Što se događa u Beogradu? Vučićeve službe šalju naloge i proganjaju Ruse po ulicama: 'Bojimo se, kažu da smo prijetnja'
Srpske vlasti protjeruju Putinove protivnike koji bi povratkom u Rusiju mogli izgubiti sve
Kada je Elena Koposova potpisala otvoreno pismo protiv ruske invazije na Ukrajinu, nije očekivala da će je posljedice suprotstavljanja kremaljskom režimu sustići u njezinoj novoj domovini, Srbiji. Smatrala je kako je Srbija, kao zemlja koja formalno teži ulasku u Europsku uniju, spremna usvojiti i sve demokratske vrijednosti koje idu uz to članstvo. Ubrzo se pokazalo da je ozbiljno pogriješila.
Dvije godine nakon potpisivanja pisma, 54-godišnja Ruskinja prisiljena je voditi očajničku sudsku bitku kako bi srušila na nalog za protjerivanje koji je protiv nje izdan nakon što je proglašena prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Srbije, i nakon što joj je oduzeta boravišna dozvola. Optužena prevoditeljica kaže da je antiratna peticija koju je potpisala jedini razlog za protjerivanje.
“Nisam aktivistica, ali potpisala sam antiratno pismo kada je ruska agresija na Ukrajinu tek započela”, rekla je u intervjuu za Associated Press News. “Iako se ne bavim aktivizmom, nisam mogla naprosto šutjeti o tome. Dakle, samo sam potpisala svoje ime na otvoreno pismo u kojem je rečeno da je rat zločin i da se svi moramo ujediniti da ga zaustavimo.”
Protjerivanje bez objašnjenja
Koposova nije jedina Ruskinja u Srbiji koja se suočila s takvim problemima. Ta je zemlja posljednjih godina otvorila granice desecima tisuća njezinih sunarodnjaka koji su bježali od režima predsjednika Vladimira Putina i posljedica rata u Ukrajini. Ruski prodemokratski aktivisti u koji su se sklonili u Srbiju sada kažu da se najmanje desetak njih nedavno suočilo sa zabranama ulaska u zemlju, ili su im poništene boravišne dozvole uz optužbe da predstavljaju prijetnju sigurnosti nove domovine.
Još najmanje osam aktivista boji se javno govoriti o svojim pravnim problemima sa srbijanskim vlastima, strahujući da bi to moglo ugroziti njihove šanse da ostanu u zemlji u koju su se sklonili, kažu ruski antiratni aktivisti. “Bilo je vrlo iznenadno, vrlo šokantno”, rekla je Koposova o trenutku kada je primila nalog na temelju kojeg bi trebala biti protjerana iz Srbije. U dokumentu nije bilo nikakvog objašnjenja za tu mjeru, samo tvrdnja kako ona predstavlja “prijetnju nacionalnoj sigurnosti” i zahtjev da napusti zemlju u roku od 30 dana.
Vlasti u Beogradu i Moskvi politički su bliske
Ona i njezin suprug sagradili su modernu kuću u selu izvan Beograda, gdje žive s dvoje djece starosti 6 i 14 godina, koja pohađaju lokalnu školu i vrtić. Aktivisti za ljudska prava kažu da novonastali problemi ukazuju na blizak odnos između sve autokratskijeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, i to usprkos službenoj kandidaturi Srbije za članstvo u EU-u.
Vučić je odbio pridružiti se zapadnim sankcijama protiv tradicionalne srpske saveznice Rusije, ali dopustio je moskovskim propagandnim kanalima poput RT-a i Sputnika da šire svoj narativ o ratu i stanju u svijetu po čitavom Balkanu. “Vlasti u Beogradu i vlasti u Moskvi politički su vrlo bliske”, rekao je Predrag Petrović, koordinator istraživanja u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, nezavisnom think tanku koji je od MUP-a Srbije tražio objašnjenje o mjerama protiv beogradskih Rusa.
“Ljudi koji su kritični prema Putinu velika su prijetnja režimu u Moskvi”, dodao je Petrović. “Zbog toga su se našli i na meti srpskih vlasti.” Srbijanski dužnosnici zasad nisu komentirali slučajeve koji uključuju šikaniranje ruskih državljana, a srbijansko ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na mail u kojem su novinari Associated Pressa zatražili intervju ili komentar na tu temu.
