Potvrđene sumnje čuvenog hrvatskog franjevca: dominikanci su lažiranom papinskom bulom stvorili mit od djela Tome Akvinskog
U autentičnost sadržaja pretisaka papinske bule prvi je posumnjao Karlo Balić
Toma Akvinski, jedan od najutjecajnijih kršćanskih filozofa i teologa, svoj velik utjecaj na crkvenu doktrinu duguje lažnom prijepisu i pretisku ključnog vatikanskog dokumenta, tvrdi se u novoj knjizi u kojoj je iznesena teza da je dominikanski red, kojem je Toma pripadao, u spomenuti pretisak ubacio sitnicu da su njegovi spisi “djela Božja”. Riječ je o papinskoj buli iz 1323. kojom je objavljena Tomina kanonizacija, a dominikanci su intervenirali kako bi spriječili bilo kakvo osporavanje njegovih ideja.
Rita Monaldi, talijanska novinarka i koautorica knjige “Shakespeareov Dante III” tvrdi da “nitko nije mogao ni zamisliti da se ovim tekstom manipuliralo, ali baš je taj tekst Akvinskog učinio gotovo nepogrešivim u očima katolika stoljećima”.
Obilježava se 750. godišnjica smrti
Vatikan ove godine obilježava 750. godišnjicu smrti Tome Akvinskog, čime će odati počast njegovom utjecajnom pisanju koje se bavilo raznim temama, uključujući sudbinu. Njegova djela nadmetala su se s djelima suvremenih mislilaca poput Ivana Duns Scota, škotskog franjevačkog fratra. Do 1879. godine Akvinski je bio toliko cijenjen da je papa Leo XIII naredio svim sjemeništima da podučavaju njegovu teologiju, tvrdeći da ona sažima doktrinu Crkve.
Monaldi i njezin koautor Francesco Sorti kažu da su katolici stoljećima štovali djelo Tome Akvinskog, zahvaljujući kontinuiranim novim reprintima papinske bule, a u kojoj se tvrdi da je, osim što je pisao “djela Božja”, i osobno bio obdaren nečim posebno božanskim.
“Originalna bula, čiji smo jedan primjerak pronašli u arhivu u Toulouseu u Francuskoj, a drugi u Vatikanu, je drugačija od pretisaka. Tamo se njegova pisanja nazivaju samo ‘djelima’ i odnose se samo na to da mu je Bog podario milost, ali ništa više od toga”, kaže Sorti.
Dominikanci stoljećima dilali manipulaciju
Dva originala nisu nikada bila lako dostupna, ali dominikanci, koji su imali pristup ranim tiskarskim strojevima, “osigurali su da njihova manipulirana verzija bule cirkulira generacijama”. Najranija verzija koju su objavili datira iz 1505. godine, otkrili su autori knjige. “Tijekom stoljeća bula je citirana ili reproducirana u ‘namještenoj’ verziji u stotinama drugih tekstova, uključujući u školskim i sveučilišnim priručnicima”, kažu autori.
Franjevački teolog Karlo Balić, rodom iz sela Katuni nedaleko od Omiša, tridesetih je godina prošlog stoljeća objavio svoje sumnje da je papinska bula Redemptionem misit bila prerađena tijekom ponovnog tiskanja. “Međutim, to je prošlo nezapaženo budući da je pisao u opskurnom teološkom časopisu na hrvatskom jeziku, možda kako ne bi raspirivao tradicionalno franjevačko rivalstvo s dominikancima”, pišu autori. Balić je, inače prilično ugledan medievalist u svjetskim razmjerima i cijenjen kao stručnjak za djelo Dunsa Scota.
Pripisivala su mu se i čudesa nakon smrti
Nakon smrti, tijelo Tome Akvinskog je skuhano kako bi se njegove kosti mogle koristiti kao relikvije. Poklonici su tvrdili da su se događala čuda u njegovoj grobnici nedugo nakon što je umro.
Njegovo djelo i teorije o vjeri, koje su postale poznate kao tomizam, osporio je Duns Scot, škotski fratar, piše The Times. “Jedan od znakova kako je Toma izbio na vrh je to što su Scotovi neprijatelji osigurali da izraz ‘glupan’ (dunce), temeljen na njegovom imenu za opisivanje idiota, postane dobro poznat”, rekao je Sorti.