Širi se BRICS, sve moćnija grupa koja želi preoblikovati svjetski poredak. Ameriku izdala dva saveznika: 'Bit ćemo protuteža Zapadu'
U BRICS ulazi pet novih država, među njima su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati
Pet velikih gospodarstava u razvoju, Kina, Brazil, Južna Afrika, Rusija i Indija, okupljenih u organizaciji BRICS, odlučila je na summitu u Johannesburgu primiti u ravnopravno članstvo Argentinu, Iran, Saudijsku Arabiju, Egipat, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Ta je odluka donesena konsenzusom jer su nove članice ispunile sva načela, standarde, kriterije i postupke procesa širenja BRICS-a, objavio je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa.
Države članice BRICS-a svoju organizaciju drže protutežom dominaciji SAD-a i zapadnih sila, a širenje spada u dio plana za preoblikovanjem globalnog poretka. Te zemlje žele uspostaviti multipolarni svjetski poredak u kojem će članice BRICS-a biti u središtu svjetske agende i tako se predstaviti kao alternativa globalnom poretku kojim dominira Zapad.
Blok je osnovan kao neformalni klub 2009. kako bi svojim članovima pružio platformu za promjenu svjetskog poretka. Južna Afrika, najmanja članica u smislu gospodarske snage i stanovništva, bila je prva dobitnica proširenja bloka 2010. kad je grupacija postala poznata kao BRICS. Blok djeluje konsenzusom, a sve članice dio su Grupe 20, G20, velikih gospodarstava.
Četvrtina globalne ekonomije i 40 posto populacije
Da utjecaj članica BRICS-a sve više raste govori i to da je oko 50 šefova država i čelnika nazočilo trodnevnom summitu u Južnoj Africi. Južnoafrički profesor Anil Sooklal tvrdi da je BRICS moćna sila koja, mjereno paritetom kupovne moći, sada čini 31,7 posto globalnog BDP-a, četvrtinu globalne ekonomije i 40 posto svjetske populacije.
Na taj način prestigao je G-7 forum, koji okuplja najrazvijenije i najnaprednije demokracije svijeta koje predvodi SAD. Unatoč toj brojnosti i snazi, mediji u SAD-u i na Zapadu poprilično su ignorirali summit u Južnoj Africi, a njihovu veću pozornost privukle su samo vijesti kako summitu nije nazočio ruski predsjednik Vladimir Putin jer ga traži međunarodni sud za ratne zločine u Ukrajini.
Također, puno se nagađalo oko toga zašto kineski predsjednik Xi Jinping nije nazočio prvom danu zasjedanja. Na uključivanju novih država posebno su inzistirali Peking i Moskva, vjerujući da će tako ojačati frontu zemalja koje se protive uvođenju sankcija nepoćudnim državama, među kojima su Rusija i Kina, po kriterijima Zapada.
Sve veći interes za pridruživanje organizaciji
„Proširenje BRICS-a je od povijesnog značaja“, istaknuo je kineski predsjednik Xi Jinping, dodajući da se stvaraju novi uvjeti za suradnju država članica. „To će unijeti novu snagu u mehanizam suradnje BRICS-a i dodatno ojačati snagu za svjetski mir i razvoj,” zaključio je Xi.
O narasloj moći i utjecaju BRICS-a najbolje govori podatak da je već više od 40 zemalja izrazilo interes za pridruživanje organizaciji, a 23 su se službeno prijavile za članstvo u klubu.
Te države vide BRICS kao alternativu globalnim tijelima kojima dominiraju tradicionalne zapadne sile i nadaju se da će im članstvo pomoći u financiranju razvoja i povećanju trgovine i ulaganja.
Pandemija covida i gomilanje cjepiva
Nezadovoljstvo globalnim poretkom među zemljama u razvoju pogoršano je pandemijom covida-19, kada su bogate zemlje gomilale cjepiva koja spašavaju život, a potpuno su zapostavile potrebe trećih zemalja. Tako je, primjerice, bolivijski predsjednik Luis Arce najavio da želi smanjiti ovisnost o američkom dolaru u vanjskoj trgovini.
Alžir je, pak, podnio zahtjev za članstvo u BRICS-u te je izrazio želju da postane dioničar u Novoj razvojnoj banci, takozvanoj BRICS banci. Ova sjevernoafrička država bogata je izvorima nafte i plina i nastoji diversificirati svoje gospodarstvo i ojačati partnerstvo s Kinom i drugim zemljama.
Ulaskom u BRICS okreću leđa Americi
Posebno je važno priključivanje Saudijske Arabije, UAE i Irana, zemalja bogatih naftom i plinom. Te zemlje će zajedno s Rusijom još intenzivnije utjecati na politiku cijena svjetskih energenata. Ulaskom u BRICS, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, donedavno najvjerniji saveznici Washingtona na Bliskom istoku, okrenuli su leđa SAD-u.
Analitičari se donekle razlikuju u procjenama konkretnih postignuća BRICS-a od svog osnutka 2009. godine. Daniel Bradlow, profesor sa Sveučilišta u Pretoriji, ocijenio je da je Nova razvojna banka, koja je dala značajnu količinu zajmova, najistaknutije postignuće BRICS-a. „To je dovelo do povećanja trgovine između država članica te je privuklo međunarodnu pozornost.“
No, ističe Bradlow, s obzirom da je grupacija postigla mješovite rezultate, tek treba vidjeti hoće li se njezin potencijal ostvariti u budućnosti.
Proširenje članstva dodatno će zakomplicirati stvari
Za razliku od njega, Mikatekiso Kubayi, istraživač na Institutu za globalni dijalog na Sveučilištu Južne Afrike, smatra da je BRICS postigao priličan uspjeh. „Sjetit ćete se da je BRICS od samog početka bio odbačen i ignoriran od Zapada, smatrajući ga samo nekim konceptom. Ipak, BRICS je u 15 godina, koliko postoji, postigao puno više nego li se to predviđalo”.
Kubayi ističe da je blok osnovao međunarodnu instituciju za financiranje razvoja te promicao alternativne načine vođenja trgovine i lokalnih valuta.
Danny Bradlow, profesor iz Centra za unapređenje stipendija na Sveučilištu u Pretoriji, iznosi upozorenje. “Sve dok je to bilo samo pet zemalja, one su govorile o reformi globalnog ekonomskog upravljanja ili globalnog upravljanja općenito… Ali nisu učinile mnogo po tom pitanju. Problem je što postizanje sporazuma među pet država nije tako jednostavno. Sad, nakon što se članstvo proširilo, stvari će se dodatno zakomplicirati”, smatra.