Planira li doista Trump, prije nego odleti iz Bijele kuće, pokrenuti rat protiv Irana? Evo što znamo

Danas je objavljena vijest da je američki predsjednik Donald Trump prošli tjedan razmatrao opcije napada na glavni iranski nuklearni pogon. Prema tvrdnjama američkih dužnosnika Trump je odustao od takvog dramatičnog koraka, ali sama činjenica da se raspitivao o mogućnostima bombardiranja uz Izrael najmoćnije vojne sile na Bliskom istoku uznemirila je zainteresirani dio javnosti. Odgovor Irana na špekulacije o napadu na postrojenje za koje u toj zemlji tvrde da ima isključivo civilnu namjenu bio je očekivano oštar, pa su odnosi sa SAD-om ponovno zategnuti. Pripremili smo pregled situacije koja je nastala naizgled bez razloga.

1. Trump je zaista istraživao mogućnosti za napad

Trump se raspitivao o opcijama za napad na sastanku u Ovalnom uredu koji je u četvrtak održao sa svojim glavnim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, uključujući i potpredsjednika Mikea Pencea, državnog tajnika Mikea Pompea, novog ministra obrane Christophera Millera i generala Marka Milleyja, načelnika glavnog stožera američke vojske, rekao je neimenovani američki dužnosnik.

Dužnosnik je potvrdio sadržaj sastanka u The New York Timesu, koji je izvijestio da su savjetnici nagovorili Trumpa da ne napada zbog rizika od šireg sukoba. “Tražio je opcije. Iznijeli su mu scenarije, a on je naposljetku odlučio ne ići dalje”, rekao je dužnosnik. Bijela kuća odbila je komentirati ta izvješća.

Prema pisanju nekih medija još uvijek prijeti opasnost da će Trump pokušati na neki način napasti iranski nuklearni pogon. Drugi mediji se pozivaju na mišljenje analitičara koji predviđaju da će predsjednik na odlasku narediti udare na iranske saveznike, poput šijitskih milicija u Iraku. U svakom slučaju, opasnost od eskalacije još nije prošla.

2. Iranski nuklearni program već dugo muči Trumpa

Riječ je o sporazumu koji su Iran i šest svjetskih sila postigli 2015. godine. Iran je tada pristao smanjiti broj centrifuga za obradu urana i količinu uskladištenog urana, te izgraditi istraživački reaktor tako da on ne proizvodi plutonij. Dogovoreno je i da će Međunarodna agencija za atomsku energiju provodit će nenajavljene inspekcije postrojenja.

Zauzvrat je Iranu obećano postupno ukidanje sankcija na izvoz nafte, bankarske poslove i druga područja. Donald Trump je SAD povukao iz sporazuma u svibnju 2018. godine, tvrdeći da postoje dokazi kako Iran razvija nuklearno oružje. Također je nametnuo nove sankcije Iranu. To je zemlju bacilo u najgoru gospodarsku krizu u povijesti, ove godine dodatno pogoršanu pandemijom koronavirusa.

Iako su ostale države potpisnice pokušale spasiti sporazum, Iran je od se od njega sve više udaljavao, sve dok početkom ove godine nije objavio kako ga potpuno napušta. Iranske vlasti izrazile su spremnost da se u sporazum vrate ako im se ukinu sankcije. Kako nije bilo šanse da Trump na to pristane, uslijedilo je razdoblje koje je obilježio rast napetosti u odnosima između Irana i SAD-a te američkih saveznika na Bliskom istoku.

3. Već neko vrijeme rastu tenzije

Samo ove godine dogodilo se nekoliko opasnih incidenata, od kojih je svaki mogao dovesti do rata. Generala Qassema Soleimanija, zapovjednika elitne jedinice Kuds u sklopu Iranske revolucionarne garde, ubile su početkom siječnja američke snage u Iraku, što je Iran i potaknulo da definitivno odustane od ograničavanja svog nuklearnog programa. Iranci su iz osvete za atentat raketama gađali američku vojnu bazu u Iraku, ali do eskalacije tom prilikom nije došlo.

