Putinov zahtjev za plaćenjem rubljima krije opasnost za Zapad. Ako nafta ode do 250 dolara, mogući su i neredi

Na konferenciji je istaknuto da se ruska nafta te benzin i dizel neće uskoro vratiti na europsko tržište, čak i ako bi se dogovorio prekid vatre s Ukrajinom. A to znači da će EU izgubiti dnevno čak 3 milijuna barela ruske nafte.

Zapad bi bio prisiljen jačati ruski rubalj da bi osigurao plin i naftu

Claus Vistesen, glavni ekonomist eurozone u Pantheon Macroeconomics, rekao je da plaćanje u ruskoj valuti znači da će svaki put kada neka zapadna zemlja kupi barel nafte ona time automatski “jačati rublju” . Prvo će se morati naći načina za kupnju valute rublje na tržištu, a njena cijena će biti znatno viša od realne. Potom će se rublji transferirati u zemlju i onda će ih trebati uplatiti Središnjoj ruskoj banci. Tako će zapadne države, kako bi osigurale naftu i plin, biti prisiljene jačati rusku valutu. Sve to dodatno će dići cijenu plina i nafte, pa je Vistesen s razlogom pesimistički zaključio: “Ne znam postoji li rješenje”, izvijestio je New York Times.

Doug King, čelnik RCMA-ovog Merchant Commodity Funda, još je više rezigniran: “Ova kriza nije prolazna, trajat će dugo pa će cijene nafte ove godine porasti na između 200 i 250 dolara po barelu.” S obzirom na to da su mnoge zemlje bile ozbiljno ekonomski uzdrmane kad je barel nafte početkom mjeseca stajao 130 dolara, teško je i zamisliti što će se dogoditi s gospodarstvima mnogih država ako se ostvare najcrniji scenariji poskupljenja nafte i plina. Tako visoke cijene neće moći kompenzirati ni najbogatije države svijeta pa će se dio povećanih troškova prevaliti preko leđa potrošača. A to će, dakako, najviše pogoditi srednji sloj i siromašnije građane.

Vrijednost rublje skočila na najviše razine od 18. ožujka

Stoga ne čudi što je njemački kancelar Olaf Scholz već ranije najavio kako bi to moglo dovesti do ozbiljnih socijalnih nereda i u tako bogatoj državi kao što je Njemačka. Odmah nakon što je Putin objavio najnovije mjere europska veleprodajna cijena plina skočila je u srijedu 18 posto na 117 eura po megavat satu, gotovo sedam puta više nego prije godinu dana. Početkom ožujka europske cijene plina porasle su na više od 300 eura po megavat satu, prije nego što su se vratile ispod 100 eura. Sada su se cijene ponovno vinule u nebo.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov bio je prisiljen priznati da Moskvi nije bilo ni na kraj pameti da će SAD i EU zamrznuti Rusiji oko 300 milijardi dolara. Zbog toga je Putin kazao da su tim potezom dolar i euro “kompromitirani” te da su postali nepouzdano sredstvo plaćanja. “Zapad je ubio svako povjerenje u svoje valute”, objasnio je Putin svoje viđenje problema.
Analitičari kažu da će promjene u valuti plaćanja stvoriti značajne praktične poteškoće europskim uvoznicima ruskog plina i nafte. Putin je dao središnjoj banci i vladi tjedan dana da pronađu način kako bi kupcima omogućili stjecanje rublja na domaćem tržištu.

Zbog toga je vrijednost rublje odmah porasla za gotovo 6 posto u odnosu na dolar te dosegnula najvišu razinu od 18. ožujka, prema podacima Bloomberga. Putin je naglasio je da će Rusija nastaviti isporučivati ​​prirodni plin prema količinama i cijenama dogovorenim u postojećim ugovorima. “Za razliku od nekih kolega na zapadu, mi njegujemo svoju poslovnu reputaciju pouzdanog partnera i dobavljača”, rekao je cinično.

