Šefica DORH-a upravo sve tužitelje u slučaju Agrokor bacila pod autobus. 'Kriva sam što sam im vjerovala. Nisam ja birala vještaka'

Vještačenje je koštalo 1,3 milijuna eura i trajalo više od godine dana. Također, poticaj je bilo i prihvaćanje Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) tužbe Ivice Todorića protiv Republike Hrvatske oko preuzimanja Agrokora.

Jakšić: ‘Danas želimo čuti što dalje’

Šef odbora, SDP-ov Mišel Jakšić, uvodno je kazao da je Agrokor tema koja se vuče od nastanka hrvatske neovisnosti. “Od 2017. kada je Agrokor oduzet od vlasnika je prošlo šest godina, a ništa se nije dogodilo. Danas želimo čuti koji je naš korak dalje u arbitražama i što dalje s Fortenovom“, kazao je.

Zlata Hrvoj Šipek kazala je u srijedu kako nije moguće prognozirati ishod arbitražnog postupka u slučaju Agrokor, te da će sve ovisiti o tome što će tužitelj navesti u tužbi i koje dokaze podnijeti. “Nije moguće prognozirati ishod arbitražnog postupka jer tužitelj tek treba podnijeti svoju tužbu i dostaviti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev”, kazala je.

“Dvije tvrtke iz Nizozemske su podigle tužbu zbog ugovora iz 1998. godine i potražuju naknadu štete više milijardi eura. Tribunal je konstituiran tek u svibnju 2021. Obje su se stranke složile da odluka suda bude javno objavljena. Posljednja odluka se odnosi na prigovor tuženika na nadležnost tribunala”, rekla je.

Malenica: ‘Vlada je sačuvala radna mjesta’

“Mi smo istaknuli prigovor i on je podržan od strane EU i Nizozemske. Tribunal je utvrdio da se mora razmotriti svaki odnos između ugovora i obveza koje iz njih proizlaze”, dodala je. Potom je govorio ministar Malenica koji je kazao kako se za razmatranje ovoga treba vratiti u 2017. godinu i okolnosti u kojima je prijetilo urušavanje Agrokora i gubici radnih mjesta.

“Vlada je sačuvala radna mjesta i dobavljače i sve je prošlo bez troška za porezne obveznike, a postupak nije pokrenula Vlada, već čelni ljudi kompanije. Država nije, niti je bila vlasnik Agrokora te vlasništvo nije nikome oduzeto”, rekao je. Cijeli taj proces prošao je bez troška za porezne obveznike, a postupka izvanredne uprave nije pokrenula Vlada nego čelni ljudi kompanije, kazao je.

Što se tiče vještačenja u slučaju Agrokor Malenica je naveo kako je Ministarstvo pravosuđa osiguralo sredstva za provedbu vještačenja na zahtjev DORH-a, kao što osigurava sredstva za vještačenja u svim drugim predmetima.

Šipek: ‘Poklonila sam povjerenje ljudima’

Za riječ se zatim javio zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica koji se obratio glavnoj državnoj odvjetnici.

“Smatram da smo ovdje jer Hrvatska nije uspjela na pravi način tranziciju iz komunizma u demokratsko društvo. Agrokor i cijeli ovaj slučaj je simptomatičan za nefunkcioniranje naših institucija. Iako smo EU članica očito nije došlo do pomaka u provođenju zakona. Zanima me, u ovom slučaju ste spomenuli da će ishod ovisiti o tome što će tužitelj navesti i koje dokaze će priložiti. To vrijedi i za ovaj proces u Hrvatskoj. Tko je odgovoran za ovakav ishod, debakl? Kada reprezentacija izgubi, Dalić preuzme odgovornost”, kazao je očito se referirajući na probleme DORH-a u slučaju Veliki Agrokor odnosno na odluku Visokog kaznenog suda da iz spisa izbaci financijsko vještačenje koje su tužitelji naručili i skupo platili od famoznog Ismeta Kamala.

