Sabor počeo raspravljati o kreditima u švicarcima, ministar Lalovac kaže da je to pitanje suverenosti države

Sabor je u četvrtak započeo raspravu o zakonskim prijedlozima kojima bi se omogućila konverzija u euro svih kredita vezanih uz švicarski franak, a ministar financija Boris Lalovac uvodno je naglasio kako je “svjetonazorsko i pitanje suverenosti države da ispravimo anomalije koje su se pojavile na tržištu, da se pokažemo da smo suverena država i zaštitimo svoje građane”.

Lalovac je naveo kako je uz švicarski franak vezano gotovo 90 posto stambenih kredita odobrenih u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Ustvrdio je kako u Hrvatskoj tada uopće nije bilo švicarskog franka kao valute, da su banke klijentima isplatile kune, a da su se u matičnim bankama u inozemstvu zadužile u euru.

Banke zaradile 3,5 milijardi kuna

U prilog toj tvrdnji naveo je podatke iz biltena HNB-a, po kojima su banke na tečajnoj razlici u tom razdoblju zaradile 3,5 milijarde kuna. Iako su banke istodobno izgubile 3,3 milijarde kuna na financijskim derivatima, Lalovac tumači da je riječ o derivatima koje su sklapale s matičnim bankama u Austriji i Italiji, pa je gubitak banaka u Hrvatskoj nadoknađen kroz dobit njihovih banaka-majki.

Upozorio je i kako u biltenu HNB-a stoji da su banke imale vrlo malu razinu izvora u švicarskom franku. “Kad govorimo o zaštiti investicija, govorimo da su ovdje investicije od strane austrijskih, talijanskih i drugih banaka u Republiku Hrvatsku ušle u eurima i da njihov povrat prema njihovim majkama mora biti u eurima”, tumači Lalovac.

Bankarski sustav pokazao pohlepu

Navodi da su problem sa švicarskim frankom i druge zemlje rješavale kroz posebne zakone, a pozvao se i na presude u korist dužnika u drugim zemljama. Kazao je kako je, primjerice, austrijski vrhovni sud presudio kako jedna banka dužnicima mora nadoknaditi štetu jer im je nedovoljno obrazložila rizik kredita u švicarskom franku.

“Ogromne su presude i kazne za bankarski sustav koji je u vremenima obilja novca na tržištu pokazao pohlepu, nemoralnost i nebrigu u rješavanju dugoročnih stambenih problema građana. Sad se postavlja pitanje hoćemo li da ti ljudi i dalje imaju agoniju jer se radi o njihovim stambenim problemima, pravu na dom, da cijeli život vraćaju a nikad neće vratiti svoj kredit, ili ćemo im dati mogućnost da ih izjednačimo sa onima koji su uzimali u eurima i kojima je zapravo osnovna supstanca cjelokupnog bankarskog sektora u Hrvatskoj bila u eurima”, rekao je.

Odbio je tumačenja da se država ne bi trebala miješati u tržišne odnose, ocjenivši kako su upravo sloboda tržišta i nepostojanje regulative dovele do problema sa “švicarcem”.

Oporba će podržati zakon, ali upozorava na nejasnoće

Saborska je oporba najavila potporu izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju te o kreditnim institucijama, koji će omogućiti konverziju u euro kredita u švicarskom franku, ali i upozorila kako se ne znaju financijski učinci zakona, budući da guverner HNB-a daje različite procjene.

“Nitko ne bi smio odrediti zakon s financijskim posljedicama, a da se ne zna ukupni trošak. Ovdje se ne zna je li u pitanju jedna milijarda, 3 milijarde, 8 milijarda ili možda 12. Tko zna s kakvom brojkom će se guverner svako jutro probuditi, uvijek je neka druga brojka”, rekao je Goran Marić (HDZ). Upozorio je i da predloženi zakon govori o povratu preplaćenog, što bi, smatra, značilo da su oštećeni i oni kojima je kredit već vraćen.

“Preplatili su oni koji su konvertirali i trgovačka društva i obrtnici i jedinice lokalne samouprave, svi su oni preplatili ali su ovim zakonom diskriminirani”, uvjeren je Marić.

Lalovac i HDZ-ov Marić složili se u jednoj stvari

Ministar Lalovac mu je, međutim, uzvratio kako bi takva logika otvorila pitanje kredita u njemačkim markama iz 1990-ih. “Ukoliko ovaj zakon prođe, svi će moći dokazivati, imat će lakše dokazivanje pred sudovima ukoliko krenu u neke individualne postupke da taj svoj dio preplate nazad i dobiju”, tumači Lalovac.

Suglasan je, međutim, s Marićevim kritikama na račun guvernera Borisa Vujčića. “U razgovoru s guvernerom kada smo prvi put predlagali ovaj zakon govorilo se oko 5 milijardi kuna, danas dolazimo do 8 milijardi kuna”, rekao je Lalovac.

Otvoreni sukob vlasti i banaka

Ovo je prvi javni sukob bankarskog sustava i Vlade, a kakav je već godinama u tijeku u SAD-u. Naime, 2010. godine Barack Obama potpisao je široku reformu bankarskog sektora, a predsjednik Američke bankarske udruge Edward Yingling takav potez nazvao je opasnim. Yingling, slično kao i hrvatski bankari, tvrdio da je da će Obamina reforma izazvati dugoročni kaos u američkom gospodarstvu. SAD doživljava ekonomski oporavak i gotovo nezabilježene stope nezaposlenosti.

Američki bankari pokušali su osvetiti se Obami dajući apsolutnu podršku njegovom protukandidatu Mittu Romneyju na predsjedničkim izborima 2012. godine. Romney, podršci unatoč, nije uspio ozbiljnije zaprijetiti Obami. Međutim, sva apokaliptična predviđanja i podrške Romneyu nisu ni blizu tako ozbiljne prijetnje kao one na račun hrvatske Vlade i ministara. Od prijetnji kaznenim mjerama i međunarodnim sudovima Vladi do ubrzanja tempa deložiranja korisnika kredita koji kasne s otplatom, banke na sve načine pokušavaju očuvati status quo.

Vlada premijera Zorana Milanovića, zakonom o konverziji kredita, našla se izmneđu dvije vatre. S jedne strane su tu banke i inozemni pritisci, s druge strane su građani u nezahvalnoj i gotovo neizlaznoj situaciji. Kako smo pisali u redakcijskom komentaru Telegrama, Milanović se sada, uoči izbora, uopće više ne može povući pa valja očekivati da će – svim pritiscima usprkos – zakon o konverziji spornih kredita u eure ipak biti donesen do kraja zasjedanja ovog saziva Sabora. Samo donošenje tog zakona ne govori, međutim, ništa o njegovoj trajnosti.