Napetost je nastavila rasti kada je Iran srušio ukrajinski putnički avion sa 176 putnika i članova posade, među kojima je bilo i američkih građana. Iran je na kraju priznao odgovornost za rušenje zrakoplova, za što je okrivljena ljudska pogreška. Vojnog odgovora na taj incident nije bilo. Sredinom proljeća ponovo je zaiskrilo kada je Trump zaprijetio potapanjem Iranskih brodova u Perzijskom zaljevu, ali pandemija korone koja je teško pogodila obje države prigušila je zveckanje oružjem sve dok nije otkriveno da Trump razmišlja o napadu.

4. Iranu prijeti i Izrael

Kao što smo spomenuli, anonimni američki dužnosnik jučer je izašao s tvrdnjama da se Trump dva mjeseca prije odlaska iz Bijele kuće raspitivao o opcijama napada na Iran, potencijalno na pogon Natanz. Danas mu je odgovorio glasnogovornik iranske vlade, koji je rekao da njegova zemlja takvu akciju ne bi krotko otrpjela. „Bilo kakvo djelovanje protiv iranske nacije sigurno bi dobilo nemilosrdan odgovor“, rekao je glasnogovornik Ali Rabiei.

Na mogući sukob osvrnuli su se i Izraelci, najveći američki saveznici i najveći iranski neprijatelji u regiji. „Da sam Iranac, ne bih bio miran“ nakon ovog izvještaja, rekao je izraelski ministar energetike Yuval Steinitz. „Veoma je važno da Iranci znaju da će, ako doista krenu prema obogaćivanju uranija za nuklearno naoružanje, postati podložni napadu vojne moći Sjedinjenih Država, a možda i drugih zemalja“, dodao je Steinitz za izraelski vojni radio.

Glasnogovornik Rabiei je nakon toga Rabiei optužio Izrael za „psihološko ratovanje“ protiv njegove države. „Osobno ne smatram vjerojatnim da bi SAD htio uzrokovati nesigurnost u svijetu i regiji“, zaključio je glasnogovornik. Nakon sveg, očito je da popuštanja napetosti između Irana i SAD-a neće biti sve dok je u igri Donald Trump. No, njega bi za dva mjeseca trebao zamijeniti novi predsjednik.

5. Što će se promijeniti ulaskom Bidena u Bijelu kuću?

Iran se nada promjeni u američkoj politici nakon izborne pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima, poručio je iranski potpredsjednik Ešak Džahangiri prije desetak dana na Twitteru. “Doba Donalda Trumpa i njegova pustolovnog i huškačkog tima konačno je završilo …nadamo se da će SAD sada promijeniti svoju destruktivnu politiku”, napisao je Džahangiri. SAD bi se trebao vratiti svojim međunarodnim obavezama nakon izbora, dodao je iranski dužnosnik.

Joe Biden je pak obećao da će vratiti Sjedinjene Države u iranski nuklearni sporazum. Taj sporazum spriječio je iranski razvoj nuklearnog oružja, istaknuo je Biden koji smatra da je bila loša Trumpova odluka odbaciti takav sporazum kako bi pritisnuo Iran da preuzme dodatne obveze u pogledu balističkih projektila. Biden je obećao vratiti se u taj sporazum “ako Teheran pristane ponovno poštivati njegove odredbe” iz te planira “odlučnom diplomacijom i podrškom saveznika jačati i proširiti sporazum pri čemu će učinkovito spriječiti Iran da razvija aktivnosti koje destabiliziraju”.

Diplomati i analitičari kažu međutim da se to vjerojatno neće dogoditi preko noći, jer bi nepovjerljive protivničke strane jedna od druge zahtijevale dodatne obaveze. “Dvije se strane neće brzo i lako uskladiti. Trebat će vjerojatno šest mjeseci i moguće je da se neće moći dogovoriti”, rekao je Robert Einhorn, stručnjak za kontrolu oružja s instituta Brookings. Takve procjene neizravno su potvrdili Iranski dužnosnici, koji su rekli su da će se bilo kakvi pregovori morati održati nakon iranskih predsjedničkih izbora sredinom 2021. godine.