Ona mu je odgovorila da strategija ovisi o tužiteljima i da se o njoj ne može govoriti. Ispričala je kako u DORH-u traju analize ovog slučaja i da je analiza povjerena njezinom zamjeniku koji dosad nije imao nikakve veze sa ovim slučajem. “Jesam li odgovorna? Ja nisam sudjelovala u donošenju odluka i izboru vještaka. Odgovorna sam kao čelnik. Hoću li i kakve postupke pokretati ne znam. Mogu reći da sam odgovorna što sam vjerujući ljudima koji rade na predmetu poklonila povjerenje. To je moja odgovornost i ništa više“, kazala je.

Krišto: ‘Zašto nije pozvan premijer?’

Karolina Vidović Krišto pitala je kako to da na Odbor nisu pozvani premijer Andrej Plenković, Martina Dalić i Zdravko Marić. „Oni su vezani za ovaj kriminal“, kazala je. Hrvoj Šipek je pitala kako to da Todorić nije optužen za falsificiranje bilanci i zašto nije osuđen za bespravnu gradnju svog dvorca. Dobila je odgovor kako u ovom slučaju ima nekoliko predmeta koji traju.

Peđa Grbin pitao je kada se očekuje nastavak arbitraže te planiraju li se ikakvi postupci pred EU sudovima. “Ova stvar se mogla i trebala riješiti kroz postojeći Zakon kako bi svi bili u istoj poziciji, a ne da neki budu u prednosti”, rekao je.

Kazala je da treba 3 do 6 mjeseci za zakazivanje procesnog ročišta te da se DORH u međuvremenu priprema za to. Hrvoj Šipek nije htjela otkriti ime zamjenika koji radi na analizi propalog vještačenja kako ne bi bio pod pritiskom. Istaknula je da se radi o dugom periodu u kojem je donašano puno odluka kao i da će za analizu će trebati vremena.

‘Imamo educirane kolege’

DORH je iznio podatke i kako je od 20 investicijskih arbitraža u zadnjih 20 godina 14 pravomoćno okončano. Visina konačnih zahtjeva bila je 1,3 milijardi. Od toga je, kazali su, samo u jednom predmetu prihvaćen zahtjev u visini od 1,5 posto od postavljenog zahtjeva. Ostali su ili odbijeni ili je došlo do sporazuma.

„Imamo specijalizirane timove, educirane kolege, sami se educiraju, mi ih šaljemo gore na Columbia University da se educiraju. Na predmetu rade dva zamjenika, dva savjetnika specijalista. Naš tim je kvalitetan i vjerujem da će učiniti sve potrebno da kvalitetno zastupamo“, kazao je Jurčević iz DORH-a.

Osporava li se vještačenje kontinuirano?

Uslijedile su replike ministru Malenici. Vidović Krišto je pitala ministra Malenicu zašto nije podignuta optužnica protiv Dinka Cvitana koji je u vrijeme donošenja Lex Agrokor bio glavni državni odvjetnik. “Postupak se vodi sedam godina bez ijedne, pa i pravomoćne presude. Dajte ostavku ako niste sposobni”, kazala je pa dodala: “Ili možda štitite kriminal?”

Potom se uključila Dalija Orešković. Ona je pitala Vidović Krišto tko je po njoj glavni kriminalac, DORH ili Plenkovićeva Vlada koja je donijela Lex Agrokor. Važno je, kazala je, da se Krišto oko toga odluči, jer ako je kriva Vlada ne može od ministra očekivati da provodi inspekcijski nadzor nad DORH-om.

Ministar Malenica se u odgovoru pozvao na neovisnost pravosuđa i dodao kako bi bilo nečuveno da se on uključuje u postupak. Kazao je da je to temelj demokracije. Dodao je kako treba uzeti u obzir i propise o pravosudnoj inspekciji te poručio kako ona ovdje ne može ulaziti u postupanje DORH-a koji je neovisan.

