Preminuo čuveni splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić
Tijekom dugogodišnje karijere bavio se turizmom, brodarstvom, energetikom, bankarstvom i kabelskom televizijom
Iako se uspješno bavio biznisom i imao tvrtke u nekoliko industrija, Buljubašić je bio nesvakidašnja pojava, istaknuto neobična u hrvatskom poslovnom svijetu: bio je neformalan i direktan, rijetko je hodao u odijelima, samog sebe opisivao je kao lijenčinu i hedonista koji se mrzi rano buditi. Kritizirao je negativne tendencije u globalnom kapitalizmu i isticao pozitivne strane jugoslavenskog socijalizma
U 64. godini života preminuo je čuveni splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić, potvrđeno je Telegramu danas. Preminuo je na Sardiniji, od posljedica teškog moždanog udara. Rođen 1960. godine u Splitu, Juroslav Buljubašić, jedan od ključnih poslovnih ljudi Dalmacije u posljednjih tridesetak godina, tijekom dugogodišnje karijere bavio se turizmom, brodarstvom, energetikom, bankarstvom i kabelskom televizijom.
Kraće je vrijeme bio i politički aktivan, kao član HNS-a i osnivač neovisne političke liste Velo Misto u Splitu, koja je često bila u sukobu s ondašnjim gradonačelnikom Željkom Kerumom. Bio je počasni konzul Čilea i potpredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Prije nekoliko godina objavljeno je kako je Buljubašić prvi čovjek iz Hrvatske koji je uplatio rezervaciju sjedala za svemirski let u organizaciji Virgin Galactica.
Bio je jedan od najvećih privatnih brodara u Hrvatskoj, vlasnik nekoliko hotela i putničke agencije, i osnivač Splitsko-dalmatinske banke, a raditi je počeo već u osnovnoj školi, kada je krenuo s prodajom sladoleda i istovarom robe s brodova. Prvi biznis pokrenuo je nakon završene srednje tehničke škole, kada je vikendom preprodavao salatu i krizanteme na zagrebačkom Britancu.
Prodao tvrtke i investirao u Appleu, Teslu…
Prije nekoliko godina dao je veliki intervju, u kojem je izjavio kako je prodao gotovo sve svoje privatne biznise i odlučio investirati u velike globalne kompanije. “Imam dionice u najmanje 50 tvrtki, u Appleu, Samsungu, Tesli, Bookingu…”, izjavio je Buljubašić te 2017. godine.
“Lijepo je to. Jedan telefonski poziv brokeru i izađeš iz tih dionica. I ne zanima te što će se tamo desiti, a da imaš tvornicu, dobio bi tamo proljev. Budući da ne možeš poraziti globalni kapitalizam, onda radiš što i oni”, kazao je tada.
Iako se uspješno bavio biznisom i imao tvrtke u nekoliko industrija, Buljubašić je bio nesvakidašnja pojava, istaknuto neobična u hrvatskom poslovnom svijetu: bio je neformalan i direktan, rijetko je hodao u odijelima, samog sebe opisivao je kao lijenčinu i hedonista koji se mrzi rano buditi.
‘Samo političari su zadovoljni ovim stanjem’
Kritizirao je negativne tendencije u globalnom kapitalizmu i isticao pozitivne strane jugoslavenskog socijalizma. Osim prema globalnom kapitalizmu, bio je kritičan prema hrvatskoj politici i rezultatima Hrvatske u prvih nekoliko desetljeća samostalnosti.
“Kada se 1990. stvarala hrvatska država, mišljenja su bila da će biti bolja od Jugoslavije. A na kraju je ispalo da nije dobra ni za hrvatske vojnike, koji su završavali po zatvorima vani, ni za hrvatske radnike, ali ni za hrvatske poslodavce – kojih više nema ili ih je malo”.
“Nitko nije zadovoljan osim političara, a čak i oni nalaze sve manje zadovoljstva u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo”, izjavio je. “Do 1990. sam mislio da je titovski samoupravni socijalizam loš, da ga treba mijenjati i da će kapitalizam biti puno bolji. S odmakom od 27 godina mogu kazati da je, nažalost, u ovom kapitalizmu Hrvatskoj ostalo vrlo, vrlo malo. Bez obzira na to što mi mislili o Titu – ružnih stvari je sigurno napravio, od Bleiburga do Golog otoka – ali u Hrvatskoj smo imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, škole, vrtiće, kazališta, sportska društva, klubove…”, izjavio je.
Prodavao salatu i cvijeće na Britancu
“Točno, bio je jednopartijski sustav, i kad kažu da su se branili vjerski osjećaji, dijelom je to točno, Crkvi se nije dopuštalo da bude društveni čimbenik, što je za Crkvu zapravo bilo bolje. Ali ja sam i kršten i krizman i bio sam ministrant, i nisam imao nikakvih neugodnosti”.