‘Sve se radi po naredbama iz Rusije’
Otkako je prije dvije godine počeo rat u Ukrajini, mnogi su Rusi došli u Srbiju jer im nisu bile potrebne vize za ulazak u prijateljsku državu, koju su vidjeli kao potencijalnu odskočnu dasku za moguću buduću emigraciju na Zapad. Mnogi su izbjegavali regrutaciju i politički progon u Rusiji. Drugima, poput obitelji Koposov koja je u Srbiju došla prije početka rata, jednostavno je bilo dosta Putinove vlasti, pa su bolji život odlučili potražiti negdje izvan Rusije.
Petar Nikitin, jedan od osnivača prodemokratskog Ruskog demokratskog društva, i sam je prošloga ljeta proveo dva dana u beogradskoj zračnoj luci kada mu je poništena dozvola za ulazak u zemlju, iako mu je žena Srpkinja a on živi u Srbiji već sedam godina. Nikitinu je kasnije dopušten ulazak u Srbiju, ali je u tijeku pravni postupak oko njegovih boravišnih dokumenata.
“Ne sumnjam da se to radi po izravnim naredbama iz Rusije, bilo putem veleposlanstva ili izravno iz Moskve”, inzistira Nikitin, čija je grupa također organizirala prosvjede protiv rata u Ukrajini i prosvjede na kojima su tražili slobodu za političke zatvorenike, uključujući Alekseja Navalnog, ruskog oporbenog čelnika i Putinovog kritičara koji je preminuo 16. veljače u arktičkoj kaznenoj koloniji u Rusiji.
Antiratni aktivisti napuštaju Srbiju
Nikitin otkriva da su i drugi antiratni aktivisti koji su na sebe privukli pažnju srbijanskih vlasti (ili ruske ambasade u Beogradu) imali probleme, uključujući suosnivača Ruskog demokratskog društva (RDS) Vladimira Volohonskog, koji sada živi u Njemačkoj. O njegovom slučaju pisali su brojni regionalni mediji, uključujući Radio slobodna Evropa, kada mu je u srpnju prošle godine odbijen zahtjev za produženje boravka u Srbiji.
Pod sankcijama su bili i Jevgenij Iržanski, koji je organizirao koncerte antiputinovskih bendova u Srbiji i koji se u međuvremenu sa suprugom preselio u Argentinu, te Ilja Zernov, mladi Rus kojem je zabranjen povratak u Srbiju nakon što su ga napali srpski ekstremni desničari kada je pokušao izbrisati protuukrajinski mural u centru Beograda. O tom je incidentu detaljno izvijestio Telegram u sklopu ranijeg teksta o progonu antiputinovski raspoloženih Rusa u Srbiji.
Nikitin je uvjeren kako je zastrašivanje antiratnih aktivista pravi cilj ovih mjera srbijanskih vlasti. “Jedino objašnjenje za to jest da nas sve žele uplašiti”, rekao je. “Jer ako ne možete potpisati antiratno pismo, onda zapravo ne možete ništa učiniti. I to ima jeziv učinak. Ali stvar je u tome da Rusi koji se protive ratu ne protestiraju protiv nekoga u Srbiji”, pojasnio je Nikitin. “Brinemo se samo o vlastitoj zemlji, i o susjednoj državi koja trenutno pati zbog naše zemlje.”
Koposovi bi mogli izgubiti sve
Uz dobro poznate povijesne veze, poznato je i to da sigurnosne službe Srbije i Rusije vrlo blisko surađuju. Bivši šef srbijanske Državne sigurnosti Aleksandar Vulin, kojem je SAD uveo sankcije zbog pomaganja ruskog “malignog” utjecaja u regiji, nedavno je od Federalne službe sigurnosti Rusije odlikovan zbog zasluga za blisku suradnju dviju obavještajnih agencija. Vulin je navodno sudjelovao u prisluškivanju istaknutih ruskih oporbenih aktivista koji su se sastajali u Beogradu uoči rata u Ukrajini, a koji su kasnije bili zatvoreni u Rusiji.
Odluka srpskih vlasti da je izbace iz zemlje za Koposovu znači da bi ona i njezina obitelj mogli izgubiti sve. Ne mogu se vratiti u Rusiju jer su prodali svu imovinu koju su imali u bivšoj domovini. Osim toga, sada su označeni kao antiputinovci, pa bi njezin bi suprug mogao biti pozvan u vojsku da se bori u Ukrajini, rekla je Elena Koposova. “Ova kuća je naša dom, jedini dom koji imaju naša djeca”, kazala je sa suzama u očima za AP News.