Peking ne želi otkriti zašto Xi ne dolazi na G20, summit koji nikad dosad nije propustio. CNN: Ovo je prava pozadina
Peking nije dao službeno objašnjenje zašto Xi neće doći na summit G20, što je izazvalo brojna nagađanja
Kada se najmoćniji svjetski čelnici ovog vikenda okupe u New Delhiju kako bi se pozabavili višestrukim krizama s kojima se svijet suočava, ondje neće biti kineskog predsjednika Xi Jinpinga – koji otkako je na vlasti do sada nikada nije propustio summit G20. Međutim, ovoga puta se u nedolasku pridružio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Kako to često biva s odlukama Pekinga, službenog objašnjenja za Xijev najavljeni izostanak nema, a očekuje se da će umjesto njega ići premijer Li Qiang.
Suzdržanost Pekinga izazvala je široku lepezu nagađanja i tumačenja, od Xijevih potencijalnih zdravstvenih problema i domaćih problema do prijezira prema zemlji domaćinu Indiji, čiji su odnosi s Kinom poremećeni zbog tekućeg graničnog spora.
Tradicionalno rivalstvo sa SAD-om
Gledano u kontekstu rivalstva sa Sjedinjenim Državama, analitičari kažu da Xijevo nepojavljivanje na G20 može signalizirati i njegovo razočaranje postojećim globalnim sustavom upravljanja – i strukturama za koje smatra da su previše pod američkim utjecajem.
Umjesto toga, Xi možda daje prioritet multilateralnim forumima koji se uklapaju u viziju Kine o tome kako treba upravljati svijetom – poput nedavno završenog summita BRICS-a i nadolazećeg Foruma Pojas i put (Belt and road), piše CNN u analizi.
“Možda tu postoji element namjernog omalovažavanja Indije, ali ovo bi također mogla biti poruka da postoje druge upravljačke strukture koje Xi Jinping smatra važnima, a G20 nije jedna od njih”, smatra George Magnus, ekonomist i suradnik u Kineskom centru na Sveučilištu Oxford. “Xi je možda želio G20 uzeti za primjer i tako reći da ima važnijih stvari od toga”, dodao je Magnus.
Polovica članova G20 su američki saveznici
Neki analitičari smatraju da Xijeva odsutnost može označiti promjenu u tome kako Kina gleda na G20, globalni forum koji okuplja vodeća svjetska gospodarstva. Prema njima, godine rastućih tenzija između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava učinile su svoje.
“Peking smatra da je G20 sve više orijentiran prema SAD-u i njihovom programu, koji Xi Jinping smatra neprijateljskim prema Kini”, rekao je Jake Werner, znanstveni suradnik na Quincy institutu u Washingtonu DC.
Werner dodaje da je otprilike polovicu članova skupine čine američki saveznici, koje je Bidenova administracija okupila da zauzmu oštriji stav u suprotstavljanju Kini.
Sve manje članica koje su prijateljski raspoložene prema Kini
Sjenu na summit bacaju i podjele oko rata u Ukrajini. Indija do sada nije dala zajedničku izjavu ni na jednom od ključnih sastanaka G20 otkako je prošlog prosinca preuzela predsjedanje, a kinesko odbijanje da osudi rusku invaziju i stalna diplomatska podrška Moskvi pojačalo je njezine trzavice sa Zapadom. “Kina je rekla da misli da bi G20 trebao biti ograničen na ekonomske rasprave”, kaže Werner.
I kineski analitičari slažu se da bi Peking mogao G20 vidjeti kao platformu sa sve manjom vrijednošću i učinkovitošću. Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Renmin, rekao je da je G20 postao “kompliciranija i izazovnija” pozornica za kinesku diplomaciju u usporedbi s onim od prije nekoliko godina – jer se smanjio broj članica koje su prijateljski raspoložene prema Kini.
Xi u misiji preoblikovanja svjetskog poretka
Inače, Xi je posljednji put prisustvovao summitu G20 na Baliju u Indoneziji u studenom prošle godine, kada je izašao iz kineske izolacije zbog Covida i najavio povratak na svjetsku pozornicu. Tijekom dvodnevnog summita održao je diplomatske sastanke s 11 svjetskih čelnika – uključujući američkog predsjednika Joea Bidena – i pozvao mnoge od njih da posjete Kinu.
Od tada je niz stranih uglednika pokucao na vrata Pekinga kako bi se susreli sa Xijem, među njima i američki državni tajnik Antony Blinken. S druge strane, Xi je ove godine samo dva puta putovao u inozemstvo – i oba su ključna za njegov pokušaj preoblikovanja svjetskog poretka.
U ožujku je otputovao u Moskvu kako bi se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, “starim prijateljem” koji dijeli njegovo duboko nepovjerenje u američku moć. Prošlog mjeseca bio je na summitu zemalja u usponu BRICS-a u Johannesburgu, u Južnoj Africi, gdje je blok najavio prijem šest novih članica. Proširenje BRICS-a velika je pobjeda za Kinu, ali pitanje je može li doista djelovati kao protuteža Zapadu, piše CNN.
Alternativne strukture upravljanja s Kinom u središtu
Magnus, stručnjak sa Sveučilišta Oxford, smatra da je prošireni BRICS primjer alternativne strukture upravljanja koju Peking želi izgraditi – uključuje neke od najvažnijih zemalja na globalnom jugu, s Kinom koja preuzima centralnu ulogu.
Proteklih je godina Xi iznio svoju viziju novog svjetskog poretka najavom triju globalnih inicijativa – Globalne sigurnosne inicijative, Globalne razvojne inicijative i Globalne civilizacijske inicijative.
Iako su naizgled nejasne, “one su osmišljene kao kišobran pod kojim se zemlje mogu ujediniti oko narativa koji je postavila Kina, a koji se razlikuje od strukture upravljanja koja prevladava pod pokroviteljstvom G20”, kaže Magnus iz Kineskog centra na Sveučilištu Oxford. Dodaje da inicijative poput BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju – u kojima je Peking ili osnivač ili glavni igrač – sada imaju znatno jači status u Kini.