Papa se angažira oko zaštite okoliša i to bi moglo iz temelja promijeniti poziciju njega i Vatikana u svijetu
Papa je u svojoj enciklici povezao problem zaštite okoliša sa siromaštvom
Glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon, u društvu je kardinala došao u Vatikan na sastanak s papom Franjom. Tema sastanka je problem siromaštva, odnosno, ekonomija isključenja, kako ju je nazvao papa. U neformalnom se razgovoru otvorilo i pitanje uništenja okoliša i kako se to odražava na najsiromašnije slojeve društva. “On je papa siromašnih”, kazao je nakon prošlogodišnjega sastanka Robert Orr, Banov savjetnik oko pitanja klimatskih promjena. Orr se tada oduševio papinom brigom za okoliš.
U četvrtak će papa izdati encikliku, koja se tiče okoliša i njegova utjecaja na siromašne. Želi da se njegova poruka čuje i ima utjecaja. S tim je u vezi poslao poruku svim biskupima diljem svijeta, da njegovu poruku prošire na više od milijardu katolika diljem svijeta.
Na teološki način priča o sekularnoj temi
Tako se papa Franjo na teološki način dotiče sekularne teme, o kojoj se inače raspravlja u znanstvenim krugovima. Enciklika će vjerojatno uključivati i ekonomsku kritiku globalnoga kapitalizma, koji je pridonio milijunsku zaradu iz siromaštva, ali i strahovito eksploatirao prirodu i uspostavio strahovite nejednakosti. “Evidentno trebamo temeljitu promjenu smjera, kako bismo zaštitili Zemlju i ljude na njoj”, kazao je ganski kardilan Peter Turkson, koji je sudjelovao u nacrtima enciklike.
Teološki je to dokument, kažu u Vatikanu, a ne politički. Iako ne spominju njegov sadržaj, špekulira se da papa u njemu piše o ljudskom utjecaju na klimatske promjene, jer je o tome i ranije više puta govorio. Klimatske je promjene i vatikanska znanstvena akademija okarakterizirala kao dominantno moralno i etičko pitanje društva.
Postoje i protivnici
Mnogi protivnici ove promjene smatraju da je papa pod utjecajem znanstvenika i da bi se uskoro mogao početi baviti i pitanjem kontrole populacije. U travnju je grupa prosvjednika, koji su sebe nazvali skepticima klimatske promjene, došla u Rim prosvjedovati. “Vatikan i papa trebali bi raspraviti da su fosilna goriva moralni izbor svijeta u razvoju”, kazao je Marc Morano, voditelj stranice Climate Depot. Ovakve je optužbe snažno osudio argentinski biskup Marcelo Sanchez Sorondo, kazujući kako ovakve stavove podrivaju naftne kompanije i konzervativni američki interesi. “Ovo je potpuno smiješno”, kazao je u jednm intervjuu biskup Sorondo.
Papa se dugo bavi problemom zaštite okoliša
Papa Franjo dosta se dugo bavi pitanjem zaštite okoliša. Prvi je znak njegova interesa oko toga, piše New York Times, to što je odabrao ime u čast Svetog Franje Asiškoga, franjevca koji se u trinaestom stoljeću obvezao na službu siromašnima, a smatra se i zaštitnikom životinja i okoliša. Još iz vremena kad je papa Franjo bio kardinal Jorge Mario Bergoglio, pokazivao je interes za ta pitanja.
U Argentini je znanstvenike potaknuo da istraže utjecaj pitanja okoliša na čovječanstvo. Uništenje okoliša doprinosi nejednakosti i potrebi za društvenim reformama, kazao je u rujnu 2004. godine. Tri godine kasnije, 2007. kardinal Bergoglio je nadgledao nacrte rada o okolišu. “Poprilično sam siguran da će papa Franjo zahtijevati promjene paradigmi razvoja”, kazao je fizičar Pablo Canziani, koji istražuje klimatske promjene. Dodao je kako će se enciklika baviti pitanjem zašto smo danas svjedoci globalnog uništenja okoliša, ali i povezati to sa društvenim pitanjima.
To je pitanje zaokupilo i znanstvenike i teologe cijeloga svijeta. Govori se da su se i prethodnici pape Franje, papa Ivan Pavao II i Benedikt XVI također bavili pitanjima industrijskog zagađenja i uništenja okoliša. Benedikta su prozvali zelenim papom, nakon što je inzistirao na projektima zaštite okoliša u Vatikanu.
Popularnost mu pomaže uspostaviti moralni autoritet
Međutim, Franji se pripisuje drugačija uloga. Najviše zbog činjenice da je diljem svijeta popularan i utjecajan. Obzirom da se upravo u ovom trenutku počeo baviti pitanjima održive energije, baš kad se cijeli svijet njome bavi, stavio je Crkvu u središte zbivanja i rasprave.
Po njegovu je mišljenju globalno zagrijavanje fenomen koji je nastao zbog ljudskoga utjecaja. “Čovjek je ošamario prirodu. Mislim da smo ju previše eksploatirali”, kazao je papa prilikom putovanja na Filipine. Ukazuje i na socijalnu komponentu. Uvijek su siromašni ljudi manje pripremljeni na katastrofu, dok se bogati lakše nose s posljedicama.
Partha Dasgubpta član je Pontifikalne akademije znanosti, koja je organizirala simpozij po tom pitanju. Kazao je kako je mnogo znanstvenika čitavo svoje djelovanje posvetilo dizanju svijesti o tom pitanju, ali nisu bili dovoljno utjecajni, da se o tom pitanju glasnije progovori. Papa bi to mogao promijeniti, jer se ljudima obraća na jeziku vjere. “Papa ima moralni autoritet. To bi moglo iz temelja promijeniti stvari”, zaključio je Dasgubpta.