Pročitajte što je guverner Vujčić napisao u pismu Vladi koje ima prilično dramatičan zaključak
Iz HNB-a stigla reakcija na vladin model rješavanja kredita u švicarcima
U Mišljenju Hrvatske narodne banke koje je objavio Jutarnji list stoji prilično dramatičan zaključak da bi realizacija plana konverzije kredita u švicarskim francima u eure mogla dovesti do financijske i makroekonomske nestabilnosti Hrvatske.
Iz očitovanja guvernera Borisa Vujčića o predloženim promjenama zakona upućeno ministru financija Borisu Lalovcu jasno je da HNB ne podržava predloženi model konverzije kredita u švicarcima, koji će prema trenutnim procjenama banke koštati između 7 i 8 milijardi kuna.
Uz napomenu da nije moguće u danom roku precizno izračunati trošak konverzije pa tako i ekonomske učinke koje će iz konverzije proizići, sve projekcije HNB-a o vladinom modelu su izrazito negativno nastrojene.
Uz problematiziranja i nagađanja ekonomskih učinaka konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure, HNB upozorava na pitanje ustavnosti izmjene zakona i tehničke detalje provedbe, te na potrebu konzultiranja sa Europskom cetralnom bankom oko provedbe rješenja za kredite u švicarcima.
Gubitak deviznih pričuva
U HNB-u smatraju da bi predloženi model konverzije mogao znatno utjecati na gubitak međunarodnih pričuva i stvoriti dodatan rizik za deviznu likvidnost, te dovesti u pitanje stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske.
Hrvatska narodna banka dodaje da je već ionako zaprimila upozorenje MMF-a o niskim deviznim rezervama i navodi da “u tom kontekstu svaki gubitak pričuva zbog potreba usklađivanja valutne pozicije banaka povezane s gubitkom iz konverzije CHF kredita u eure, nepovoljno utječe na pokazatelje njihove adekvatnosti”.
HNB se boji pada kreditnog rejtinga
Naime, u slučaju da MMF negativno ocijeni devizne pričuve, u HNB-u se pribojavaju negativnih reakcija financijskih agencija koje ocjenjuju kreditni rejting Hrvatske. “U slučaju da dođe do rušenja kreditnog rejtinga, zaduživanje će, uz ostale neizmijenjene uvjete poskupiti, ali i učiniti teže dostupnim, zaduživanje RH na međunarodnom tržištu”, tvrde u HNB-u.
Izostanak pozitivnih učinaka
U pogledu učinaka, u priopćenju HNB-a se navodi da će smanjenje anuiteta i glavnice utjecati na povećanje raspoloživog dohotka kućanstava za samo 0,1 do 0,2 posto. No, već u sljedećem paragrafu nagađaju da bi “potreba kompenziranja nepovoljnih fiskalnih učinaka konverzije kroz jaču fiskalnu prilagodbu mogla u kratkom roku poništiti pozitivne učinke na raspoloživi dohodak kućanstava.”
Nadalje, HNB ističe kako je upitno “u kojoj će mjeri kućanstva koja budu sudjelovala u konverziji povećati osobnu potrošnju, jer bi dio povećanog raspoloživog dohotka mogla preusmjeriti na daljnje razduživanje (u smislu vraćanja drugih kredita i smanjenja minusa po tekućim računima) a ne na rast osobne potrošnje.”
Utjecaji na kreditiranje
HNB iznosi bojazan da će se takav razvoj događaja negativno odraziti u smislu daljnje smanjivanje raspoloživosti kredita, kao i povećanje njihove cijene. “U okruženju već potisnute kreditne aktivnosti banaka, aktivne kamatne stope i uvjeti kreditiranja mogli bi se pogoršati radi percepcije povećanog kreditnog rizika što bi moglo zaustaviti ili obrnuti trend postupnog pada kamatnih stopa na kredite, koji je prisutan već nekoliko godina, te nepovoljno utjecati na oporavak kreditiranja stanovništva i nefinancijskih trgovačkih društava uz povratni učinak na dinamiku oporavka gospodarske aktivnosti.”
U tom slučaju, banke bi mogle povisiti kamatne stope za kreditiranje države koje su trenutno na povijesno niskim razinama, kaže HNB i zaključuje “da bi to uz očekivani pad prihoda od poreza na dobit dodatno povećalo proračunski manjak kroz povećanje kamatnih rashoda, što sve skupa otežava proces fiskalne prilagodbe.”
Gubitak povjerenja u domaću valutu
U mišljenju HNB-a se navodi i to da će ovakav scenarij dovesti i do smanjenja povjerenja u domaću valutu. Realizacijom predloženog modela konverzije dužnici čiji su krediti u švicarcima pretvoreni u eure imali manje rate od građana koji su kredite dizali u kunama, jer su potonji plaćali veću kamatnu stopu upravo zbog zaštite od tečajnog rizika.