Petrov i HDZ strašno su pogriješili kad su rekli da neće biti novih poreza

Orešković je u jednom od javnih nastupa najavio porez na nekretnine

Božo Petrov, čelnik Mosta
FOTO: PIXSELL

Jeremy Robbins uhićen je u travnju 2005. kada je prevozio dvije tone marihuane iz Arizone u Tennessee. Posjedovanje i trgovina zabranjenim narkoticima bili su samo dio njegove nevolje. Naime, Jeremy se ogriješio i o Zakon o porezu na neovlaštene supstancije koji je početkom te godine stupio na snagu u američkoj saveznoj državi Tennessee, a temeljem kojeg su dileri marihuane i kokaina obvezni na svoje ilegalne proizvode staviti porezne markice poput onih na kutijama cigareta ili bocama alkoholnih pića. Jeremy nije nabavio odgovarajuću vrijednost poreznih markica za svoj tovar marihuane pa mu je uskoro određena kazna od 1,1 milijun američkih dolara.

Zakon je propisao da se za svaki gram marihuane mora nabaviti porezna markica u vrijednosti od 3,5 dolara, a za svaki gram kokaina markica od 50 dolara. Budući da je djelatnost prodaje narkotika kazneno djelo dilerima je omogućeno da porezne markice nabavljaju anonimno. Do kraja 2006. dileri ilegalnih narkotika kupili su 726 poreznih markica vrijednih 3,5 milijuna dolara.

Inovativni propisi

Kada je 2009. Vrhovni sud države Tennessee proglasio zakon, koji je popularno nazvan Crack Tax, neustavnim, porezna uprava vratila je 3,7 milijuna dolara 161 dileru, a 2772 dilera nisu iz razumljivih razloga tražili povrat plaćenog poreza. Budući da sličan zakon imaju još 22 američke savezne države daljnji pravni i zakonodavni izazovi su više nego izvjesni.

Lista neobičnih i vrlo inovativnih poreznih propisa prilično je duga. Poreznici Ujedinjenog Kraljevstva bili su na neki način avangarda svog vremena. Tako je 1696. uveden porez na prozore, a 1784. poseban porez na nošenje šešira. Novozelandska vlada, suočena s obvezama koje je preuzela Kyoto protokolom o ograničenju emisije štetnih plinova, predložila je 2003. uvođenje poreza na plinove koje ispuštaju krave, ovce, svinje i druge domaće životinje. Polovica svih štetnih plinova koje stvara Novi Zeland dolazi s farmi te su prihodi od navedenog poreza trebali financirati istraživanje kojim bi se smanjila emisija 37 milijuna tona metana sadržanog u vjetrovima krava i ovaca. Žestoki protesti farmera uspjeli su spriječiti izglasavanje ovog zakona, koji će ostati zapamćen kao Fart Tax.

Ronald Reagan je, nakon dolaska na vlast 1980., počeo drastično smanjivati poreze. Nakon što je deficit skočio 2,6 posto BDP-a na 6, krenuo je u najveće povećanje poreznih prihoda u povijesti

Američki sportaši, igrači košarke, bejzbola i američkog nogometa, ipak nisu uspjeli spriječiti donošenje zakona kojim se oporezuju njihovi prihodi u saveznim državama u kojima igraju gostujuće utakmice. Tako je u više od 40 saveznih država na snazi Jock Tax, koji oporezuje posjetitelje gradova ili saveznih država ako ostvaruju prihode za vrijeme boravka u tom gradu ili državi. Naravno da je poreznicima najlakše pratiti boravak i registrirati zarade profesionalnih sportaša.

Hrana za van

Gradske vlasti Amsterdama nedavno su razveselile vlasnike pasa koji od početka ove godine više ne moraju plaćati porez na svoje ljubimce. Ali u nizozemskom gradu Den Haagu, porez za prvog psa je 111,96 eura godišnje, a drugi pas u kućanstvu će svog vlasnika koštati čak 287,40 eura na godinu. Većina njemačkih gradova primjenjuje Hundesteuer ovisno o pasmini te španijel i doberman nisu u istom cjenovnom razredu.

Prije nekoliko dana posjetio sam jedan od zagrebačkih fast food restorana koji posluje u sastavu lanca nespornog svjetskog lidera. Naručio sam hranu “za ovdje” i gazirano piće “za van”. Uz čudan pogled i besprijekornu uslugu dobio sam i račun koji po svom sadržaju nije odgovarao mojoj narudžbi. Sukladno važećim propisima na hranu i pića koja se konzumiraju unutar ugostiteljskog objekta primjenjuje se snižena stopa PDV-a od 13 posto, a na onu koja se iznosi van, standardna stopa od 25 posto.