Grbin o donošenju Lex Agrokor

Zastupnik Hrvoje Zekanović se uključio i rekao Bartulici da je njegov kolega Zlatko Hasanbegović, kao uostalom i svi Mostovci, glasao za Lex Agrokor. Kazao je da je Most bio u toj Vladi koja je donijela Zakon. Tražio je Malenicu da pojasni ulogu Ministarstva u vještačenju. Malenica je kazao da je Ministarstvo na zahtjev DORH-a osiguralo sredstva za vještačenje pa dodao da nije ni na koji način sudjelovalo u vještačenju.

Grbin je replicirao ministru rekavši da je SDP upozoravao da će se repovi Lex Agrokora vući desetljećima. “Kada se donosio neke primjedbe ste prihvatili. Drago mi je da su tijela prihvatila moje primjedbe o zaštiti radnika, ali niste prihvatili da se ovo rješava Zakonom o stečaju”, kazao je.

Kujundžić je potom postavio pitanje Malenici o vještačenju. Nije mu jasno kako je nešto toliko važno ispod radara pa je pitao koliko je volje i želje bilo da se ono odradi bez greške. Malenica je kazao da će analiza koju provodi DORH utvrditi sve konkretne detalje tog slučaja.

Šipek govorila o izboru PwC-a

Na pitanje se nadovezala i Hrvoj Šipek. “Procedure su prije svega propisane Zakonom o kaznenom postupku. Dosada ničim nije reguliran način za izbor vještaka i način na koji mu se povjerava vještačenje. Nitko ne postavlja pitanje za toksikologiju naprimjer, liste vještaka postoje. Vještačenje je ovdje bilo izuzetno kompleksno”, počela je.

“Dobila sam izjavu od delegirane EU tužiteljice Sanje Ljubičić koja je u to vrijeme bila ŽDO odvjetnica i koja je potpisala ugovor sa KPMG-jem. Prema njenoj izjavi: ‘Prije nego je angažiran KPMG Poljska razmatrani su problemi vezani uz vještačenje. Naime, revizori koji su provodili reviziju u Agrokoru u 10 godina bili su obuhvaćeni kao okrivljenici u istrazi. Bilo je u tijeku preispitivanje licence Zrinka Ručevića pa je isključeno trgovačko društvo Ručević vještačenja d.o.o. PwC je radio komercijalnu reviziju Agrokora 2016. Deloitte zero report o mjeničnom poslovanju Agrokora.’ Prema podacima koja je imala KPMG nikada nije radio komercijalnu reviziju za godišnji financijski izvještaj Agrokora. Mislim da to puno govori”, kazala je Hrvoj Šipek.

Gdje je ministar Filipović?

Vidović Krišto je pitala i gdje je ministar Davor Filipović. Državni tajnik je kazao da je ministar spriječen doći na Odbor. Peđa Grbin kazao je da je Todorić sve samo ne pozitivac u ovoj priči na što je Orešković rekla da to nije bitno nego da je bitno samo je li mu na zakonit način oduzeta mirovina. Dodao je da je Todorićeva era u Agrokoru gotova i da sada počinje era repova.

Kazao je da je Hrvoj Šipek rekla kako vještačenje nije njena odgovornost, tek zapovjedna. Kazao je na to da se postupak provodio u njeno vrijeme, a da su se problemi s vještačenjem problematizirali u medijima ali i pred sudovima nižeg stupnja. Hrvoj Šipek je reagirala na to i kazala da ne možemo govoriti da se neprekidno i u kontinuitetu osporava vještačenje jer je sud o njemu, kroz proces, imao različita mišljenja. Navela je jedan primjer kada sudu ono nije bilo sporno.

‘Đurđević: ‘Zakon jasno regulira vještačenje’

Zlata Đurđević kazala je da se govore stvari koje ne stoje o Zakonu o kaznenom postupku. „Zakon o kaznenom postupku detaljno regulira dokaznu radnu vještaka. Cijela jedna glava se naziva ‘vještačenje’ od članka 308. d0 328- To je dokazna radnja koju u tijeku državno odvjetničke istrage provodi državni odvjetnik. On predlaže i određuje tko će biti vještak. Odredbe su jasne i detaljne“, kazala je.

