnju.