Reuters piše kako rat u Europi danas više nije nezamisliv, a evo i zašto
Razlog su ukrajinska kriza i radikalizacija odnosa između NATO-a i Rusije
NATO se sprema za dugi obračun s Rusijom, te nevoljko prihvaća da je ukrajinskim sukobom temeljno transformiran europski sigurnosni sistem, te da će Europa možda morati napustiti nadu za konstruktivnim odnosom s Moskvom, piše Reuters.
Neki NATO saveznici žele izbjeći novi Hladni rat i uvlačenje u novu utrku u naoružanju, nadaju se da će kriza u odnosima uzrokovana Putinovom aneksijom Krima prošle godine brzo splasnuti, kao što su se brzo smirile okolnosti nakon rata u Gruziji 2008. No, čini se kako se to neće dogoditi, te kako odnosi NATO-a i Rusije ulaze u jednu novu fazu. Obje su strane radikalizirale svoju retoriku, te se tenzije ne snižavaju.
“Strateški koncept” koji su usvojili čelnici NATO-a na summitu u Lisabonu 2010. godine ocjenjuje opasnost od konvencionalnog napada na neku zemlju članicu NATO-a kao nisku. Dokument, koji postavlja ciljeve i misije Saveza suradnju između NATO-a i Rusije ocijenjuje važnom. “Želimo vidjeti pravo strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije, stoji u dokumentu.
Okolnosti su se promijenile
Danas osoblje NATO-a izrađuje detaljne planove za različite scenarije rata u Europi i to više nije potpuno nezamislivo. NATO je posljednjih nekoliko godina mogao birati želi li se uključiti u neki sukob ili ne, kao što je to bilo u Afganistanu ili Libiji, no budućnost bi mogla “prisliti Savez da odgovori na egzistencijalni izazov” kaže jedan diplomat za Reuters. Prema osnivačkoj povelji NATO-a, države članice moraju odgovoriti na napad na jednu članicu kao na napad na cijeli savez. Litvanski ministar obrane Juozas Olekas kaže kako se NATO mora prilagoditi novog sigurnosnom orkuženju, te kako je ponovno pisanje strateškog dokumenta od 35 stranica samo jedna od opcija.
“Danas je Rusija prijetnja za nas” rekao Olekas za Reuters na marginama sastanka NATO-a u Bruxellesu prošlog mjeseca, dodajući kako Savez nije zatvorio vrata za moguću buduću suradnju, ali kako Rusija mora poštovati međunarodno pravo. Litva je jedna od tri baltičke zemlje koje su proglasile neovisnost od Sovjetskog Saveza 1990. ili 1991., te se pridružile NATO-u 2004. godine, a nakon aneksije Krima osjećaju se posebno ranjivim od Rusije, između ostalog zbog velike ruske etničke manjine.
Najava ruskih tužitelja prošloga tjedna da će razmotriti odluku sovjetskih vlasti iz 1991. da se prizna neovisnost tih zemalja izazvala je uzbunu u baltičkim zemljama iako Kremlj nastoji umanjiti njen značaj.
Otvaranje Pandorine kutije
Neki zapadni saveznici poput Njemačke nerado će promijeniti strateški dokument sada, dijelom i zato što bi to zahtijevalo jednogodišnji rad a dijelom zato što ne žele antagonizirati Rusiju zatvaranjem vrata za suradnju što bi mogao biti korak koji će ugroziti primirje. Diplomat s kojim je razgovarao Reuters brine se kako bi ponovno pisanje strateškog koncepta moglo otvoriti Pandorinu kutiju. Neke se NATO članice s juga brinu kako je Savez previše usredotočen na izazove s istoka, a zanemaruuje prijetnje s juga poput takozvane Islamske države sa sjedištem u Siriji i Iraku.
Najvjerojatnije je kako će se NATO odlučiti za kompromis, te kako će čelnici NATO-a raditi na obnovi strateškog dokumenta koji bi mogao biti odobren 2018. “Strateški koncept” NATO-a bio je ponovno pisan nekoliko puta u povijesti, nakon krucijalnih promjena u sigurnosti, poput pada Berlinskog zida ili terorističkog napada 11. rujna.
Rusija je označila širenje NATO-a kao najveću opasnost
Nakon aneksije Krima, NATO je suspendirao praktičnu suradnju s Rusijom, koja je išla od održavanja helikoptera afganistanske vojske do borbe protiv terorizma i piratstva u Somaliji. Pad bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča što je Zapad, najblaže rečeno, pozdravio, pobudilo je duboke sumnje Moskve o zadiranju NATO-a u svoje dvorište.
Prošlog je prosinca Putin potpisao novu vojnu doktrinu koja kao jedan od najvećih vanjskih rizika vidi širenje NATO-a. Ruslan Pukhov, ravantelj centra za analizu strategija i tehnologija u Moskvi kaže kako će Rusija negativno reagirati na promjene u strateškom dokumentu NATO-a. “Od raspada Sovjetskog Saveza NATO je bio u potrazi za razlogom postojanja. Sada su NATO, a posebno vojno osoblje odahnuli jer se mogu vratiti u stara vremena”.