Procurio Trumpov tajni plan za mir u Ukrajini. Ukratko, prvog dana u Bijeloj kući natjerao bi Kijev na predaju Krima i Donbasa
Potencijalni predsjednik SAD-a obećava okončati rat 'unutar 24 sata'
Američki mediji su, pozivajući se na “ljude upoznate s planom”, doznali što točno bivši američki predsjednik Donald Trump, koji se ove godine bori za povratak u Bijelu kuću, namjerava učiniti za postizanje mira u Ukrajini. Plan, koji se sigurno neće svidjeti Ukrajincima, ukratko glasi da Kijev ustupi poluotok Krim i pograničnu regiju Donbas kao danak za mir s Rusijom. Trump je prilično samouvjeren pa kaže da je taj plan “kamen temeljac” pregovora o miru između Kijeva i Moskve, a kani ga pokrenuti unutar 24 sata nakon svog reizbora.
Trumpov plan, ako je točan, bio bi vrlo oštar zaokret u odnosu na politiku aktualnog predsjednika SAD-a Joea Bidena. Premda je Trump nekoliko puta već rekao da može okončati rat u Ukrajini, još uvijek treba javno iznijeti kako to kani postići. Iz njegova su izbornog stožera opovrgnuli izvješća u američkim medijima, tumačeći da “dolaze iz neimenovanih i neinformiranih izvora koji nemaju pojma što se događa ili što će se dogoditi”.
Neki stručnjaci za vanjsku politiku smatraju da bi Trumpov plan nagradio ruskog predsjednika Vladimira Putina i oprostio kršenje međunarodno priznatih granica silom, odnosno, pripajanje dijelova Ukrajine Rusiji.
Sve više republikanaca protiv pomoći
Mađarski premijer Viktor Orban je nakon prošlomjesečnog sastanka s Trumpom rekao da je uvjeren da će bivši predsjednik, ako ponovno dođe na vlast, ukinuti Ukrajincima financiranje koje im je omogućilo da se odupru Rusiji. “On neće dati ni penija za ukrajinsko-ruski rat. Zato će taj rat završiti”, rekao je Orban pa dodao da Trump ima “prilično detaljne planove” o tome kako okončati sukob, piše Telegraph.
Prema pisanju Washington Posta, Trump vjeruje da Rusija i Ukrajina imaju jednako snažnu želju za izlaskom iz rata. Istovremeno, sve više republikanca se protivi kontinuiranoj potpori Ukrajini, a Kongres već neko vrijeme odbija usvojiti novi sveobuhvatni paket financijske pomoći.
Biden uspio naći nešto novca za Ukrajinu
Biden je prošlog mjeseca uspio zaobići prepreke koje je postavio Kongres pa je pronašao 300 milijuna dolara u postojećem proračunu Pentagona koje je poslao kao kratkoročnu pomoć Kijevu. “Ovo streljivo će pomoći Ukrajini, ali samo na kratko”, rekao je Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
No, Bidenova administracija je priznala da je takav paket pomoći “neadekvatan za održavanje ukrajinskog otpora na duge staze”. Neki od više rangiranih republikanaca, posebice senator iz Južne Karoline Lindsey Graham, izrazili su zabrinutost zbog Trumpove nevoljkosti da podrži činjenicu da je Krim dio Ukrajine, no takvi su u manjini, pogotovo u Zastupničkom domu.
“Cijelo vrijeme, kad god se vidim s Trumpom, s njim pričam isključivo o Ukrajini. Putin mora platiti, on ne smije biti pobjednik na kraju ovog rata”, izjavio je Graham.
Trumpov blagonakloni odnos prema Putinu
Trumpov plan je u skladu s njegovim pristupom koji je imao i u vrijeme kad je bio u Bijeloj kući. Kao predsjednik, ponašao se kao i kad se bavio biznisom: skloniji je bio “hvalisavim i teatralnim” sastancima na vrhu umjesto razrađenim i detaljnim politikama. Bio je vrlo samouvjeren u svoje pregovaračke vještine, a istovremeno užasno nestrpljiv s procedurama i trajanjem konvencionalnih diplomatskih protokola. Takav pristup obilježio je njegovu vanjsku politiku.
U svojih osam godina neformalnog vodstva Republikanske stranke, Trump je doveo do oštrih promjena u njezinoj orijentaciji pa je postala skeptična prema intervencijama u inozemstvu, kakva je primjerice pomoć Ukrajini. Stalno je davao komplimente Putinu, izražavao svoje divljenje njegovoj diktatorskoj vladavini, a davao je i sve od sebe da ga ne kritizira. S takvim ponašanjem nastavlja i danas pa nije uputio ni riječi kritike ruskom čelniku zbog smrti Alekseja Navaljnog, a nije niti pozvao na oslobađanje zatvorenog novinara Wall Street Journala Evana Gershkovicha, kojeg ruske vlasti drže već godinu dana u zatvoru zbog optužbi za špijunažu.
Trump je također odbio priznati da se Rusija uplitala u predsjedničke izbore 2016. godine, a Ukrajinu je lažno optužio da je pokušala pomoći njegovoj tadašnjoj demokratskoj protivnici Hillary Clinton. Te laži propagirale su ruske tajne službe. Trumpov pokušaj da uskrati pomoć Ukrajini, osim ako Zelenski ne pokrene istragu protiv Bidena, doveo je do Trumpova prvog opoziva 2019. godine. Trump je tada telefonski Zelenskom pričao kako je “savršen američki predsjednik”.