Stvarni prioriteti Vlade. Enormne svote novca najaferičnijim ministrima, za obrazovanje sve manje sredstava
Proračun za sljedeću godinu dvostruko je veći nego onaj iz 2016.
U dva premijerska mandata Andrej Plenković udvostručio je proračunsku potrošnju. Rashodi rastu sa 120,2 milijarde kuna, odnosno 15,95 milijardi eura iz 2016. godine, na 32,61 milijardi eura u 2024. godini, iako je gospodarstvo koje stvara proračunske prihode raslo znatno sporije.
Najveći dio tog novca odlazi na unaprijed određene troškove poput mirovina, plaća i subvencija. Vlada naprosto nije mogla izbjeći rast potrošnje koja je zacrtana zakonima ili ugovorima. Pokojni Ivan Šuker, bivši ministar financija, često se znao požaliti da je najveći dio, možda i 75 posto proračuna zacrtano, primjerice obvezama za mirovine, plaće ili otplate kredita i prije nego što započne njegova izrada, i da Vlada zapravo nema široki prostor za pokazivanje svojih zamisli.
No, vremena su se promijenila, pa Vlada u kreiranju javnih politika, bez obzira na to što su fiksni troškovi i dalje dominantni, danas ipak ima malo veće slobode. Zbog toga je jasno da je i ovogodišnjim proračunskim dokumentima pokazala koje su javne usluge i servisi njezin prioritet.
Novac za kulturu porastao tri i pol puta
Prikaz rashoda prema funkcijskoj klasifikaciji, odnosno namjeni za koju se novac troši, pokazuje da se proračun za “službe kulture” od 2016. godine povećao čak tri i pol puta. Taj je trošak u 2016. godini iznosio 159 milijuna eura, dok će sljedeće godine biti 542 milijuna eura.
Proračun za kulturu uvijek je bio među siromašnijima, ako ne i najsiromašniji, pa njegovo značajnije povećanje nije zahtijevalo milijarde eura. No, namjenski novca za resor ministrice Nine Obuljen Koržinek rastao je brže nego ijedan drugi proračunski trošak.
Za obranu 120 posto novca više
Više se nego udvostručila i potrošnja za obranu. Obrambeni proračun će u sljedećoj godini biti za 120 posto veći nego što je bio 2016. godine. Obrana je u 2016. godini na raspolaganju imala 540,57 milijuna eura, a dogodine će potrošiti gotovo 1,2 milijarde eura. Rat u Europi, odnosno ruski napad na Ukrajinu, povećao je vojne proračune i ostalih europskih država, ali i prije tog rata Hrvatska je iznadprosječno podigla potrošnju za vojsku.
I uz taj porast još smo uvijek daleko od NATO-ovog standarda po kojem bi se za obranu trebalo godišnje trebalo odvojiti barem dva posto BDP-a.
Povećani su izdaci i za unutarnju sigurnost pa će se za poslove policije u sljedećoj godini izdvojiti 70 posto više novca nego 2016. godine. Dvostruko su porasla izdvajanja za sudove i zatvore.
Proračun za obrazovanje pada
No, novac iz nacionalnog proračuna koji će Hrvatska potrošiti na obrazovanje nije ništa veći nego što je bio 2016. godine. Te je godine na financiranje projekata i potreba obrazovanja iz državnog proračuna potrošeno 12,5 milijardi kuna, odnosno 1,68 milijardi eura. Sljedeće godine planira se za iste funkcije potrošiti 1,65 milijardi eura, pa je svota koju izdvajamo za obrazovanje zapravo i nešto malo smanjena.
Ovaj podatak, bez obzira na najave brojnih projekata u obrazovanju koji će se financirati iz europskih fondova, najbolje govori o tome gdje je na ljestvici Vladinih prioriteta obrazovanje, bilo da je riječ o osnovnim školama ili visokom obrazovanju.
Na skupinu rashoda koje Vlada u svom dokumentu naziva socijalna zaštita, u sljedećoj će godini otići čak 11 milijardi eura, što je 78 posto više nego 2016. godine. Ti iznosi rastu najviše zbog porasta izdvajanja za mirovine, ali i zbog rasta različitih naknada za potrebite. Vlada ističe da će za obitelj i djecu u 2024. godini potrošiti 812 milijuna eura, što je 91 posto više nego 2016. godine.