Juroslav Buljubašić rođen je u splitskoj kući, u neposrednoj blizini crkve Sv. Frane na Rivi, poznatijoj kao Bajamontijeva palača. Roditelji – otac Tomo, vozač, i majka Marija, domaćica – u Split su doselili 1955. godine iz sela Župa u Imotskoj. Ime je dobio po vrhu Biokova, na kojem se nalazi kapelica Sv. Jure, a Buljubašić se znao šaliti kako je pola sela dobilo isto ime.
Nakon završene osnovne i srednje tehničke škole, Buljubašić se zaposlio u pošti, pa je preko tjedna montirao telefonske centrale, a vikendom bi vozio u Zagreb i na Britancu preprodavao salatu i cvijeće iz Podstrane, mjesta pored Splita iz kojeg je Buljubašićeva supruga Gordana. Radi toga je, pričao je, dugo vremena imao nadimak “salatar”.
Najveći privatni brodar u Hrvatskoj
Sredinom osamdesetih imao je vlastitu tvrtku naziva SME, za montažu telefonskih centrala i uređaja, postavljao je prve faks mašine u Hrvatskoj, a rano se bacio i u biznis sa satelitskom antenama. Od ranih devedesetih krenuo je u posao s putničkim brodovima: 1993. godine njegovom su linijom povezani Split i Ancona. Taj je posao razvijao godinama, dok nije postao najveći privatni brodar u Hrvatskoj, a zatim se bacio i na turizam, kroz luksuzne hotele, apartmane i putničku agenciju.
U javnim istupima nije krio prijateljstvo s bivšim premijerom Sanaderom, s kojim je ostao dobar i nakon otkrića afera i kaznenih procesa. “Da, dobar sam s njim”, izjavio je 2017. u jednom intervjuu za Globus. “Ali dobar sam si ja i s Bajićem”, kazao je, misleći na bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića.
U intervjuima je prepričavao kako je upoznao bivšeg premijera i državnog odvjetnika, koji će Sanadera kasnije procesuirati. “Upravo ja sam upoznao Sanadera s Mladenom Bajićem! Kako? Pa skupa su išli u školu na Marjanu, u istu školu u koju sam i ja išao – ali u različitim periodima. Znao sam, dakle, i jednog i drugog, pa smo, kad je bila smjena vlasti, oko 2004., išli zajedno i na ručak. Ili na kavu, tu negdje, u Splitu…”, pričao je.
Kritizirao banke zbog švicarca
U istupu za Telegram 2016. godine, Buljubašić je, kao osnivač Splitsko-dalmatinske banke koja je morala u stečaj, bio kritičan prema bankarskom sustavu, HNB-u i kreditima u švicarcu. “Male banke u Hrvatskoj građanima nisu nudile kredite u švicarskim francima jer nije bilo štednje u švicarcima”.
“To su napravile strane banke, kojima nije bilo dopušteno kreditiranje švicarcima u svojim zemljama, pa su uvozile švicarske franke iz svojih domicilnih banaka i zaduživale Hrvate. Kreditiranje u švicarskim francima pretvorilo se u pljačku građana, zbog koje su mnogi ostali bez domova i imovine,” izjavio je za Telegram.
“Da je HNB bio hrvatski i da je štitio interes hrvatskih građana, to se ne bi dogodilo. I sada imate situaciju da su kamate na štednju sve manje, zaduživanje za tvrtke i građane je najskuplje u Europi, što nas sve skupa još dublje gura u financijsku ovisnost i ponor. Uz sve to, sada imamo kreditni rejting označen kao smeće, a HNB i dalje kaže kako dobro radi svoj posao. HNB kaže da dobro radi, a krediti za građane i tvrtke najskuplji su u EU”, kazao je.
Hotele prodao sinovima i planirao putovati
Prije petnaestak godina, Buljubašić je objavio kako u svojim tvrtkama više neće imati većinske udjele, već će se spustiti na maksimalno 30 posto dionica. “Jedan mi je Englez rekao, ako želiš guštati, budi manjinski vlasnik, i ja sam ga poslušao”, izjavio je 2009. godine. “Nije to uopće teško razumjeti. Ako si ti većinski, onda svi problemi idu tebi. A ovako…”
Za kćer Sandru znao je govoriti kako je jedina na njega i želi se baviti poduzetništvom, a sinovima je prije nekoliko godina prodao svoje splitske hotele. Odlučio ih je prodati, a ne pokloniti, kazao je, “da ne osjećaju da su od mene nešto dobili, nego da su to i svojim radom zaslužili”.
“A drugo, ja sebi želim osigurati mirnu i ugodnu starost. Sinovima sam prodao hotele za svoj equity, koji je bio uložen u te hotele, a oni će meni vraćati iz svoje buduće dobiti u sljedećih 20 godina. Dakle, dio svog profita ustupaju meni praktički kao rentu. A što ću ja s tom rentom? Otići ću u one kutke svijeta na kojima još nisam bio ili bih ih želio ponovno posjetiti”.