Je li ovakva inicijativa ustavna?

Pojedini ustavni stručnjaci, poput Sanje Barić i SDP-ovog Peđe Grbina izjavljivali su kako bi ovakav referendum bio u skladu s Ustavom. “Ovako na prvu, rekla bih kako se ovime ne ugrožavaju prava manjina, pod uvjetom da manjine i ubuduće imaju zagarantirana mjesta u Saboru. Ali, najprije treba pričekati konkretan prijedlog”, rekla je nedavno Barić Jutarnjem. Grbin razmišlja slično. “Treba vidjeti kako će formulirati prijedlog, ali Ustav ne zabranjuje izmjene izbornog zakona,” kazao je za isti list.

Nositelj Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Branko Smerdel za Telegram je detaljno, u nekoliko točaka, objasnio zašto je ovakva inicijativa, koja zadire u prava manjinskih skupina, prema njegovom mišljenju, neustavna. “Odlučno se protivim takvoj ideji, bez obzira kako bila zamaskirana. Ukidanje manjinskih prava bilo bi protivno temeljnim zasadama Republike Hrvatske kao suverene države”, kaže tako Smerdel.

1. ‘Referendum o ovom pitanju je nedopustiv i apsurdan’

Profesor Smerdel smatra da bi raspisivanje referenduma s ciljem ukidanja posebnih lista za zastupnike nacionalnih manjina bilo apsurdno i nedopustivo. “Referendum na inicijativu 10 posto građana o tom pitanju bio bi ne samo nedopustiv po svojem sadržaju, nego i apsurdan u uvjetima gdje je zadržana formulacija po kojoj odluku donosi većina onih koji su pristupili glasovanju, unesena iste 2010. godine, kako bi se osigurala pozitivna odluka o prihvaćanju ulaska u Europsku uniju. Potiskivanje i ciničan prijezir prema Ustavu, koji njeguje naša politička klasa, najbolje pokazuje činjenica što su uvjeti za lokalni referendum stroži od uvjeta za državni referendum”, kaže Telegramov sugovornik.

Prema zakonu koji Smerdel spominje, na lokalnom referendumu potrebno je da glasuje više od polovice upisanih birača. Smerdel dovodi u pitanje reguliranje raspisivanje referenduma. Prema našem Ustavu je za donošenje neke odluke putem referenduma dovoljno da je podrži većina građana koji su izašli na referendum, neovisno o izlaznosti. “Ustavno uređenje referenduma građanske inicijative, po kojem odluku donosi većina birača koji su glasovali, bez obzira koliko je to, protivna je cilju i svrsi referendumskog odlučivanja!” smatra Smerdel.

2. ‘Ukidanje manjinskih prava protivno je temeljima Ustava’

Profesor Smerdel direktno poručuje i kako bi izmjene izbornog zakona prema kojem bi se ukinula posebna izborna jedinica za pripadnike nacionalnih manjina bile protivne Ustavu. Kaže kako se o manjinskim pravima i njihovoj zaštiti govori u originalnom tekstu ustavne preambule, izvorišnih osnova i posebnim odredbama u nekoliko članaka Ustava.

“Od Ustavnog zakona o pravima manjina iz studenog 1991. godine, preko procesa prijema u Vijeće Europe započetog sredinom 90-ih, pa zatim ustavnih promjena i pregovora o članstvu u EU, pa sve do danas, Hrvatska dokazuje da je zajednica slobodnih i ravnopravnih, pripadnika hrvatskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina nabrojenih u ustavnoj Preambuli i drugih koji su njezini državljani, kako ta Preambula govori”, kaže profesor.

3. ‘Manjinama nisu podarene privilegije’

Prema Ustavu, Hrvatska je “država slobodnih i ravnopravnih državljana”, podsjeća Smerdel. “U ustavnom pravu, kako sam upozoravao još 2000. godine, nema i ne može biti sad dam – sad ne dam! Svako zadiranje u manjinska prava, njihovi će profesionalni predstavnici, ali i njihovi pripadnici, kao i međunarodna zajednica, smatrati ugrožavanjem Ustavom zajamčenog manjinskog identiteta, odnosno “stečenih prava” kako se nezgrapno na TV-u izrazio jedan od manjinskih političara”, kaže.

“Bitno je naglasiti: ne radi se tu o nikakvim privilegijima koje su Hrvati, kao većinski narod, dali pripadnicima nacionalnih manjina, nego o ravnopravnosti svih hrvatskih državljana u zajednici čiji je naziv Republike Hrvatska”, ističe naš sugovornik.

4. ‘Praksa zastupnika manjina da su uvijek uz vlast je suprotna ustavnim intencijama’

Cijenjeni profesor naglašava kako je svrha kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina zaštita od bilo kakvog oblika diskriminacije. Smatra da neki njihovi predstavnici u parlamentu stvari postavljaju nešto drukčije.

“Svrha posebnih kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina je njihova zaštita od bilo koga tko bi ih diskriminirao, uskraćivao im njihova zajamčena prava, ili ih vrijeđao po nacionalnoj osnovi. Praksa, koju zastupaju njihovi dugogodišnji predstavnici, po kojoj oni uvijek moraju biti uz vlast, suprotna je tim ustavnim intencijama”, kaže.

5. ‘Europa ne bi ignorirala ovakve inicijative’

Telegramov kolumnist Dragan Markovina nedavno je pisao kako “zdravo i moderno društvo nikako ne polemizira, niti ozbiljno doživljava” inicijative poput ove Markićkine. Smerdel se s tim ne slaže. “Nije u pravu najmlađi član vodstva Nove ljevice Markovina, kada tvrdi da bi to civilizirana Europa ignorirala. U cijeloj civiliziranoj Europi nastupa nacionalistička desnica i gospodin Đapić je to dobro uočio i želi iskorisitit za svoj povratak u visoku politiku,” kaže naš sugovornik.

“Nevjerojatno da su neki mediji, na prvom mjestu HTV u emisiji Otvoreno, požurili Đapiću dati što više prostora”, kaže Smerdel. “Đapić se izgleda odlučio vratiti na političku scenu u velikom stilu, na krilima ne samo stračevićanskih parola o ‘političkim Hrvatima’, ‘ljutoj travi za ljute rane’ i ‘trulim zubima koje treba izvaditi’.

Smerdel zaključuje i kako se gospođa Markić, uz pomoć svojih suradnika, zalaže za promjene izbornog zakonodavstva i izborni prag koji bi njoj omogućio ulazak u Sabor. “Opasno je što je sve više takvih stranačkih vođa koji bi izborni prag spustili na jedan posto ili ga ukinuli.”