Analiza Jagode Marić. Proizvodnja u poljoprivredi pada, a vladajući se hvale da joj je vrijednost sve veća. Evo što je pravi razlog
Premijer Andrej Plenković voli isticati da je poljoprivredna proizvodnja u 2022. godini dosegnula vrijednost od 3,2 milijarde eura
U Hrvatskoj je lani u prosjeku mjesečno prikupljeno 31.415 tona mlijeka, podaci su to Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na 2022. godinu otkup, a to znači i proizvodnja mlijeka, pao je za sedam posto. Tako je i lani nastavljen pad proizvodnje mlijeka, a o istom trendu svjedoče i podaci DZS-a o broju goveda ili svinja u klaonicama.
Nedavno je statistički ured objavio i da je pala proizvodnja pšenice, iako su ratari, barem prema službenim podacima, zasijali više hektara nego godinu dana ranije, ali je kao i kod krumpira prinos bio slabiji. Iako je riječ o tek nekoliko proizvoda, ali onih temeljnih, najbolje to pokazuje da se poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj smanjuje.
Premijer se hvali, ali postoji jedan problem
Ipak, u Vladi radije govore o tome kako vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste, nedavno je ponovno o tome pričao i premijer Andrej Plenković. On posebno voli isticati da je poljoprivredna proizvodnja u 2022. godini dosegnula vrijednost od 3,2 milijarde eura, što je 50 posto više nego 2016. godine kad je započeo njegov mandat. Uvjeren je premijer kako će podaci pokazati da je u 2023. godini porasla vrijednost poljoprivredne proizvodnje na, kako je kazao nedavno u Osijeku, “rekordne 3,3 milijarde eura”.
I vjerojatno je u pravu, što hrvatska poljoprivreda manje proizvodi, to je vrijednost njezinih proizvoda veća, pravilo je koje vrijedi posljednje tri godine. Za to postoji i jednostavno objašnjenje – inflacija, koja je u Hrvatskoj posebice snažna kad je u pitanju hrana. Tako je moguće da i odnosu na 2016. godinu Hrvatska proizvodi manje mlijeka, da uzgoji manje goveda i svinja, da su prinosi krumpira i žitarica manji, a da to izraženo u eurima daje 50 posto veći iznos. Premijer je naravno s 2016. godinom usporedio tek vrijednost u eurima, ali ne i proizvedene količine.
U čemu se krije tajna veće vrijednosti
Proizvedene odnosno prikupljene količine mlijeka manje su za 23 posto nego 2016. godine. Lani se, kako smo već naveli, mjesečno prikupljalo u prosjeku nešto više do 31 tisuće tona kravljeg mlijeka, a 2016 godine mjesečni prosjek je bio 40,8 tisuća.
No, 2016. godine proizvođačka cijena mlijeka, pokazuju podaci DZS-a o otkupu i prodaji u poljoprivredi, bila je 0,31 euro, dok je lani u trećem tromjesečju bila 0,50 eura, odnosno 61 posto veća. Tako ni uz manju proizvodnju nije teško dobiti veću vrijednost. I to što je u klaonicama bilo 16 posto manje goveda nego 2016. godine, a čak 26 posto manje teladi, opet može dati veću vrijednost jer je, primjerice, otkupna cijena teletine u tom periodu povećana 62 posto. Rasla je i cijena jaja, 70 posto.
Potpore porasle 48 posto u odnosu na 2016.
Smanjenje proizvodnje najvažnijih proizvoda dogodilo se uz snažan rast potpora koje poljoprivreda dobiva. U 2016. godini je, prema Vladinu godišnjem izvješću o potporama, isplaćeno 657,1 milijun eura potpora u poljoprivredi, dok je lani vrijednost potpora bila 973,29 milijuna eura, odnosno 48 posto veća.
Tako iznos potpora doseže gotovo trećinu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. I u nastavku lanca proizvodnje hrane ima problema, zaostajanje se prelilo i na prehrambenu industriju, koja je lani pala za 2,6 posto u odnosu na godinu dana ranije.
Vlada se 2020. zaklinjala u samodostatnost
No, premijer i dalje poručuje da su “hrvatsko selo i poljoprivreda kralježnica sigurnije i ekonomski suverenije Hrvatske u pogledu samodostatnosti u proizvodnji te opskrbi sigurnom i zdravom hranom”. Samodostatnost je Vlada posebice promovirala nakon izbijanja epidemije koronavirusa, ali se u tri godine malo toga dogodilo.
Hrvatska je i dalje samodostatna kad je u pitanju proizvodnja žitarica, no u odnosu na 2020. godinu proizvodi manje mlijeka i krumpira i kupusa i i uzgaja manje goveda. Čak je manja i proizvodnja žitarica. Proizvodnja mlijeka je u odnosu na pandemijsku godinu pala 13,34 posto, goveda 6,45 posto, a krumpira za više od 25 posto.