Potom je citirala jedan članak Zakona, 315. „Ako se vještačenje povjerava ustanovi, tijelo koje vodi postupak upozorit će da u davanju nalaza i mišljenja ne može sudjelovati osoba za koju postoje razlozi za izuzeće propisani u Zakonu o kaznenom postupku“, pročitala je pa pojasnila što se desilo sa KPMG-jem.

„Tu je nastao sukob interesa i sumnja da to nisu pristrane osobe. Pritom, ustanova koja radi mišljenje, dostavlja mišljenje potpisano od osoba koje su vještačile pa nema govora da Dorh ne bi znao tko su osobe koje su vještačile. Zakon inzistira da se to transparentno mora znati“, kazala je.

‘Igramo se magle, kakva analiza?’

Govorila je i o odgovornosti Dorha, rekavši kako je tu sustav jasan. „Nema govora da bi zamjenik ili zamjenica samostalno donio odluku o vještačenju koje je koštalo 1,3 milijuna eura. U ovako kompleksnom slučaju. Postupak odlučivanja mora biti transparentan, nije dopustivo u demokratskoj državi da mi ne znamo kako su se donosile odluke o bilo kojem vještačenju, a ne ovakvom vještačenju. Glavna državna odvjetnica je odgovorna za rad cijelog Dorha. Nedopustivo je, kakva analiza se provodi o tome tko je donio odluku. Kakvu odluku? Igramo se magle jer u spisu sve piše“, kazala je.

Nije dopustivo, kazala je, da javnost ne zna kako su donesene ove odluke i zašto se nije išlo s izuzećem vještaka. “Ono je vrlo jasno, tu se radi o otklonu. Zakonski je sve jasno. Ne treba se igrati sa Zakonom o kaznenom postupku i organizaciji u Dorhu. To možda služi u političke svrhe ali svi koji su pravnici evo znaju kako se odlučuje u kaznenom postupku, tko je odgovoran i kako funkcionira Dorh”, kazala je.

Hrvoj Šipek je na to kazala da se nema namjeru raspuštati u raspravu ali je kazala da Zakon o državnom odvjetništvu propisuje kada Državni odvjetnik može dati nalog i u odnosu na što. Kazala je kako ovo što Đurđević tvrdi nije točno. Hijerarhija se, kaže, prvenstveno odnosi na upravljanje jer bi inače stvarna nadležnost “bila besmislica ako o svemu odlučuje glavni državni odvjetnik.”

Orešković: ‘Poljuljane su institucije’

Vidović Krišto je u slobodnom govoru ustvrdila da Hrvatska danas doživljava drugi slučaj Ina-Mol kao i da je Todoriću Agrokor ukrala skupina Borg. Tvrdi da su sve tvrdnje iz njenog govora činjenice. Uvjeravala je da je DORH kriv za ovu situaciju te da ona ne bi niti nastala da su DORH i porezna svoj posao radili na vrijeme. Bila je uvjerena i da će vladajući cenzurirati ove njene riječi.

Dalija Orešković je kazala da joj je nelagodno jer izlaže nakon Krišto, pa dodala da se djelomično slaže s njom ali i da misli kako je njeno izlaganje djelomično populizam. Govorila je o donošenju Lex Agrokora pa kazala da su, kako bi se slučaj zataškao poljuljane institucije od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa do DORH-a.

“Todorić je rekao da je postigao dogovor s Rusima i tada Dalić piše mail da moraju hitno djelovati i zakon je izglasan za 24 sata. Generacije i generacije hrvatskih građana će biti obvezano Todoriću vraćati novce. Kako bi se cijeli slučaj zataškao srušene su hrvatske institucije, a poljuljanu su i Dorh i Uskok”, kazala je. “Ne može bilo tko ušetati u Ministarstvo i reći dajte mi da si napišem zakon. I onda taj isti na tome i zaradi. Recite mi koji će strani tribunal reći da je to uredu” , dodala je.

Potom je Mišel Jakšić zaključio raspravu. Nikakav zaključak s vremensko obvezujućim rokom nije predložen jer uskoro istječu mandati i Vlade i Dorha.