Čudne stope PDV-a

Sve zalogajnice, restorani brze hrane i kiosci koji imaju barem jedan stol mogu primjenjivati jednu i drugu stopu. Ukupan prihod svih ugostiteljskih objekata zahvaljujući fiskalizaciji nije nikakva nepoznanica za Ministarstvo financija. Zadnji podatak koji se može pronaći na stranicama Državnog zavoda za statistiku je iz 2010. i odnosi se samo na poslovne subjekte čija je pretežita djelatnost ugostiteljstvo. Te godine njihov ukupan prihod iznosio je 9,2 milijarde kuna i ako se isti usporedi s podacima o potrošnji kućanstava, tri četvrtine prihoda nije ostvareno na teret kućnih budžeta. Samo pet država članica EU-a ima nižu stopu na ugostiteljske usluge od 13 posto, ali većina njih ne primjenjuje sniženu stopu na alkoholna pića i gazirane napitke.

Istodobno samo Mađarska ima višu standardnu stopu PDV-a od hrvatske, dok Danska ima jednaku. Ako se toj anomaliji pridoda i potpuno nelogičan odabir nekih prehrambenih artikala koji imaju sniženu stopu PDV-a od 5 odnosno 13 posto postavlja se pitanje opravdanosti zadržavanja postojećeg modela. Zbog čega sve vrste kruha imaju PDV od 5 posto, a njegovi osnovni sastojci brašno i sol punu stopu od 25 posto? Zašto bijeli šećer te jestiva ulja i masti imaju stopu od 13 posto, a sve mliječne prerađevine, voće i povrće 25 posto? Ova nesuvisla podjela traje dugi niz godina i protivna je svakoj ideji o zdravoj prehrani. Upravo one namirnice koje bi građani trebali izbjegavati ili konzumirati u minimalnim količinama imaju sniženu stopu PDV-a!

Prihodi i rashodi

U SAD-u je 46,5 milijuna ljudi 2014. bilo obuhvaćeno food stamp programom. Njihove EBT debitne kartice su svakog mjeseca bile napunjene s prosječno 125 dolara namijenjenih kupnji prehrambenih namirnica. Program koji je 1964. započeo kao pomoć za 360.000 najugroženijih dosegao je nakon pola stoljeća vrijednost od 74,1 milijardu dolara. Ako bi u Hrvatskoj bila primijenjena standardna stopa PDV-a za ugostiteljske usluge i prije navedene namirnice, povećanje poreznih prihoda bilo bi više nego dovoljno za beneficiranu prehranu jedne desetine svih građana. Toliko o navodnoj socijalnoj ulozi snižene stope PDV-a.

Proračunski deficit neće biti moguće smanjiti na prihvatljiv nivo bez istodobnog povećanja poreznih prihoda i smanjivanja dijela rashoda. Mandatar za sastav nove vlade Tihomir Orešković u jednom od svojih rijetkih javnih nastupa najavio je uvođenje poreza na nekretnine. Više je nego sigurno da do sada nije upoznat s prije navedenim poreznim nelogičnostima, ali ni s obećanjem koje su na zahtjev građanske udruge Lipa javno dali HDZ i Božo Petrov u ime zastupnika Mosta. Neposredno prije održavanja izbora obvezali su se da neće uvoditi nove poreze i povećavati postojeće. Udruga Lipa je to njihovo obećanje prezentirala u svim medijima i na društvenim mrežama uz poziv građanima da isto uzmu u obzir kod svog izbora kandidata.

Predizborna laž

Tako dano obećanje podrazumijeva uvjerenje da je naš porezni sustav i model savršen te da su moguće goleme uštede na rashodovnoj strani proračuna koje neće Hrvatsku ponovno gurnuti u recesiju, a dio građana u krajnju bijedu i siromaštvo. Ili da će svi zaboraviti još jedno predizborno obećanje. Ronald Reagan je 1980. izabran za američkog predsjednika obećavajući drastično smanjenje porezne presije. Nakon što je na početku svog mandata ispunio obećanje, proračunski deficit skočio je s 2,6 posto BDP-a na 6 posto u 1983.

Uvidjevši svoju pogrešku upustio se u najveće povećanje poreznih prihoda u mirnodopskoj povijesti SAD-a, ukinuvši cijeli niz poreznih olakšica i proširivši poreznu bazu. Broj zaposlenika IRS-a, američke porezne uprave, dosegnuo je rekord svih vremena.

Nova vladajuća koalicija može odmah priznati da je obećanje udruzi Lipa bilo samo još jedna predizborna laž, koja će na kraju daleko manje boljeti od bezizglednog pokušaja provedbe obećanog. Naravno da nitko ne očekuje hrvatske verzije crack taxa i fart taxa, nego izmjene u poreznom modelu, koje će biti na tragu svih tehnoloških i društvenih promjena te imune na utjecaje pojedinih interesnih skupina.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 16. siječnja 2015.