‘Sankcije ne smiju teže pogoditi europske države od Rusije’

Daniel House, viši trgovac sirovom naftom u Socaru, trgovačkom odjelu azerbajdžanske nacionalne naftne tvrtke sa sjedištem u Houstonu, rekao je da je malo vjerojatno da će američka industrija nafte iz škriljaca priskočiti u pomoć povećanjem proizvodnje kako bi snizila cijene. “Čak i kad bi htjeli maksimalno ubrzati proces izgradnje, on ne može trajati kraće od 12 mjeseci”, rekao je, dodajući da bi nekim proizvođačima moglo trebati čak 18 mjeseci da počnu crpiti novu naftu.

Sve to događa se uči summita NATO saveza i EU. Dok SAD, Velika Britanija, baltičke i još neke države zagovaraju potpuni prekid trgovine s Rusijom, zemlje koje su ovisne u ruskoj nafti puno su opreznije. Njemački kancelar Olaf Scholz odbija prihvatiti totalni embargo na uvoz ruskog plina i nafte tvrdeći da će to izazvati recesiju te ubrzati inflaciju. “Prihvatiti embargo značilo bi gurnuti našu zemlju i cijelu Europu u recesiju”, upozorio je njemački kancelar uoči sastanaka s drugim čelnicima EU-a i sastanka G7 s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Bruxellesu. “Stotine tisuća radnih mjesta bile bi ugrožene”, rekao je. “Cijele grane industrije su na rubu”, dodao je.

“EU nije spremna za kratkoročni, sveobuhvatni energetski embargo”, rekao je predsjednik njemačkog udruženja poslodavaca Siegfried Russwurm, dodajući da bi “to ugrozilo jedinstvo EU i njezinu sposobnost da djeluje ekonomski i politički”. “Sankcije ne smiju teže pogoditi europske države od Rusije”, istakao je Scholz, dodajući da ograničenja u trgovini već štete njemačkim građanima, ne samo zbog viših cijena goriva već i zbog prijetnji da će mnoge tvornice možda morati obustaviti rad.

Njemačka će još godinama biti ovisna o ruskom plinu i nafti tvrdi ministar

Njemačka, najveća ekonomija kontinenta, najistaknutiji je protivnik bojkota. Ona za svoje potrebe uvozi oko 55 posto prirodnog plina, 35 posto nafte i 50 posto ugljena. U podužem postu na društvenim mrežama prošlog tjedna, ministar industrije Robert Habeck je rekao da će Njemačka, iako je pronašla alternativne izvore energije, ostati ovisna o ruskom plinu i nafti još mnogo mjeseci, ako ne i godinama. Stajalište Njemačke čvrsto podupiru Nizozemska, Mađarska, Bugarska te su najavile da neće prihvatiti totalni embargo na rusku naftu i plin.

Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova Litve, pitao je na Twitteru: “Zašto bi Europa Putinu trebala dati više vremena da zaradi više novca od nafte i plina? Više vremena za korištenje europskih luka? Više vremena za korištenje nedozvoljenih ruskih banaka u Europi? Vrijeme je da se prekine s politikom popuštanja.”

Smanjene prognoza za rast njemačkog BDP-a

Institut Ifo, think-tank sa sjedištem u Münchenu, smanjio je svoje prognoze za rast njemačkog bruto domaćeg proizvoda ove godine na između 2,2 posto i 3,1 posto, što je manje u odnosu na ranije predviđanje od 3,7 posto. “Ruska agresija na Ukrajinu usporava gospodarstvo kombinacijom znatno viših cijena roba, sankcija, sve većeg uskog grla u opskrbi sirovinama i poluproizvodima i povećane ekonomske neizvjesnosti”, rekao je Timo Wollmershäuser, voditelj prognoze u Ifou.

Ifo je rekao da se njegov najpesimističniji scenarij temelji na cijenama nafte koje će do svibnja dostići 140 eura po barelu i ostati iznad 120 eura po barelu do kraja godine, dok bi cijene prirodnog plina do svibnja dosegle 200 eura po MWh i ostale iznad 160 eura po barelu MWh tijekom ostatka godine.