Porazne brojke. OPG-ovi lani od otkupljivača zaradili 132 milijuna eura manje nego 2022. Dva su glavna krivca za to

Ova je statistika i više nego dobar pokazatelj kretanja u hrvatskoj poljoprivredi.

FOTO: Telegram/Pixsell

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva lani su u prodaji svojih proizvoda većim tvrtkama zaradila 20 posto manje novca nego godinu dana ranije. To je posljedica pada cijena žitarica, ali i smanjenja proizvodnje. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je u 2023. godini vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG) bila 534,2 milijuna eura, što je 19,9 posto manje nego u 2022.

Uz to su tvrtke ostvarile 916,6 milijuna eura prodajući robu iz vlastite proizvodnje i vrijednost prodaje vlastitih proizvoda zadržala se na razini 2022. godine. Na kraju je ukupna vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda bila 1,45 milijardi eura i pala je za 8,4 posto u odnosu na 2022. godinu, objavio je DZS.

Iako ne obuhvaća baš svaku transakciju u poljoprivredi, pa tako ni proizvode koje OPG-ovi samo stavljaju na tržište i izbjegavaju otkupljivače, ova je statistika i više nego dobar pokazatelj kretanja u hrvatskoj poljoprivredi.

OPG-ovi na žitaricama izgubili sto milijuna eura

Ona pokazuje da OPG-ovi otkupljivačima najvećim dijelom prodaju žitarice i kravlje mlijeko, jer čak 55 posto novca koji su zaradili otpada na ta dva poljoprivredna proizvoda. I to čak i u godini u kojoj su značajno pale cijene žitarica. Prosječna cijena žitarica lani je bila 175 eura po toni, dok je godinu dana ranije bila 290 eura.

Obiteljska gospodarstva na prodaji žitarica otkupljivačima lani su izgubila više od sto milijuna eura upravo zbog tog pada cijena. Iako, taj je loš rezultat dijelom posljedica i pada proizvodnje, odnosno prinosa na poljima. Hrvatski ratari, kao i većina proizvođača žita u Europskoj uniji, žale se da je pad cijena uslijedio zato što se na tržištu pojavilo jeftinije ukrajinsko žito, koje bi kroz EU trebalo biti samo u prolazu. U godini kad ukrajinsko žito nije dolazilo na EU tržište, odnosno 2021., OPG-ovi su prodajući žito otkupljivačima zaradili ukupno 209 milijuna eura, što je 20 posto više nego lani.

Cijene ostalih biljnih proizvoda, kao i stočnih proizvoda, porasle su. S obzirom na pad proizvodnje pšenice, krumpira, kravljeg mlijeka, to je poskupljenje spriječilo još veći pad vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda.

Proizvođačka cijena mlijeka rasla 20 posto, proizvodnja mlijeka pala 7 posto

U 2022. godini cijene poljoprivrednih proizvoda, u što su uključene i žitarice, eksplodirale su. Lani se taj rast usporio, prema kraju godine je stagnirao, no prosječne proizvođačke cijene u otkupu i prodaji bile su, ovisno o proizvodu, od deset do 65 posto veće nego u 2022. Tako je primjerice proizvođačka cijena kravljeg mlijeka lani bila za gotovo 20 posto veća od one koju u svojim statistikama za 2022. godinu navodi DZS.

Time je spriječen još veći pad prihoda OPG-ova. Mlijeko se u Hrvatskoj još uvijek dominantno proizvodi na obiteljskim gospodarstvima, ali i ta se proizvodnja s godinama sve više gasi. Lani je pala za sedam posto u odnosu na godinu dana ranije.

Pada udio mlijeka u vrijednosti otkupa i prodaje stočarskih proizvoda

Mlijeko ima najveći udio u vrijednosti stočarstva. Taj udio, unatoč rastu cijena sirovog mlijeka, zbog smanjenja proizvodnje godinama pada. Tako je lani udio mlijeka u vrijednosti otkupa i prodaje stočnih proizvoda bio 26,3 posto i pao je za dva i pol postotna poena u zadnjih pet godina. Rasle su i proizvođačke cijene svinja, goveda, jaja.

Isto je i s većinom biljnih proizvoda, pa je tako proizvođačka cijena crvenog luka porasla za 65 posto, mrkve za 50 posto, kupusa za 50 posto.