Politolog: 'U sekularnoj državi Crkva bi trebala biti vrlo oprezna kada je ovakav tip izjava u pitanju'
U emisiji Otvoreno bila je riječ o Crkvi i hrvatskoj politici
Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax povodom izbora navela je da su protiv međusobnih optuživanja, diskreditiranja drugih političkih opcija i kandidata, kršenja ustavnih odredbi i narušavanja ustavnopravnoga poretka države.
Je li se time Crkva svrstala u jednu stranu i koliko je hrvatsko društvo zaista polarizirano? Tajnik komisije HBK Vladimir Dugalić u večerašnjem Otvorenom odbacio je navode kako su se današnjim istupom svrstali na određenu stranu. “Mislim da izjavu treba staviti u kontekst i vidjeti zašto se komisija oglašava o izborima ili o nekim drugim važnim događajima u hrvatskom društvu”, rekao je u razgovoru za HRT.
Dodaje kako je jasno naglašeno da je primarni cilj izvesti što više ljudi na birališta. “Cilj je potaknuti vjernike, katolike, ali i sve ljude dobre volje da izađu na izbore. To je primarna i temeljna poruka ove izjave”, navodi Dugalić i dodaje da izlazak na izbore nije “samo građanska, nego i vjerska dužnost, jer vjera nije samo privatna stvar, nego ima i svoju društvenu dimenziju”.
‘Polarizacija u društvu velika i duboka’
Politolog Branko Caratan poziva na oprez kod istupanja vjerskih organizacija u javnosti uoči izbora. “U sekularnoj državi, Crkva bi trebala biti veoma oprezna kada je ovakav tip izjava u pitanju. Mislim kako je ovdje važno reći da u određenim situacijama takva izjava može biti povijesno korisna. Npr. izjava kardinala Josipa Bozanića o grijehu struktura koja je sigurno bila veoma značajna”, podsjetio je.
Navodi da je “polarizacija u hrvatskom društvu veoma velika i duboka”. “Izjava koja upozorava na nekoliko problema može biti i korisna, s tim da Crkva mora biti veoma oprezna da njeni stavovi ne budu shvaćeni kao zagovaranje političkih opcija”, istaknuo je Caratan.
Kaže da je Crkva u izjavi “izrazito naglasila problem korupcije, iako je reakcija na izjavu došla uglavnom s oporbene strane“. “Trebalo bi očekivati da će i vladajuća stranka na to reagirati, jer je poznato da za korupciju ne može biti odgovorna oporba, nego vladajuća struktura”, zaključio je Caratan.