Studenti stručnih studija izborili veliku pobjedu, dobit će titule za koje se godinama bore
Studenti su masovnim komentarima uspjeli nagnati Ministarstvo da odstupi od svog prvotnog prijedloga
Studenti stručnih studija upravo su u javnoj raspravi oko novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izborili, kako kažu, povijesnu pobjedu i dokidanje dugogodišnje diskriminacije. Masovnim komentiranjem zakona iskazali su svoje nezadovoljstvo dosadašnjom titulom, omraženim stručnim specijalistom, koju su stjecali završetkom pet godina stručnog studija.
Resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvatilo je njihove zaista brojne prijedloge da završetkom preddiplomskog stručnog studija nose titulu prvostupnika (bacc.), odnosno magistara (mag.) nakon završenog stručnog diplomskog studija. Za razliku od njih, studenti sveučilišnih studija nakon preddiplomske razine obrazovanja nosit će akademsku titulu prvostupnika (univ. bacc), a nakon diplomske akademsku titulu magistara (univ. mag).
Studenti: ‘Ovo je povijesna promjena’
Dapače, osim što stručni specijalist definitivno odlazi u povijest, studenti su masovnim komentarima uspjeli nagnati Ministarstvo da odstupi od svog prvotnog prijedloga u zakonu, odnosno nezgrapnog nazivlja struč. bacc i struč. mag. Borba oko nepravednog i neprepoznatljivog nazivlja studenata stručnih studija traje godinama i vodile su je generacije studenata. Na promjeni su ovoga puta zajednički inzistirali Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola, krovna studentska organizacija studenata stručnih studija, ali i vrlo aktivna neformalna studentska inicijativa “300=300”.
Filip Marinović, predsjednik Vijeća studenata, kaže kako njihovi predloženi nazivi, koje je sada prihvatilo Fuchsovo ministarstvo, predstavljaju povijesnu promjenu za studente stručnih studija. “Time se naše titule usklađuju s prostorom europskog visokog obrazovanja, a sve će to doprinijeti manjku diskriminacije koja postoji u javnom diskursu prema studentima stručnih studija”, kaže. Zbog neprepoznatljivosti titula, kontinuirano su imali problema i prilikom ulaska na tržište rada.
Dijana Radovniković, iz inicijative “300=300”, pojašnjava kako je taj problem bio posebno izražen u inozemstvu. “Naši završeni studenti mučili su se uopće objasniti potencijalnom poslodavcu što su završili jer je stručni specijalist izvan granica Republike Hrvatske ogromna nepoznanica”, kaže. Neprepoznatljivost te titule stvarala im je probleme i u Hrvatskoj. “Poslodavci bi najčešće smatrali da se radi o nekakvom doškolovanju, a ne visokom obrazovanju. Uostalom, i u natječajima za posao učestalo je izostajao stručni specijalist, tako da smo u praksi bili diskriminirani”, kaže Radovniković.
Smisleno studentsko organiziranje
I Marinović i Radovniković ističu kako promjena koja će nastupiti s novim zakonom predstavlja priznanje svima koji su se godinama borili za to. Istaknimo pritom kako organiziranje studenata stručnih studija oko dokidanja niza diskriminatornih praksi prema tom dijelu studentske populacije predstavlja jedan od najsvijetlijih primjera studentskog organiziranja u Hrvatskoj.
Ustrajnim progovaranjem o ozbiljnim problemima s kojima se suočavaju te organiziranim predlaganjem rješenja, uspjeli su u posljednjih nekoliko godina utjecati na dokidanje niza diskriminatornih praksi. Samo posljednja je ova oko nazivlja. S druge strane, studenti okupljeni oko sveučilišnog studentskog zbora, neutemeljeno i neistinito su plašili studente da će donošenjem novoga zakona izgubiti, primjerice, pravo na zdravstvenu zaštitu. Studentsko organiziranje, dakle, može biti puno svrhovitije i konstruktivnije od niskim pobudama pogonjenog sveučilišnog studentskog predstavništva.