Što znače nove presude srpskim ratnim zločincima? Jasno je da osuđeni za raketiranje Zagreba i Karlovca neće u zatvor
Hrvatska i Srbija nemaju sporazum o ustupanju kazni, niti Srbija priznaje presude donijete u odsutnosti
Vođu pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milana Martića Županijski sud u Zagrebu danas je nepravomoćno osudio na sedam godina zatvora, jer je 1. i 2. svibnja 1995. naredio raketiranje Karlovca kao odmazdu za operaciju hrvatskih snaga Bljesak. General-majoru Milanu Čeleketiću, komandantu glavnog štaba tzv. Srpske vojske Krajine koji je Martićevu zapovijed izvršio, tom istom presudom izrečeno je 20 godina.
Čeleketić je osim za raketiranje Karlovca osuđen i za napad na Zagreb. Martić je za raketiranje Zagreba ranije pravomoćno osuđen u Haagu. Sedam civila u tim je napadima poginulo, dok ih je oko 200 ranjeno. Ukupna materijalna šteta u dva grada procijenjena je na 23,2 milijuna kuna.
Budući da su kazne više od pet godina, obojici im je određen istražni zatvor. No, obojici je suđeno u odsutnosti. Što ova presuda zapravo znači u situaciji kada Hrvatska sa Srbijom, gdje živi Milan Čeleketić, nema potpisan sporazum o ustupu zatvorskih kazni, niti Srbija priznaje presude donesene u odsutnosti. Uz to, Srbija ni ne izručuje vlastite državljane.
Zašto Hrvatska i Srbija nemaju sporazum o ustupanju kazni?
Poznato je da srpske vlasti, kao uostalom i većina zemalja ne izručuju svoje državljane. Iznimku čini Europski uhidbeni nalog, no taj instrument međunarodne suradnje u kaznenim predmetima na Srbiju se još ne odnosi. Dakle, general-major Čeleketić, koji će uskoro napuniti 74 godine, Hrvatskoj ne može biti izručen ni ako ova današnja presude postane pravomoćna.
Ako mu Vrhovni sud RH potvrdi 20 godina zatvorske kazne, Hrvatska je mogla biti u poziciji da Srbiji ustupi presudu, te da Čeleketić služi zatvor u Srbiji. No, dvije zemlje nemaju potpisan bilateralni sporazum o ustupanju kazni.
Osim toga, kako je nedavno potvrđeno za Telegram iz Ministarstva Republike Srbije, ta zemlja ne priznaje presude donijete u odsutnosti. I Martiću i Čeleketiću, prema odluci Vrhovnog suda RH, sudilo se u odsutnosti, budući da nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.
Hrvatska je morala osuditi ovaj ratni zločin
Drugim riječima, današnja presuda kada i postane pravomoćna imat će isključivo deklaratorni karakter da jedan od zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata nije prošao nekažnjeno. Iako je sasvim izvjesno da general-major Čeleketić koji je izvršio krvavu Martićevu zapovijed, nikada neće otići u zatvor zbog raketiranja Zagreba i Karlovca, niti odslužiti tu kaznu od 20 godina.
Izručenje Milana Martića, ako mu presuda od sedam godina zatvora postane pravomoćna, Hrvatska bi čak mogla i realizirati. On se, naime, trenutno nalazi u zatvoru u Estoniji gdje služi 35 godina kazne što mu ju je Haški sud izrekao zbog napada na Zagreb. Budući da je izručen Haagu sredinom 2002., uskoro će odslužiti 18 godina zatvora. Ako ostane u Estoniji, nakon dvije trećine odslužene kazne imat će pravo tražiti puštanje na uvjetnu slobodu.
Hoće li Hrvatska tražiti izručenje Milana Martića?
Ukoliko, dakle, Hrvatska u idućih pet i pol godina pravomoćno riješi ovaj slučaj, postoji šansa da, Martić, danas 65-godišnjak, bude predan hrvatskom pravosuđu. No, i u tom slučaju, ako ga Estonija doista preda Hrvatskoj, te mu prije toga ne odobri nastavak odsluženja kazne u Srbiji što je lani tražio zbog loših uvjeta u estonskom zatvoru, Martić će imati pravo tražiti obnovu postupka.
Naime, svaki osuđenik protiv kojeg je u Hrvatskoj donijeta presuda u odsutnosti, kada bude izveden pred hrvatski sud ima pravo tražiti da mu se ponovno sudi u njegovoj nazočnosti.